Poreski postupak - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Razlika između opšteg i posebnih upravnih postupaka ogleda se i u tome što su pravila opšteg upravnog postupka, po pravilu, sadržana u jednom opštem procesnom zakonu, tj. u Zakonu o opštem upravnom postupku Republike Srpske, dok su pravila posebnog upravnog postupka, sadržana u odgovarajućim drugim zakonima, na primjer pravila posebnog upravno-poreskog postupka sadržana su u zakonu o poreskom postupku, pravila posebnog upravno-carinskog postupka u carinskom zakonu, upravno-starateljskog postupka u porodičnom zakonu itd. Poreski postupak Republike Srpske je upravni postupak koji u prvom stepenu vodi Poreska uprava Republike Srpske, a drugom stepenu Ministarstvo.
Zakon o poreskom postupku Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske - broj 78/2020 i 37/2022
Glava IV
Poreski postupak Republika Srpska
Pojam poreskog postupka
Član 20
(1) Poreski postupak je upravni postupak koji u prvom stepenu vodi Poreska uprava, a u drugom stepenu Ministarstvo.
(2) Poreski postupak obuhvata:
1) postupak registracije,
2) postupak prijavljivanja i utvrđivanja poreskih obaveza,
3) postupak izdavanja poreskog uvjerenja,
4) postupak redovne naplate poreskih obaveza,
5) postupak prinudne naplate poreskih obaveza,
6) postupak poreske kontrole,
7) drugostepeni poreski postupak.
Pokretanje popreskog postupka i akti
Član 21
(1) Poreski postupak pokreće se po službenoj dužnosti, odnosno na zahtjev stranke.
(2) Poreski akt je poresko rješenje, zaključak, poreska prijava, poreski račun, nalog za poresku kontrolu, zapisnik o poreskoj kontroli i drugi akt kojim se pokreće, dopunjava, mijenja ili dovršava neka radnja u poreskom postupku.
(3) Poreski akti i podnesci u poreskom postupku mogu se dostavljati i podnositi u elektronskom obliku.
(4) Protiv poreskog rješenja i zaključka donesenog u prvostepenom poreskom postupku dopuštena je žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, odnosno zaključka poreskom obvezniku.
Punomoćnici u poreskom postupku
Član 22
(1) Punomoćnik u poreskom postupku za pravna lica može biti advokat, advokatsko ortačko društvo, advokatsko društvo, poreski savjetnik ili zaposleni kod tog pravnog lica.
(2) Punomoćnik u poreskom postupku za fizička lica može biti advokat, advokatsko društvo, poreski savjetnik, zaposleni kod fizičkog lica koje obavlja samostalnu djelatnost, bračni, odnosno vanbračni supružnik poreskog obveznika, srodnik po krvi u prvoj liniji, u pobočnoj do drugog stepena, staralac, usvojilac ili usvojenik i njihovi potomci koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa poreskim obveznikom.
Pozivanje
Član 23
(1) Poreska uprava u sprovođenju poreskog postupka može pozvati svako lice radi uzimanja izjave ili da predoči dokumenta ili druge knjige i evidencije potrebne za sprovođenje i izvršavanje poreskih propisa, u svojstvu stranke u postupku, zainteresovanog lica ili bilo kojeg drugog lica za koje Poreska uprava smatra da posjeduje informacije ili dokumentaciju koja je od značaja za taj poreski postupak.
(2) Poziv sadrži oznaku poreskog predmeta, oznaku postupka koji je u toku, vrijeme i mjesto davanja izjave ili stavljanja na uvid dokumenata, te prava i obaveze pozvane stranke, naznačenje u kojem svojstvu se lice poziva, posljedice neodazivanja na poziv, te tačan popis dokumentacije ako se lice poziva da stavi na uvid određenu dokumentaciju.
(3) Poziv se uručuje licu najmanje pet dana prije dana preduzimanja radnje u postupku zbog kojeg se poziva.
(4) Maloljetnici ili poslovno nesposobna lica pozivaju se posredstvom zakonskih zastupnika.
(5) Pozvano lice ima pravo da njegov predstavnik učestvuje u postupku davanja izjave i da snimi preduzimanje radnje posredstvom tonskog, odnosno video zapisa na odgovarajućem mediju.
(6) Zapisnik o izjavi sastaviće, potpisati i datirati lice koje vodi postupak, a video ili audio zapis snimljen u toku postupka prilaže se uz zapisnik.
(7) Ako se uredno pozvano lice ne odazove pozivu, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se ne može uredno izvršiti dostavljanje poziva zbog izbjegavanja prijema poziva, Poreska uprava, uz asistenciju policijskih službenika, vrši njegovo dovođenje.
Dostavljanje poreskih akata
Član 24
(1) Poreski akti smatraju se dostavljenim kada se uruče poreskom obvezniku, njegovom zakonskom zastupniku, poreskom punomoćniku ili zastupniku po službenoj dužnosti, a u odnosu na državne organe, privredna društva i druga pravna lica kada se uruče i licu za primanje pismena, ili u njegovom odsustvu, nekom drugom licu koje je na bilo koji način ovlašćeno da primi pismeno.
