Bračni spor - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Bračni spor se pokreće tužbom i to: 1) tužbom za poništenje braka i 2) tužbom za razvod braka. Za rješavanje po tužbo u bračnom sporu stvarno je nadležan osnovni sud, a funkcionalno je nadležno, za postupanje po bračnim sporovima, sudsko vijeće sastavljeno od jednog sudije i dvojice sudija porotnika.
Porodični zakon Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske: broj 17/2023
GLAVA IV
Postupak
Postupak u bračnom sporu
Pokretanje postupka za poništenje ili razvod braka
Član 64
Bračnim sporom, u smislu ovog zakona, smatra se postupak za poništenje ili razvod braka.
Parnični postupak za poništenje i razvod braka pokreće se tužbom.
Ako oba bračna supružnika sporazumno zahtijevaju razvod braka, parnični postupak pokreće se zajedničkim prijedlogom za razvod braka, odnosno zahtjevom za sporazumni razvod braka.
Ako jedan od bračnih supružnika odustane od zajedničkog prijedloga za razvod braka, a drugi bračni supružnik ostane pri zahtjevu da se brak razvede, taj zajednički prijedlog smatra se tužbom za razvod braka.
Podnosioce zahtjeva za sporazumni razvod braka može da zastupa isti punomoćnik.
Bračni spor se pokreće tužbom i to: 1) tužbom za poništenje braka i 2) tužbom za razvod braka. Za rješavanje po tužbo u bračnom sporu stvarno je nadležan osnovni sud, a funkcionalno je nadležno, za postupanje po bračnim sporovima, sudsko vijeće sastavljeno od jednog sudije i dvojice sudija porotnika.
Za suđenje u bračnim sporovima, radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka, mjesno je nadležan pored suda opšte mjesne nadležnosti, i sud na čijem području su bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište. Pored zahtjeva za razvod braka tužba može sadržati i druge zahtjeve koji se tiču bračnog odnosa. Tako, tužilac u tužbi može zahtijevati poništenje i razvod braka. Spajanje zahtjeva je izvršeno eventualno. Naime, sud će o razvodu braka odlučiti samo ukoliko utvrdi da je traženje poništenja braka neosnovano.
Listing podstranica:
-
Bračno pravo
Najčešće se u tužbi za razvod braka ističe i zahtjev za zaštitu, vaspitanje, povjeravanje i izdržavanje zajedničke djece i izdržavanje bračnog druga. O povjeravanju djece na zaštitu i vaspitanje sud će odlučiti po službenoj dužnosti kad odbije tužbeni zahtjev za utvrđivanje da brak postoji, ili kad presudom utvrdi da brak ne postoji, kao i kad odluči da se brak poništava ili da se brak razvodi. Međutim, ukoliko zahtjev za povjeravanje djece na zaštitu i vaspitanje nije postavljen u tužbi, a sud brak razvodi dužan je o tome odlučiti po službenoj dužnosti. Nasuprot tome, tužbom za razvod braka ne može se tražiti utvrđenje stanarskog prava, podjela zajednički stečene imovine, vraćanje poklona i tome slično.
Tuženi može do zaključenja glavne rasprave pred osnovnim sudom podnijeti istom sudu protivtužbu. U suštini to je samostalna tužba. Njome se može istaći zahtjev za donošenje iste presude ili zahtjev koji se tiče braka, ali ima drugačiji cilj, da traži poništenje braka ili utvrđivanje da brak ne postoji. Specifična pravila o protivtužbi u bračnim sporovima omogućavaju tuženom da istakne istovjetan zahtjev o kome već teče parnica. U protivtužbi tuženi, pored glavnog zahtjeva, može istaći i zahtjev koji se tiče zaštite, vaspitanja, izdržavanja i povjeravanja zajedničke djece. Po tužbi i protivtužbi donijeće se, po pravilu, jedna odluka.
Podnesenu tužbu tužilac može preinačiti do zaključenja glavne rasprave. Pošto se tužba tuženom dostavlja nakon okončanja postupka mirenja pred organom starateljstva sve do tog momenta ne traži se pristanak tuženog. Poslije dostavljanja tužbe tuženom za preinačenje tužbe potreban je njegov pristanak. Preinačenje tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz već postojeće. Tako, tužilac može umjesto zahtjeva za razvod braka istaći zahtjev za poništenje braka ili utvrđivanje da brak ne postoji kada se obustavlja postupak po tužbi za razvod braka, ili se uz tužbu za razvod braka istakne i zahtjev za izdržavanje bračnog druga itd.
