Sticanje bez osnova - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Sticanje bez osnova predstavlja jedan od izvora obligacionih odnosa, obligacija. Pored naziva "sticanje bez osnova", koji je usvojio Zakon o obligacionim osnovama, u sudskoj praksi i pravnoj teoriji upotrebljavaju se i brojni drugi nazivi za ovaj izvor obligacionopravnih odnosa, kao: sticanje bez pravnog osnova, pravno neosnovano sticanje, pravno neosnovano obogaćenje, obogaćenje bez pravnog osnova, neopravdano obogaćenje, neopravdano sticanje i dr.
Zakon o obligacionim odnosima Republike Srpske
Službeni list SFRJ, broj 29/1978, 39/1985, 45/1989 - odluka USJ i 57/1989 i Službeni glasnik Republike Srpske, broj 17/1993, 3/1996, 37/2001 - dr. zakon, 39/2003 i 74/2004
Odjeljak 3
Sticanje bez osnova
Odsjek 1
Opšte pravilo sticanja bez osnova
Član 210
(1) Kad je neki deo imovine jednog lica prešao na bilo koji način u imovinu nekog drugog lica, a taj prelaz nema svoj osnov u nekom pravnom poslu ili u zakonu, sticalac je dužan da ga vrati, a kad to nije moguće - da naknadi vrednost postignutih koristi.
(2) Obaveza vraćanja, odnosno naknade vrednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnov koji se nije ostvario ili koji je kasnije otpao.
Odsjek 2
Pravila vraćanja
Kad se ne može tražiti vraćanje
Član 211
Ko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti, nema pravo da zahteva vraćanje, izuzev ako je zadržao pravo da traži vraćanje ili ako je platio da bi izbegao prinudu.
Dvostruka isplata duga
Član 212
Ko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovu izvršne isprave, ima pravo tražiti vraćanje po opštim pravilima o sticanju bez osnova.
Izvršenje neke prirodne obaveze, ili neke moralne ili društvene dužnosti
Član 213
Ne može se tražiti ono što je dato ili učinjeno na ime izvršenja neke prirodne obaveze ili neke moralne ili društvene dužnosti.
Obim vraćanja onog što je stečeno bez osnova
Član 214
Kad se vraća ono što je stečeno bez osnova, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata, i to, ako je sticalac nesavestan, od dana sticanja, a inače od dana podnošenja zahteva.
Naknada troškova
Član 215
Sticalac ima pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova, ali ako je bio nesavestan, naknada za korisne troškove mu pripada samo do iznosa koji predstavlja uvećanje vrednosti u trenutku vraćanja.
Kad se može zadžati primljeno
Član 216
Ne može se tražiti vraćanje neosnovano plaćenih iznosa na ime naknade štete zbog povrede tela, narušenja zdravlja ili smrti, ukoliko je isplata izvršena savesnom pribaviocu.
Upotreba stvari u tuđu korist
Član 217
Ako je neko svoju ili tuđu stvar upotrebio na korist trećeg, a nema uslova za primenu pravila o poslovodstvu bez naloga, treći je dužan vratiti stvar, odnosno, ako to nije mogućno, naknaditi njenu vrednost.
Izdatak za drugog
Izdatak za drugog
Član 218
Ko za drugog učini kakav izdatak ili nešto drugo što je ovaj po zakonu bio dužan učiniti, ima pravo zahtevati naknadu od njega.
U životu se događa da jedno lice nešto učini ili da nekom licu, mada na to po zakonu nije obavezno, nego je obavezno drugo lice. Radi se, dakle, o postojanju zakonske obaveze davanja ili činjenja koju ne izvršava pravi dužnik nego lice na kome ne leži ta obaveza. Takav slučaj, na primjer, postoji kada neko lice da izvjesna sredstva, novčana ili druga, na ime obaveze izdržavanja, mada ta zakonska obaveza ne leži njemu, nego na drugom licu.