(2) Ako je poreski obveznik fizičko lice, odnosno fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost, poreski akti smatraju se dostavljenim i kada se uruče punoljetnom članu domaćinstva ili licu zaposlenom kod fizičkog lica koje obavlja samostalnu djelatnost.
(3) Dostavljanje se vrši posredstvom pošte ili dostavljača uz dostavnicu, lično, licima iz stava 1. ovog člana.
(4) U smislu ovog zakona, dostavljanje se smatra urednim i u slučaju ako lica iz stava 1. ovog člana odbiju da prime ili potpišu poreske akte, kada lice koje je vršilo dostavljanje o tome sačini službenu zabilješku.
(5) Poreski akt može se dostaviti i elektronskom poštom ako se poreski obveznik saglasi sa tim načinom dostavljanja, na adresu elektronske pošte poreskog obveznika unesenu u prijavu za registraciju ili u posljednju poresku prijavu, u skladu sa ovim zakonom.
Dokazivanje u poreskom postupku
Član 25
(1) Činjenice u poreskom postupku utvrđuju se na osnovu dokaza.
(2) Kao dokazno sredstvo u poreskom postupku mogu se upotrijebiti poreska prijava, poslovne knjige i evidencije, računovodstveni iskazi, poslovna dokumentacija i druge isprave i informacije kojima raspolaže Poreska uprava, koje su prikupljene od poreskog obveznika ili trećih lica, iskaz svjedoka, uviđaj i svako drugo dokazno sredstvo na osnovu kojeg se činjenice mogu utvrditi.
(3) Službeno lice koje vodi poreski postupak samostalno odlučuje koje se činjenice u postupku utvrđuju i kojim dokaznim sredstvima, vodeći računa o ekonomičnosti i efikasnosti samog postupka.
(4) O izvođenju dokaza sačinjava se zapisnik koji čini sastavni dio zapisnika o poreskoj kontroli.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Utvrđivanje poreske osnovice procjenom
Član 26
(1) Poreska uprava može utvrditi poresku osnovicu procjenom kada je ispunjen najmanje jedan od sledećih uslova:
1) kada poreski obveznik nije podnio poresku prijavu ili prijave,
2) kada poslovne knjige poreskog obveznika nisu dostupne ili su nepotpune ili ne omogućavaju da se poreska osnovica tačno utvrdi,
3) kada postoje dokazi o imovini, obavezama ili izdacima koji se ne mogu objasniti prijavljenim prihodima koje poreski obveznik ima na raspolaganju.
(2) Poreska uprava, po slobodnoj ocjeni, a vodeći računa o efikasnosti i efektivnosti postupka, odlučuje koji način, odnosno metod ili više njih zajedno koristi za procjenu poreske osnovice.
(3) Procjena poreske osnovice zasniva se na objektivnosti, uzimajući u obzir i okolnosti vezane za konkretnog poreskog obveznika.
(4) Teret dokazivanja opravdanosti utvrđivanja poreske osnovice procjenom je na Poreskoj upravi.
(5) Ako poreski obveznik nije saglasan sa procjenom ili ako on ili drugo lice ističu da su određena imovina, odnosno sredstva stečena nasljeđem, poklonom ili na drugi zakonit besteretan način, teret dokazivanja je na poreskom obvezniku ili tom drugom licu, a koji su dužni da o tome pruže odgovarajuće materijalne dokaze.
(6) Poreska osnovica utvrđena u skladu sa ovim članom predstavlja neprijavljeni prihod.
Indirektne metode utvrđivanja poreske osnovice procjenom
Član 27
(1) Indirektno utvrđivanje poreske osnovice procjenom vrši se primjenom sljedećih metoda:
1) metod upoređivanja,
2) metod unakrsne procjene,
3) metod bankarskih pologa i gotovinskih rashoda,
4) metod izvora i upotrebe sredstava, odnosno metoda viška rashoda, ili izvještaj o tokovima sredstava,
5) metod procentualne pozitivne razlike bruto primanja,
6) metod jedinica proizvoda ili robe i obima poslovanja.
(2) Pri primjeni metoda iz stava 1. ovog člana mogu se koristiti i drugi parametri, statistički podaci, informacije i drugi podaci kao što su:
1) referentni parametri i statistički podaci u okviru pojedinih djelatnosti, poslovni standardi ili profili,
2) informacije od trećih lica kao što su finansijske institucije, agencije, berze i brokeri, trgovci, trgovci nekretninama i zastupnici prodaje i slično.
(3) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, donosi pravilnik kojim uređuje postupak i način primjene indirektnih metoda utvrđivanja poreske osnovice.
Glava V
Postupak registracije poreskih obveznika
Republika Srpska
Mjesto i način registracije poreskih obveznika
Član 28
(1) Registraciju poreskih obveznika vrši Poreska uprava.
(2) Poreski obveznici i poreski posrednici dužni su da se registruju kod Poreske uprave u mjestu, u roku i na način propisan ovim zakonom, i drugim propisima kojima se uređuje postupak registracije poslovnih subjekata u Republici Srpskoj.
(3) Registracija u registru poreskih obveznika istovremeno je i registracija u Jedinstveni sistem uplatilaca doprinosa.