U parnicama za razvod braka tužilac može povući tužbu do zaključenja glavne rasprave bez pristanka tuženog, a s pristankom tuženog dok postupak nije pravosnažno završen. U bračnim sporovima odricanje od tužbenog zahtjeva ima isti pravni učinak kao i povlačenje tužbe. Pravo na tužbu u bračnim sporovima je lično pravo bračnih drugova.
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka usluge u oblasti Bračnog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka pruža pravne savjete i zastupanje pred nadležnim sudovima u sporovima za razvod braka i u sporovima oko podjele imovine stečene u toku trajanja bračne ili vanbračne zajednice.
Za potrebe svojih klijenata u postupku razvoda braka Advokatska kancelarija Topić Banjaluka sačinjava i priprema tužbe za razvod braka, prijedloge za sporazumni razvod braka, kao i kasnije zastupanje na ročištima.
.png)
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u rješavanju odnosa u vanbračnoj zajednici vodi postupke dokazivanja postojanja vanbračne zajednice i imovinskog doprinosa svakog partnera prilikom sticanja imovine u vanbračnoj zajednici. Kod podjele imovine Advokatska kancelarija Topić Banjaluka zastupa klijente u sporovima u kojima su predmet dokazivanje postojanja i visine udjela supružnika u zajedničkoj imovini. U slučajevima osporavanja očinstva Advokatska kancelarija Topić Banjaluka može biti od pomoći kod utvrđivanja očinstva.
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka pruža usluge kod utvrđivanja alimentacije za maloljetno dijete, suprugu ili druge srodnike. U slučajevima razvoda braka roditelja sa maloljetnom djecom dajemo savjete i zastupamo klijente jer se tada radi o davanju zajedničke djece na odgoj, brigu i staranje. Pomažemo u slučajevima lišavanja poslovne sposobnosti kod osoba koje više nisu sposobne da samostalno odlučuju o svojim pravima i obavezama, a sve da ne bi napravili štetu sami sebi ili članovima najbliže porodice.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Tužba u bračnom sporu
Član 65
Pravo na tužbu u bračnom sporu ne zastarijeva, niti je ograničeno drugim rokovima i uslovima, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, niti može biti uslovljeno odredbama bračnog ugovora.
Pravo na tužbu za poništenje braka i za razvod braka ne prelazi na nasljednike bračnih supružnika, ali nasljednici bračnog supružnika, mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za poništenje, odnosno razvod braka istican do časa smrti bračnog supružnika, u roku od šest mjeseci od časa smrti bračnog supružnika.
Odredba iz stava 2. ovog člana primjenjuje se i na postupak za razvod braka koji je pokrenut zajedničkim prijedlogom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka.
Po isteku roka iz stava 2. ovog člana, sud će obustaviti postupak.
Bračni spor je spor pokrenut radi utvrđivanja da brak postoji ili da ne postoji, radi poništenja braka i razvoda braka. Bračni spor je i spor pokrenut zajedničkim prijedlogom za razvod braka i zahtjevom za sporazumni razvod braka. Zastarjelošću prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obaveze. Zastarjelost nastupa kada protekne zakonom određeno vrijeme u kome je povjerilac mogao zahtijevati ispunjenje obaveze. Sud se ne može obazirati na zastarjelost ako se dužnik nije na nju pozvao. Prema tome, zastarjelošću ne prestaje potraživanje pa se pravna obligacija pretvara u naturalnu, prirodnu, tako da povjerilac prinudnim putem ne može prisiliti dužnika da izvrši svoju obavezu.
U bračnim sporovima se i ne može postaviti pitanje zastarjelosti prava na tužbu. Po prirodi stvari na takve odnose ne može se primijeniti institut zastarjelosti jer su zastarjelosti podložna, u načelu, samo obligaciona prava. U bračnim sporovima značajni su procesno-pravni rokovi u parničnom postupku - prekluzivni, peremptorni čijim protek se propuštena radnja više ne može izvršiti. Po proteku roka prestaje samo pravo na traženje promjene pravnog odnosa. Prekluzivni rok je određen zakonom pa sud na njega pazi po službenoj dužnosti.