Vršeći tuđu zakonsku obavezu, vršilac obično zna da na njemu ne leži ta obaveza. Međutim, on je vrši, i to najčešće iz humanih razloga. Naime, pravi dužnik obično zanemari zakonsku obavezu koja na njemu leži, a drugo lice, rukovođeno humanitarnim razlozima prema povjeriocu zakonske obaveze, daje ili čini ono što je dužan pravi dužnik. Za postojanje pravno neosnovanog obogaćenja u slučaju koji ima u vidu ovaj član nema značaja činjenica da li je osiromašeno lice, davalac, znalo ili nije znalo da daje ili čini na ime zakonske obaveze koja na njemu leži. Bilo da zna bilo da ne zna, ono ima u svakom slučaju pravo da traži od obogaćenog lica povraćaj u vidu naknade u novcu za ono što je dalo ili učinilo povjeriocu zakonske obaveze. A kao obogaćeno lice pojavljuje se pravi dužnik zakonske obaveze, tako da odnos iz pravno neosnovanog obogaćenja nastaje između njega i lica koje je umjesto njega nešto dalo ili učinilo vršeći njegovu zakonsku obavezu.
Upotrebljavanje tuđe stvari u svoju korist
Član 219
Kad je neko tuđu stvar upotrebio u svoju korist, imalac može zahtevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili u odsustvu ove, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od upotrebe.
Odjeljak 4
Poslovodstvo bez naloga
Odsjek 1
Opšte pravilo poslovodstva bez naloga
Član 220
(1) Poslovodstvo bez naloga je vršenje tuđih poslova, pravnih ili materijalnih, bez naloga ili ovlašćenja, ali za račun onoga čiji su poslovi, a radi zaštite njegovih interesa.
(2) Vršenju tuđeg posla može se nezvano pristupiti samo ako posao ne trpi odlaganje, te predstoji šteta ili propuštanje očigledne koristi.
Odsjek 2
Obaveze i prava poslovođe bez naloga
Obaveze poslovođe bez naloga
Član 221
(1) Poslovođa bez naloga dužan je obavestiti o svom postupku što je moguće pre onog čiji je posao i nastaviti započeti posao ukoliko mu je to razumno moguće, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu.
(2) Po svršenom poslu on je dužan položiti račun i ustupiti onome čiji je posao sve što je pribavio vršeći njegov posao.
(3) Ukoliko nije što drugo zakonom naređeno, poslovođa bez naloga ima obaveze nalogoprimca.
Dužna pažnja i odgovornost poslovođe bez naloga
Član 222
(1) Pri vršenju tuđeg posla poslovođa bez naloga dužan je rukovoditi se stvarnim ili verovatnim namerama i potrebama onoga čiji je posao.
(2) On je dužan postupiti sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaćina.
(3) Sud može, s obzirom na okolnosti u kojima se neko nezvano prihvatio tuđeg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepažnju.
(4) Za odgovornost poslovno nesposobnog poslovođe bez naloga važe pravila o njegovoj ugovornoj i vanugovornoj odgovornosti.
Prava poslovođe bez naloga
Član 223
(1) Poslovođa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtevale, ima pravo zahtevati da ga onaj čiji je posao vršio oslobodi svih obaveza koje je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme sve obaveze koje je zaključio u njegovo ime, da mu naknadi sve nužne i korisne izdatke, kao i da mu naknadi pretrpljenu štetu, čak i ako očekivani rezultat nije postignut.
(2) Njemu pripada i primerna naknada, za trud, ako je otklonio štetu od lica čiji je posao ili ako mu je pribavio korist koja odgovara u svemu njegovim namerama i potrebama.
Vršenje tuđih poslova u namjeri da se drugom pomogne
Član 224
Ko vrši tuđi posao u nameri da drugome pomogne, a nisu ispunjeni uslovi za poslovodstvo bez naloga, pripada mu pravo na naknadu učinjenih troškova, ali najviše do visine koristi koju je drugi postigao.
Odnošenje dodataka
Član 225
Svaki poslovođa bez naloga ima pravo odneti stvari kojima je povećao tuđu imovinu a za koje mu se učinjeni izdaci ne naknađuju, ako se one mogu odvojiti bez oštećenja stvari kojoj su dodate, ali lice u čiji se posao bio umešao može, ako hoće, zadržati te dodatke ukoliko mu naknadi njihovu sadašnju vrednost, no najviše do iznosa učinjenih izdataka.