(4) Prijava za registraciju poreskih obveznika sadrži identifikacioni broj obveznika, njegovo glavno mjesto poslovanja, lokaciju knjiga i evidencija obveznika, kao i druge relevantne informacije, a podnosi se na obrascu za registraciju ako nije drugačije uređeno posebnim propisima.
(5) Ako nije registrovan kod Poreske uprave putem Jedinstvenog sistema za registraciju poslovnih subjekata Republike Srpske (u daljem tekstu: JIS) u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata u Republici Srpskoj, poreski obveznik - pravno lice i organizacija u prilogu prijave za registraciju dostavlja Poreskoj upravi rješenje o registraciji lica sa prilozima, a poreski obveznik - fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost, dostavlja rješenje o registraciji izdato od nadležnog organa, kao i druga dokumenta propisana zakonom i podzakonskim aktom ako nije drugačije uređeno posebnim propisima.
(6) Uplatioci doprinosa, prilikom registracije obveznika doprinosa, uz prijavu podnose i dokaze o osnovu nastanka obaveze uplate doprinosa.
(7) Odjavljivanje jedinstvenog identifikacionog broja vrši se po zahtjevu poreskog obveznika, a nakon izmirenja utvrđenih poreskih obaveza.
Jedinstveni identifikacioni broj
Član 29
Radi identifikacije poreskih obveznika, Poreska uprava u postupku registracije dodjeljuje poreskim obveznicima jedinstveni identifikacioni broj (u daljem tekstu: JIB).
Obveznici JIB-a
Član 30
(1) JIB su obavezna da imaju sljedeća lica:
1) pravno lice ili drugi subjekt sa sjedištem u Republici,
2) strano pravno lice ili drugi subjekt koji ostvaruje prihode u Republici,
3) fizičko lice koje nema prebivalište ili boravište u Bosni i Hercegovini, a ostvaruje prihode u Republici,
4) fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost,
5) poslovna jedinica stranog pravnog lica u Republici,
6) poslovne jedinice pravnih lica sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu BiH.
(2) Pod poslovnom jedinicom stranog pravnog lica podrazumijeva se poslovna jedinica definisana odredbama propisa kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.
(3) Na poslovnu jedinicu iz stava 2. ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na pravna lica ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(4) Fizičko lice koje ima prebivalište u Republici i koje je obveznik poreskih obaveza registruje se u Poreskoj upravi sa jedinstvenim matičnim brojem građana ili mu Poreska uprava dodjeljuje lični identifikacioni broj (u daljem tekstu: LIB).
Uskraćivanje i oduzimanje JIB-a
Član 31
(1) Poreska uprava ne dodjeljuje JIB sljedećim licima:
1) pravnom licu u osnivanju, čiji osnivač, pravno ili fizičko lice ima dospjele a neizmirene poreske obaveze,
2) pravnom licu u osnivanju, čiji je osnivač fizičko lice koje je istovremeno osnivač i drugog pravnog lica sa udjelom u vlasništvu od najmanje 25%, ili to fizičko lice obavlja samostalnu djelatnost, a to drugo pravno lice ili fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost imaju dospjele a neizmirene poreske obaveze,
3) pravnom licu nastalom statusnom promjenom u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad privrednih društava ako pravno lice koje je predmet statusne promjene ima dospjele a neizmirene poreske obaveze,
4) fizičkom licu koje obavlja samostalnu djelatnost u postupku registracije, u slučaju da to fizičko lice ima dospjele a neizmirene poreske obaveze,
5) fizičkom licu koje obavlja samostalnu djelatnost u postupku registracije u slučaju da je to fizičko lice istovremeno i osnivač pravnog lica sa udjelom u vlasništvu od najmanje 25%, a to pravno lice ima dospjele a neizmirene poreske obaveze,
6) pravnom licu ili fizičkom licu koje obavlja samostalnu djelatnost, čija prijava za registraciju sadrži podatke koji nisu vjerodostojni ili je protiv osnivača izrečena mjera zabrane obavljanja te djelatnosti.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, Poreska uprava dodjeljuje JIB ako su dospjele a neizmirene poreske obaveze do 1.500 KM i ako ove obaveze budu izmirene u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva za dodjelu JIB-a, odnosno u tom roku bude pružena neopoziva bankarska garancija ili mjenica avalirana od poslovne banke.
(3) Ako Poreska uprava u postupku kontrole utvrdi da su u vrijeme dodjele JIB-a postojale smetnje za njegovu dodjelu iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava rješenjem privremeno oduzima dodijeljeni JIB do otklanjanja tih smetnji, a primjerak rješenja dostavlja banci kod koje se vodi glavni račun poreskog obveznika.
(4) U slučaju privremenog oduzimanja JIB-a, banka je dužna da obustavi izvršenje naloga poreskog obveznika za prenos sredstava sa računa obveznika od momenta prijema rješenja iz stava 3. ovog člana, osim u svrhu izmirivanja poreza i sporednih poreskih davanja.
(5) Poreska uprava, po zahtjevu poreskog obveznika, ponovo dodjeljuje isti JIB, nakon što su otklonjene smetnje zbog kojih je privremeno oduzet.
(6) Ograničenja iz stava 1. ovog člana ne odnose se na zajednice etažnih vlasnika, udruženja građana i fondacije koji su osnovani sa ciljem obavljanja nedobitne djelatnosti.