Od pravila da pravo na tužbu u bračnom sporu ne zastarijeva određen je izuzetak u slučajevima kada je to Porodičnim zakonom Republike Srpske određeno. Tako, poništenje braka zaključenog u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom može tražiti samo bračni drug koji je bio prinuđen. Tužbu može podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvršenja prijetnje prestala, a bračni drugovi su za to vrijeme živjeli zajedno. Tužbu za poništenje braka zaključenog u zabludi može podnijeti bračni drug u roku od godinu dana od saznanja za zabludu, kao i u slučaju zaključenja braka sa osobom nesposobnom za rasuđivanje. Sve su ovo u stvari prekluzivni rokovi, čijim protekom se tužba više ne može podnijeti.
Kada je u pitanju nepostojeći brak i apsolutno ništavan brak, ako brak nije zaključen u cilju zajednice života bračnih drugova, rak je zaključen, a raniji brak nije prestao ili postoji krvno srodstvo i potpuno usvojenje ili smetnje zbog srodstva po tazbini za podnošenje tužbe nisu određeni prekluzivni rokovi.
Ako tužilac, koji je podnio tužbu za poništenje ili razvod braka umre pravo na tužbu za poništenje ili razvod braka po pravilu ne prelazi na nasljednike. Ovo pravilo proizilazi iz vezanosti prava na podizanje tužbe za ličnost bračnih drugova, bez obzira da li je podnesena tužba, zajednički prijedlog za razvod braka ili zahtjev za sporazumni razvod braka. Shodno lično-pravnoj prirodi prava na tužbu za razvod i poništenje braka ono se gasi smrću bračnog druga koji je bio njegov titular. Smrću bračnog druga brak prestaje pa ako on nije podnosio tužbu za razvod ili poništenje braka njegovo lično pravo na podnošenje tužbe se ugasilo i ne prelazi na nasljednike.
Drugačija situacija nastupa ako je tužilac umro nakon što je podnio tužbu za poništenje ili razvod braka. Tada nasljednici bračnog druga, koji je podnio tužbu, mogu nastaviti već započeti postupak. Pod nasljednicima bračnog druga koji je podnio tužbu smatraju se zakonski i testamentarni nasljednici, bez obzira da li bi isključili preživjelog bračnog druga kao nasljednika, ili bi sa njime nasleđivali zaostavštinu. Nasljednici bračnog druga, koji je podnio tužbu, mogu započeti postupak nastaviti samo radi utvrđivanja da je postojao osnov za poništenje odnosno razvod braka istican do časa smrti tužioca.
Podnošenje tužbe u bračnom sporu od strane punomoćnika
Član 66
Ako tužbu u bračnom sporu podnosi punomoćnik stranke, u punomoći se mora izričito navesti kakvu će tužbu punomoćnik podnijeti i iz kojih razloga.
Parnično sposobna stranka nije obavezna imati punomoćnika u bračnom sporu. Ona slobodno odlučuje da li će svoje pravo na preduzimanje radnji u postupku prenijeti na punomoćnika. Punomoćnik može biti svako lice koje je potpuno poslovno sposobno. Punomoćnik ne može biti lice koja se bavi nadripisarstvom. ako se kao punomoćnik pojavi lice koje se bavi nadripisarstvom, sud će takvom licu uskratiti dalje zastupanje i o tome će odmah obavijestiti stranku.
Ovaj član reguliše samo podnošenje tužbe od strane punomoćnika stranke. Punomoćnik je, međutim, ovlašćen preduzimati i druge parnične radnje u postupku, izuzev kada zakon izričito suprotno propisuje. Tako, punomoćnici ne mogu na ročištu za pokušaj mirenja zastupati bračne drugove niti mogu prisustvovati ročištu, bez obzira što je punomoćnik podnio tužbu za razvod braka.
Punomoć je specijalna jer se u njoj mora izričito navesti kakvu će tužbu punomoćnici podnijeti i iz kojih razloga. Ovaj član govor o tužbi u bračnom sporu, a to znači da će se u punomoćju, pored opštih odredbi koje sadrži svaka punomoć, izričito navesti da li se punomoćnik ovlašćuje na podnošenje tužbe radi utvrđivanja da brak postoji ili ne postoji, na poništenje ili za razvod braka.