Odsjek 3
Vršenje tuđih poslova protiv zabrane
Član 226
(1) Ko se prihvati tuđeg posla i pored zabrane lica čiji je posao, a za zabranu je znao ili morao znati, nema prava koja pripadaju poslovođi bez naloga.
(2) On odgovara za štetu koju je prouzrokovao mešanjem u tuđe poslove, čak i ako je do nje došlo bez njegove krivice.
(3) Ali, kad je zabrana vršenja posla protivna zakonu ili moralu, a naročito ako je neko zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obavezu koja ne trpi odlaganje važe opšta pravila o poslovodstvu bez naloga.
Odsjek 4
Nepravo poslovodstvo
Član 227
(1) Ko vrši tuđi posao u nameri da za sebe zadrži postignute koristi iako zna da je posao tuđ, dužan je na zahtev onoga čiji je posao položiti račun kao poslovođa bez naloga i predati mu sve postignute koristi.
(2) Onaj čiji je posao može zahtevati i vraćanje stvari u pređašnje stanje, kao i naknadu štete.
Odsjek 5
Odobrenje
Član 228
Ako onaj čiji je posao naknadno odobri ono što je izvršeno, poslovođa bez naloga smatra se nalogoprimcem koji je od početka radio po nalogu lica čiji je posao.
Usluge koje pruža Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u oblasti Obligacionog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka pruža pravne savjete i zastupanje pred nadležnim sudovima u sporovima vezanim za nastanak, kršenje ili prestanak ugovora kao i prouzrokovanje štete.
Za potrebe svojih klijenata Advokatska kancelarija Topić Banjaluka pruža pravnu pomoć u slijedećih pet oblasti obligacionog prava:
-
ugovori
-
prouzrokovanje štete
-
sticanje bez osnova
-
poslovodstvo bez naloga
-
jednostrane izjave volje.
.png)
U oblasti ugovornog prava Advokatska kancelarija Topić Banjaluka zastupa klijente i daje pravne savjete vezane za različite vrste ugovora kao što su: promet nepokretnosti, ugovor o kupoprodaji, ugovor o zakupu, ugovor o poklonu, raskid ugovora, ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o djelu, ugovor o diobi, ugovor o posredovanju itd.
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka zastupa klijente u sporovima vezanim za nastanak materijalne i nematerijalne štete, naknade štete zbog povrede na radu, zastupa klijente prilikom raskida ili poništenja ugovora.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
U slučajevima naplate potraživanja Advokatska kancelarija Topić Banjaluka ima veliki iskustvo. Naplata potraživanja u BiH može se podijeliti u dvije faze ili u dva dijela postupka. U prvoj fazi pokušava se naplatiti potraživanje vansudskim putem, u vidu sporazuma o plaćanju na rate ili na neki drugi način koji bi zadovoljio obe ugovorne strane. U drugoj fazi naplata potraživanja se vrši sudskim putem, procedura se vrši pred nadležnim sudom u BiH.
Za svoje klijente vršimo naplatu potraživanja sudskim i vansudskim putem, takođe vršimo i druge radnje usmjerene ka naplati potraživanja. Naplata potraživanja u BiH zavisi od više faktora kao što su likvidnost i solventnost dužnika, rokova zastare, uslova ugovora i volje i mogućnosti da se ugovorne strane dogovore i usaglase. Vansudskim putem se obično potraživanja brže naplaćuju. Sudski postupak može da traje relativno kratko, a može da traje i duže vrijeme, s tim da naravno sudski postupak povećava troškove.
Po okončanju redovnih sudskih postupaka Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u slučajevima kada dužnik odbija da postupi po sudskoj odluci, zastupa klijente u sudskim postupcima izvršenja. U oblasti prinudne naplate potraživanja u sudskom postupku pružamo pravnu pomoć na različitim predmetima i sredstvima izvršenja, pokretne i nepokretne stvari, novčana sredstva, udjeli u privrednim društvima i tome slično. Naše klijente savjetujemo i pomažemo u kreiranju ugovora o vansudskom postupku naplate potraživanja.