Obaveze Poreske uprave Republike Srpske u postupku elektronske registracije
Član 32
(1) U postupku elektronske registracije poreskih obveznika, Poreska uprava odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja prijave za registraciju poreskog obveznika, dodjeljuje privremeni JIB licu koje se registruje.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava sprovodi postupak utvrđivanja postojanja smetnji za dodjelu JIB-a u smislu člana 31. ovog zakona.
(3) Ako Poreska uprava utvrdi da su u vrijeme dodjele privremenog JIB-a iz stava 1. ovog člana postojale smetnje za njegovu dodjelu u smislu člana 31. ovog zakona, rješenjem oduzima dodijeljeni JIB do otklanjanja smetnji, a primjerak rješenja dostavlja banci kod koje se vodi glavni račun poreskog obveznika.
(4) Ako Poreska uprava u postupku iz stava 2. ovog člana utvrdi da ne postoje smetnje za dodjelu JIB-a, privremeno dodijeljeni JIB smatraće se konačnim.
Obaveza unošenja JIB-a
Član 33
(1) Lice koje je na osnovu poreskih propisa dužno da poreskom organu podnese prijavu, izjavu ili drugi dokument, unijeće u tu prijavu, izjavu ili drugi dokument, identifikacioni broj obveznika.
(2) Ako nije drugačije uređeno poreskim propisima, identifikacioni broj obveznika biće jedinstven i jedini broj tog obveznika za sve poreze i sporedna poreska davanja.
Poslovne jedinice, predstavništva, glavna mjesta poslovanja
Član 34
(1) Pravno lice, drugi subjekt ili fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost iz Republike čije se glavno mjesto poslovanja nalazi u Republici, registruju se kod organizacione jedinice Poreske uprave na čijoj se teritoriji nalazi lokacija tog glavnog mjesta poslovanja.
(2) Pravno lice ili drugi subjekt, čije se registrovano sjedište nalazi izvan Republike, dužan je da registruje svoje poslovne jedinice u Republici Srpskoj kod Poreske uprave.
(3) Glavno mjesto poslovanja, u smislu stava 1. ovog člana, jeste mjesto poslovanja u registrovanom sjedištu poreskog obveznika, osim u slučaju poreskih obveznika - fizičkih lica koja obavljaju samostalnu djelatnost, koji registruju više od jedne samostalne djelatnosti (radnje) za koje je poreski obveznik dužan sam da odredi glavno mjesto poslovanja samostalne djelatnosti.
(4) Glavno mjesto poslovanja, u smislu stava 2. ovog člana, jeste mjesto poslovanja registrovane poslovne jedinice, osim u slučaju kada pravno lice ili drugi subjekat registruje više od jedne poslovne jedinice u Republici Srpskoj, u kom slučaju je poreski obveznik dužan sam da odredi koja je poslovna jedinica glavno mjesto poslovanja.
(5) Poreski obveznik iz st. 3. i 4. ovog člana dužan je da prijavi promjenu glavnog mjesta poslovanja najkasnije do kraja godine u kojoj je izvršio promjenu.
(6) Predstavništvo stranog pravnog lica ili drugog subjekta u Republici registruje se kod organizacione jedinice Poreske uprave na čijoj teritoriji se nalazi lokacija glavnog mjesta poslovanja tog predstavništva.
(7) Odredbe st. 1, 2, 3, 4, 5. i 6. ovog čana primjenjuju se u slučaju ako drugačije nije određeno posebnim propisima.
Prijava za registraciju poreskog obveznika
Član 35
(1) Prijava za registraciju obveznika iz člana 28. ovog zakona podnosi se Poreskoj upravi u roku od osam dana od dana registracije kod organa nadležnih za registraciju pravnog lica, drugog subjekta, odnosno fizičkog lica koje obavlja samostalnu djelatnost, osim obveznika registrovanih kod Poreske uprave putem JIS-a.
(2) Ako obveznik ne podnese prijavu za registraciju u roku iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava vrši registraciju po službenoj dužnosti ako ima saznanje da je nastala obaveza registracije.
(3) Ako obveznik iz člana 34. ovog zakona promijeni svoje glavno mjesto poslovanja, vlasničku strukturu, izvrši statusnu promjenu ili promjenu pravne forme, obavezan je da u roku od osam dana od dana nastale promjene o tome pismeno obavijesti Poresku upravu.
(4) Ako obveznik iz člana 34. ovog zakona promijeni svoje glavno mjesto poslovanja, a novo glavno mjesto poslovanja je u nadležnosti druge organizacione jedinice Poreske uprave, dužan je da u roku od osam dana od dana nastale promjene o tome obavijesti Poresku upravu, a organizaciona jedinica Poreske uprave po službenoj dužnosti vrši registraciju kod organizacione jedinice u novom mjestu glavnog poslovanja poreskog obveznika.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Prijava nepokretnosti u fiskalni registar nepokretnosti
Član 36
(1) Poreska uprava uspostavlja i vodi fiskalni registar nepokretnosti u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuje oporezivanje nepokretnosti.
(2) Poreski obveznici prijavljuju nepokretnosti u fiskalni registar na osnovu prijava za registraciju nepokretnosti.