U punomoćju za podnošenje tužbe u bračnom sporu mora biti označeno iz kojih razloga se podnosi tužba. Izuzetno, u punomoćju se može navesti da se punomoćnik ovlašćuje npr. za podnošenje tužbe za razvod braka iz svih brakorazvodnih uzroka, ako su te pretpostavke ostvarene. Vrijeme trajanja punomoćja nije određeno zakonom. Punomoćnik tužioca u sporu za poništenje i razvod braka nije, poslije smrti tužioca, ovlašćen voditi postupak za razvod braka. On može produžiti postupak, po ovlašćenju nasljednika, radi dokazivanja osnovanosti takve tužbe.
Isključenje javnosti u bračnim sporovima
Član 67
U postupku u bračnim sporovima isključena je javnost.
U bračnim sporovima isključenje javnosti je zakonsko, te sud o tome ne mora donositi posebno rješenje o isključenju javnosti kao kod sudskog isključenja javnosti. Isključenje javnosti primjenjuje se tokom cijelog postupka, na ročištu za pokušaj mirenja, na pripremnom ročištu, na glavnoj raspravi, na ročištu koje po ovlašćenju vijeća drži predsjednik vijeća van glavne rasprave, i na ročištu koje održava sudija zamoljenog suda.
Po pravilu, isključenje javnosti ne odnosi se u bračnim sporovima na tzv. užu javnost, koja je određena učešćem stranaka, njihvoh punomoćnika, zakonskih zastupnika i umješača, a svjedoka i vještaka dok daju iskaz. Izuzetak od ovog pravila postoji jer punomoćnici ne mogu na ročištu za pokušaj mirenja zastupati bračne drugove, a ne mogu ni prisustvovati ročištu. Osim toga, iz karaktera postupka mirenja bračnih drugova proizilazi da u njemu ne učestvuju svjedoci i vještaci.
Listing podstranica:
-
Bračno pravo
Istražno načelo u bračnom sporu
Član 68
Činjenice na kojima stranka zasniva svoj zahtjev u bračnom sporu sud može utvrđivati i kad te činjenice nisu među strankama sporne, osim u slučaju iz člana 54. stav 1. ovog zakona.
Dispozicija parničkih stranaka je u bračnom sporu, u pogledu procesne građe ograničena. Tako je sud ovlašćen da izvede i dokaze koje stranke nisu predložile ako su ti dokazi od značaja za odlučivanje i da utvrdi činjenice koje stranke nisu iznijele ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima na mogu raspolagati. U vezi sa tim je i odredba ZPP kojom je propisano da ne treba dokazivati činjenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice, ali sud može narediti da se dokazuju i ovakve činjenice ako smatra da stranka njihovim priznavanjem ide za tim da raspolaže zahtjevom kojim ne može raspolagati. Takva ograničenja dispozicije stranaka u pogledu prikupljanja procesne građe su u cilju ostvarenja načela materijalne istine, da je sud dužan da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice od kojih zavisi osnovanost zahtjeva.
Posebna uloga suda u bračnom sporu
Član 69
Sud je u toku cijelog postupka dužan da nastoji da dođe do izmirenja bračnih supružnika, odnosno do postizanja dogovora o pravnim posljedicama razvoda braka u skladu sa odredbama ovog zakona.
Nemogućnost donošenja presude zbog propuštanja ili na osnovu priznanja u bračnom sporu
Član 70
U bračnim sporovima ne može se donijeti presuda zbog propuštanja, presuda na osnovu priznanja, niti stranke mogu zaključiti sudsko poravnanje.
Povlačenje tužbe, zajedničkog prijedloga i zahtjeva za sporazumni razvod braka
Član 71
U parnicama za razvod braka tužilac može tužbu povući do zaključenja glavne rasprave bez pristanka tuženog, a s pristankom tuženog dok postupak nije pravosnažno završen.
Zajednički prijedlog za razvod braka i zahtjev za sporazumni razvod braka bračni supružnici mogu povući dok postupak nije pravosnažno završen.
U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana, ako je povlačenje tužbe ili zajedničkog prijedloga za razvod braka uslijedilo nakon donošenja prvostepene presude, prvostepeni sud će rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da se postupak obustavlja.
Sud će postupiti na način propisan stavom 3. ovog člana i kad je od zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo jedan od bračnih supružnika.