(3) U slučaju da poreski obveznik ne podnese prijavu za registraciju nepokretnosti, Poreska uprava po službenoj dužnosti registruje nepokretnosti.
Prijava za registraciju u Jedinstveni sistem
Član 37
(1) Registracija obveznika doprinosa u Jedinstvenom sistemu vrši se na osnovu prijave koju Poreskoj upravi podnosi uplatilac doprinosa na propisanom obrascu.
(2) Prijavu za registraciju obveznika doprinosa (zaposlenog) u Jedinstveni sistem podnosi uplatilac doprinosa (poslodavac), najkasnije jedan dan prije stupanja zaposlenog na rad kod poslodavca, navedenog u ugovoru o radu ili drugom aktu na osnovu kojeg se zasniva radni odnos.
(3) Prijavu za registraciju u Jedinstveni sistem podnosi dobrovoljni uplatilac doprinosa prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od dana početka osiguranja navedenog u aktu nadležnog fonda osiguranja.
(4) Uplatioci doprinosa koji nisu navedeni u st. 2. i 3. ovog člana podnose prijavu za registraciju obveznika doprinosa u Jedinstvenom sistemu, najkasnije danom nastanka pravnog osnova iz kojeg proizlazi obaveza plaćanja doprinosa.
(5) Izuzetno od odredaba st. 2. i 4. ovog člana, prijavu za registraciju u Jedinstvenom sistemu može podnijeti obveznik doprinosa ako po isteku roka za podnošenje prijave to ne izvrši uplatilac doprinosa na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(6) Uz prijavu za registraciju obveznika doprinosa obavezno se prilaže dokaz o pravnom osnovu za nastanak obaveze plaćanja doprinosa.
Odjava poreskog obveznika i obveznika doprinosa
Član 38
(1) Poreska uprava odjavljuje poreskog obveznika na njegov zahtjev, nakon što utvrdi da su izmirene sve poreske obaveze tog poreskog obveznika.
(2) Poreska uprava odjavljuje obveznika doprinosa po prijavi uplatioca doprinosa, a nakon što utvrdi da je osnov za plaćanje doprinosa prestao.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, Poreska uprava odjavljuje obveznika doprinosa iz Jedinstvenog sistema po službenoj dužnosti ili na njegov zahtjev u sljedećim slučajevima:
1) kada je uplatilac doprinosa prestao da posluje na osnovu rješenja nadležnog organa, a nije podnio prijavu o odjavljivanju,
2) kada je prilikom prijave u Jedinstveni sistem jasno naveden period trajanja radnog odnosa ili odnosa sličnog radnom odnosu na osnovu kojeg postoji obaveza plaćanja doprinosa (privremeni i povremeni poslovi, probni rad, rad na određeno vrijeme, ugovor o djelu i slično),
3) na lični zahtjev obveznika doprinosa kada za to ima opravdan pravni interes koji je u skladu sa zakonom, bez obzira na to da li je uplatilac doprinosa izmirio obaveze po osnovu doprinosa za tog obveznika.
(4) U slučajevima iz stava 3. ovog člana, ne podnosi se prijava odjave iz Jedinstvenog sistema, niti je potrebno dostavljati dokaze o prestanku pravnog odnosa na osnovu kojeg je postojala obaveza plaćanja doprinosa.
Obaveza dostavljanja podataka
Član 39
(1) Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, nadležni organ jedinice lokalne samouprave ili drugi organ nadležan za upis u odgovarajući registar lica koja obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, dužni su da u roku do pet dana od dana izvršenog upisa, promjene, ponovnog upisa, dostave Poreskoj upravi obavještenje o upisu u registar, brisanju, odnosno upisu bilo koje promjene u registar.
(2) Organ uprave koji vodi evidencije o prebivalištu, boravištu, rođenju ili smrti fizičkog lica, dužan je da u roku od pet radnih dana od dana prijave ili odjave prebivališta, odnosno boravišta, ili smrti o tome obavijesti Poresku upravu.
(3) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, donosi pravilnik kojim propisuje način i postupak identifikacije i registracije poreskih obveznika, kao i obrasce za registraciju.
Otvaranje računa za poreskog obveznika
Član 40
Banka ili druga organizacija za platni promet (u daljem tekstu: banka) može otvoriti račun za poreskog obveznika - pravno lice, dio pravnog lica ili za fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost, samo ako poreski obveznik dostavi dokaz o registraciji u Poreskoj upravi.
Zakon o poreskom postupku Republike Srpske
Glava VI
Posebni slučajevi odgovornosti za poreske obaveze
Izmirenje poreske obaveze od poreskog posrednika
Član 41
Poreska obaveza poreskog obveznika, koju je u skladu sa poreskim propisima obavezan da plati poreski posrednik, jeste obaveza poreskog posrednika od trenutka kada je naplati od obveznika.
Odgovornost pravnog sljednika za poreske obaveze
Član 42
(1) Poresku obavezu pravnog lica ili drugog subjekta koji prestaje da radi kao posljedica statusnih promjena, ispunjava njegov pravni sljednik u skladu sa propisima kojima se uređuje rad privrednih društva.
(2) Rok za izmirenje poreske obaveze pravnog lica koje prestaje da radi kao posljedica statusnih promjena ne mijenja se kada je ispunjenje te obaveze prešlo na pravnog sljednika.
(3) Promjena pravne forme pravnog lica ne utiče na ispunjenje poreske obaveze.
Odgovornost nasljednika za poreske obaveze
Član 43
(1) Poresku obavezu umrlog lica (ostavioca) izmiruju nasljednici do visine vrijednosti naslijeđene imovine.
(2) U slučaju da postoji više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioca i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela.
(3) Ako naslijeđena imovina nije dovoljna za izmirenje cjelokupnog iznosa poreske obaveze ostavioca, neizmireni iznos poreske obaveze se otpisuje.
Sekundarna poreska obaveza
Član 44
(1) Sekundarna poreska obaveza je dospjela a neizmirena poreska obaveza drugog poreskog obveznika ili dospjela a neizmirena sekundarna poreska obaveza drugog poreskog obveznika.
(2) Za sekundarnu poresku obavezu odgovaraju:
1) zakonski zastupnik koji je svjesno ili bez dužne pažnje propustio da ispuni svoju obavezu da realizuje plaćanje poreza za poreskog obveznika, iako je ovaj bio u mogućnosti da to uradi, za iznos neplaćenog poreza,
2) lice koje pri vođenju poslova zloupotrebljava svoja ovlašćenja, što ima za posljedicu nemogućnost plaćanja poreza tog lica ili drugog lica,
3) lice koje doprinosi ili pomaže u izbjegavanju plaćanja poreza drugog lica za poreski dug tog drugog lica čije je plaćanje izbjegnuto,
4) lice odgovorno za obračunavanje i plaćanje poreza za iznos tog poreza koji nije plaćen, u slučajevima kada se utvrdi da to lice nije postupalo sa dužnom pažnjom,
5) fizičko lice koje je odgovorno lice u pravnom licu, koje obračunava i plaća porez i propusti da uplati porez za iznos tog poreza koji nije plaćen, u slučajevima kada se utvrdi da to lice nije postupalo sa dužnom pažnjom,
6) lice koje učestvuje u sačinjavanju i ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednom, neistinitom i neblagovremenom vođenju poslovnih knjiga, za iznos manje plaćenog poreza nastalog kao posljedica takvog njegovog djelovanja,
7) lice koje je primilo novčana sredstva, stvari ili prava iz imovine poreskog obveznika putem transakcije bez naknade ili uz naknadu koja je niža od cijene koja bi se mogla postići na tržištu, u periodu od pet godina prije dospjelosti poreske obaveze koja nije plaćena za poreskog obveznika za iznos neplaćenog poreza, a najviše do vrijednosti primljene imovine, umanjene za iznos koji je to lice za njega platilo,
8) lice koje u svoju korist ili u korist nekog drugog lica umanji imovinu poreskog obveznika, ili doprinosi ili pomaže da poreski obveznik umanji svoju imovinu, iako je znalo ili moralo znati da poreski obveznik neće moći izmiriti svoje poreske obaveze,
9) lice koje svojim radnjama na bilo koji način, suprotno zakonskim propisima, stavlja u povoljniji položaj drugog povjerioca u odnosu na poreske obaveze,
10) lice koje je preduzelo radnje čija je posljedica neplaćanje poreza poreskog obveznika, a naročito: preusmjeravanje novčanih tokova na druga pravna ili fizička lica radi izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, korišćenje poreskog obveznika radi postizanja zabranjenih ciljeva koje sam ne bi mogao postići, umanjenje ili otuđenje imovine poreskog obveznika ako je takva radnja imala za posljedicu nemogućnost plaćanja poreskih obaveza.
(3) Stav 2. tačka 7) ovog člana primjenjuje se u slučaju kada je lice primilo imovinu od poreskog obveznika - pravnog lica ako posredno ili neposredno učešće tog lica u kapitalu poreskog obveznika iznosi ili je iznosilo najmanje 10%.
(4) Sekundarna poreska obaveza obuhvata i kamatu i troškove prinudne naplate ako drugačije nije propisano.
Utvrđivanje i naplata poreza po osnovu sekundarne poreske obaveze
Član 45
(1) Porez po osnovu sekundarne poreske obaveze iz člana 44. ovog zakona utvrđuje Poreska uprava rješenjem.
(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana ne donosi se ako je poreska obaveza prestala na način propisan ovim zakonom.
(3) Ako zakonom nije drugačije propisano, rješenje iz stava 1. ovog člana donosi se samo ako preduzetim mjerama prinudne naplate prema poreskom obvezniku porez nije u cijelosti naplaćen.
(4) Ograničenje iz stava 3. ovog člana ne primjenjuje se u slučaju iz člana 44. stav 2. t. 2), 3), 4), 5) i 10) ovog zakona.
(5) Rješenjem o utvrđivanju poreza po osnovu sekundarne poreske obaveze iz stava 1. ovog člana, nalaže se licu odgovornom za sekundarnu poresku obavezu da u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja, izmiri utvrđeni porez.