Sud će postupiti na način propisan stavom 3. ovog člana i u slučaju smrti bračnog supružnika, čime se ne dira u pravo nasljednika da nastave postupak u smislu člana 65. stav 2. ovog zakona.
U bračnim sporovima odricanje od tužbenog zahtjeva ima isti pravni efekat kao i povlačenje tužbe.
Postupak donošenja presude u bračnom sporu
Presuda u bračnom sporu
Član 72
Presudom kojom se brak poništava ili se brak razvodi, sud će po službenoj dužnosti odlučiti i o vršenju roditeljskog prava, izdržavanju zajedničke djece, održavanju ličnih odnosa djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi, kao i o izdržavanju bračnog supružnika, ako je on to zahtijevao.
Presudom kojom sud odlučuje o vršenju roditeljskog prava, ako je to potrebno, nalaže licu kod kojeg se dijete nalazi da ga preda roditelju kojem je povjereno vršenje roditeljskog prava.
Uloga organa starateljstva u bračnom sporu
Član 73
Ako se u bračnom sporu rješava i o vršenju roditeljskog prava, održavanju ličnih odnosa djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi i izdržavanju djeteta, organ starateljstva učestvuje u tom postupku radi zaštite interesa djeteta.
U postupku iz stava 1. ovog člana, organ starateljstva sudu dostavlja nalaz i stručno mišljenje (sa prijedlogom) o uređenju vršenja roditeljskog prava, održavanju ličnih odnosa djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi i izdržavanju djeteta, a ako su roditelji postigli sporazum o ovim pitanjima, organ starateljstva dostavlja svoje mišljenje o usklađenosti tog sporazuma i najboljeg interesa djeteta.
Organ starateljstva ovlašćen je da postupajući u skladu sa odredbom stava 2. ovog člana iznosi i činjenice koje stranke nisu navele i predlaže da se izvedu potrebni dokazi, da ulaže pravna sredstva i preduzima druge parnične radnje.
Sud koji rješava bračni spor ili vodi postupak u kojem se odlučuje o pitanjima koja se tiču djeteta obavještava organ starateljstva o postupku radi zaštite prava i interesa djeteta i poziva organ starateljstva na sva ročišta, te dostavlja sve odluke donesene u tom postupku.
Sud će naložiti organu starateljstva da dijete, u skladu sa njegovim uzrastom i zrelošću, upozna sa mogućnošću učestvovanja u svim postupcima u kojima se odlučuje o pitanjima koja se tiču djeteta.
Privremeno uređenje odnosa između roditelja i djece za vrijeme bračnog spora
Član 74
U toku postupka mirenja, kao i u toku postupka u bračnim sporovima, organ starateljstva će po službenoj dužnosti rješenjem urediti održavanje ličnih odnosa djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi.
Žalba protiv rješenja iz stava 1. ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja.
Rješenje iz stava 1. ovog člana ostaje na snazi do druge odluke suda ili pravosnažnosti presude o tim pitanjima.
Privremene mjere suda tokom bračnog spora
Član 75
U toku postupka u bračnim sporovima, sud može po službenoj dužnosti rješenjem odrediti privremene mjere u vršenju roditeljskog prava i izdržavanja djeteta.
Privremene mjere iz stava 1. ovog člana sud može odrediti i u korist bračnog supružnika po njegovom prijedlogu.
Žalba protiv rješenja iz stava 1. ovog člana ne zadržava izvršenje rješenja.
Privremena mjera iz stava 1. ovog člana ostaje na snazi do donošenja druge privremene mjere ili do pravosnažnog okončanja postupka o tim pitanjima.
Dejstvo presude o poništenju ili razvodu braka
Član 76
Ako je pravosnažnom presudom brak poništen ili razveden, ne može se povodom revizije, prijedloga za ponavljanje postupka ili prijedloga za vraćanje u pređašnje stanje izmijeniti pravosnažna presuda u dijelu o prestanku braka, bez obzira na to da li je neka od stranaka zaključila novi brak.
Troškovi postupka u bračnom sporu
Član 77
O troškovima postupka u bračnom sporu sud će odlučiti po slobodnoj ocjeni, vodeći računa o razlozima pravičnosti.
Primjena odredaba o parničnom postupku u bračnom sporu
Član 78
U postupku o bračnom sporu primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Hitnost postupka u bračnom sporu
Član 79
Postupak u bračnom sporu je hitan.