(6) Ako lice odgovorno za sekundarnu poresku obavezu ne izmiri porez i sporedna poreska davanja po osnovu sekundarne poreske obaveze u naloženom roku, Poreska uprava tom licu izdaje opomenu, u skladu sa ovim zakonom.
(7) Prinudna naplata poreza i sporednih poreskih davanja po osnovu sekundarne poreske obaveze, utvrđenih rješenjem iz stava 1. ovog člana, vrši se u skladu sa ovim zakonom.
Usluge koje pruža Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u oblasti Poreskog prava
Advokatska kancelarija Topić Banja Luka zastupa klijente u sporovima u kojima su predmet mjenice, mjenične izjave, bankovne garancije, ugovorne kazne i drugi oblici pismenih garancija za novčana potraživanja.
Vodimo sve postupke pred poreskim organima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u pitanjima:
-
poreza na dobit
-
poreza na dohodak
-
poreza na imovinu
-
poreza na dodatnu vrijednost
-
akciza
-
carina i drugih poreza.
Za potrebe svojih klijenata Advokatska kancelarija Topić Banjaluka sačinjava i priprema dokumentaciju u postupku pripajanja ili spajanja privrednih društava, promjene oblika, smanjenje ili povećanje osnovnog kapitala.
Takođe, pružamo usluge pokretanja likvidacionog ili stečajnog postupka, usluge zastupanja u tim postupcima, prijavu potraživanja u skladu sa zakonima o likvidacionom i stečajnom postupku.
Advokatska kancelarija Topić Banja Luka ima dugogodišnje iskustvo u savjetovanju i zastupanju domaćih i stranih banaka, finansijskih institucija, osiguravajućih društava i drugih domaćih i stranih pravnih lica prilikom formiranja bankarskih institucija, osiguravajučih društava ili registracije privrednog društva na teritoriji BiH.
U pravnim poslovima sa domaćim i stranim bankama Advokatska kancelarija Topić Banja Luka, posjeduje dugogodišnje i bogato iskustvo.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Advokatska kancelarija Topić
Advokat Ružica Topić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
U slučajevima stranih ulaganja Advokatska kancelarija Topić Banja Luka savjetuje svoje klijente prilikom pripreme i izvođenja raznovrsnih koncesionih projekata u pogledu zakonske regulative, koncesionih naknada, poreskih opterećenja kao i svih drugih ekonomskih i pravnih pitanja koja su regulisana propisima entiteta i države BiH.
Glava VII
Postupak prijavljivanja i utvrđivanja
poreskih obaveza
Pojam i podnošenje poreske prijave
Član 46
(1) Poreska prijava je izvještaj poreskog obveznika Poreskoj upravi o ostvarenim prihodima, izvršenim rashodima, dobiti, imovini i drugim činjenicama i aktima bitnim za utvrđivanje poreske obaveze.
(2) Poreska prijava podnosi se na propisanom obrascu u roku utvrđenom propisima kojima se uređuje obaveza plaćanja određene vrste poreza organizacionoj jedinici Poreske uprave kod koje je poreski obveznik registrovan.
(3) Poresku prijavu potpisuje poreski obveznik, njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik, a ako je poresku prijavu ili njen dio pripremilo drugo stručno lice i to lice potpisuje poresku prijavu i unosi svoj identifikacioni broj.
(4) Poreska prijava podnesena u elektronskom obliku potpisuje se kvalifikovanim elektronskim potpisom, elektronskim potpisom ili elektronskim potpisom izdatim od Poreske uprave.
(5) Elektronski potpis, u smislu ovog zakona, ima istu pravnu snagu i ravnopravan je sa svojeručnim potpisom i otiskom pečata ako je izrađen u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje elektronski potpis i ako je potpisnik pismeno prihvatio da potpisivanje elektronskih prijava vrši elektronskim potpisom.
(6) U slučaju da se poreska prijava podnosi poštom, dan predaje pošti preporučenom pošiljkom smatra se danom podnošenja poreske prijave Poreskoj upravi.
(7) Direktor Poreske uprave, uz saglasnost ministra, donosi pravilnik kojim propisuje postupak, način i rokove za podnošenje poreskih prijava i prijava za registraciju.
Produženje roka za podnošenje poreske prijave
Član 47
(1) Poreska uprava može poreskom obvezniku, na njegov pismeni zahtjev, podnesen prije isteka roka za podnošenje poreske prijave, odobriti produženje roka za podnošenje iz opravdanih razloga (bolest, odsustvovanje iz zemlje, nesrećni slučaj, elementarna nepogoda većih razmjera i slično), dok ti razlozi ne prestanu, a najduže do tri mjeseca od dana isteka zakonskog roka za podnošenje poreske prijave.
(2) O zahtjevu za produženje roka za podnošenje poreske prijave odlučuje Poreska uprava u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.
(3) Produženje roka za podnošenje poreske prijave ne utiče na datum dospijeća za plaćanje poreske obaveze.
Izmjena poreske prijave
Član 48
(1) Poreski obveznik može izmijeniti prethodno podnesenu poresku prijavu radi otklanjanja greške ili propusta u podnesenoj prijavi.
(2) Izmjenu prethodno podnesene poreske prijave iz stava 1. ovog člana, poreski obveznik može izvršiti najkasnije u roku od godinu dana od dana isteka roka za podnošenje prijave.
(3) Ako se prije isteka roka iz stava 2. ovog člana pokrene postupak poreske kontrole, prethodno podnesenu poresku prijavu poreski obveznik može izmijeniti najkasnije do dana prijema obavještenja o vršenju poreske kontrole, odnosno od dana otpočinjanja poreske kontrole ako se poreska kontrola sprovodi bez obavještenja.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, poreski obveznik dužan je da podnese izmijenjenu poresku prijavu u roku od 15 dana od dana izvršnosti odluke kada je, na osnovu činjenica utvrđenih rješenjem Poreske uprave ili drugog organa, potrebno izvršiti izmjenu prethodno podnesene prijave.
(5) Izuzetno od stava 2. ovog člana, poreske prijave koje sadrže podatke od kojih neposredno zavisi ostvarivanje prava iz radnih odnosa i u vezi sa radnim odnosom, mogu se izmijeniti na osnovu pravosnažne odluke nadležnog organa, u roku od 15 dana od dana njene pravosnažnosti.
(6) Izuzetno od st. 2, 4. i 5. ovog člana, poreska prijava se može izmijeniti najkasnije do nastupanja zastare prava na naplatu predmetne poreske obaveze.
Dospjelost i izmirenje poreske obaveze
Član 49
(1) Poreska obaveza smatra se dospjelom na dan utvrđen poreskim propisima.
(2) Poresku obavezu izmiruje neposredno poreski obveznik, osim u slučaju kada je ovim zakonom ili drugim poreskim propisima određeno da je drugo lice odgovorno za ispunjenje poreske obaveze poreskog obveznika.
(3) Poreska obaveza izmiruje se na način i po postupku koji je propisan ovim zakonom, a izmirenjem poreske obaveze ta obaveza se gasi.
(4) Odredbe o poreskoj obavezi primjenjuju se i na sporedna poreska davanja, osim ako je ovim zakonom drugačije propisano.
(5) Poresku obavezu može izmiriti i treće lice umjesto poreskog obveznika.
Dospjelost u poreskom pravu predstavlja svojstvo poreskog duga da mu je nastupio rok za ispunjenje. Ispunjenje poreske obaveze sastoji se, po pravilu u plaćanju, o dospjelosti, dugovanog iznosa poreza. Poresku obavezu ispunjava neposredno poreski obveznik, odnosno poreski platilac, osim u slučajevima kada je poreskim zakonom propisano da je drugo lice odgovorno za ispunjenje poreske obaveze poreskog obveznika. To izuzetni slučajevi su kada poresku obavezu: pravnog lica u likvidaciji ispunjava likvidacioni upravnik iz novčanih sredstava pravnog lica, uključujući prihode od prodaje imovine, pravnog lica u stečaju ispunjava stečajni upravnik iz diobene mase, pravnog lica koje prestaje da postoji u statusnoj promjeni ispunjava pravni sljedbenik, preminulog lica ispunjavaju nasljednici, u okviru vrijednosti naslijeđene imovine i u srazmjeri sa udjelom pojedinog nasljednika, poslovno nesposobnog fizičkog lica ili odsutnog fizičkog lica kome se ne zna prebivalište ispunjava zastupnik iz imovine poreskog obveznika.
Utvrđivanje poreske obaveze
Član 50
(1) Utvrđivanje poreske obaveze je radnja kojom se konstatuje postojanje pojedinačne poreske obaveze, poreski obveznik, poreska osnovica i iznos poreske obaveze.
(2) Poreska obaveza utvrđena je evidentiranjem poreske obaveze poreskog obveznika u evidenciji Poreske uprave, i to danom:
1) prijema poreske prijave od poreskog obveznika u kojoj je obveznik iskazao svoju poresku obavezu,
2) donošenja rješenja za plaćanje poreske obaveze.
(3) Poreska prijava iz stava 2. ovog člana postaje izvršna isprava istekom roka za plaćanje njome utvrđene obaveze.
(4) Na osnovu izvršnih isprava iz stava 2. ovog člana, Poreska uprava, po službenoj dužnosti, pokreće i vodi postupak prinudne naplate u skladu sa odredbama ovog zakona.
Rješenje o plaćanju poreske obaveze
Član 51
(1) Rješenjem o plaćanju poreske obaveze nakon izvršene poreske kontrole Poreska uprava utvrđuje poresku obavezu i nalaže poreskom obvezniku da plati utvrđenu poresku obavezu u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja.
(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana ne donosi se za obaveze prijavljene u smislu člana 50. stav 2. tačka 1) ovog zakona.
(3) Ako dva ili više lica solidarno odgovaraju za obavezu, onda se rješenje za plaćanje poreske obaveze donosi za svako od njih, a plaćanje cjelokupne obaveze može vršiti bilo koje od njih.
Prestanak poreske obaveze
Član 52
(1) Poreska obaveza prestaje:
1) izmirenjem - plaćanjem ili davanjem umjesto plaćanja u skladu sa zakonom,
2) naplatom poreza,
3) zastarjelošću prava na utvrđivanje i naplatu poreske obaveze,
4) na drugi način propisan zakonom.
(2) Uplata poreza i sporednih poreskih davanja vrši se na propisane uplatne račune.