Akta i dokumenta društva sa ograničenom odgovornošću - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću može se mijenjati dvotrećinskom većinom glasova članova društva, ako tim aktom nije drugačije određeno.
Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da se taj akt mijenja i sa manje od dvotrećinskog broja glasova, ali ne manjom većinom od obične većine glasova svih članova društva sa ograničenom odgovornošću.
Zakon o privrednim društvima Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 127/008, 58/2009, 100/2011, 67/2013, 100/201, 82/2019 i 17/2003
11. Izmjene osnivačkog akta i ugovora članova društva sa ograničenom odgovornošću
Način izmjene osnivačkog akta društva sa ograničenom odgovornošću
Član 168
(1) Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću može se mijenjati dvotrećinskom većinom glasova članova društva, ako tim aktom nije drugačije određeno.
(2) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da se taj akt mijenja i sa manje od dvotrećinskog broja glasova, ali ne manjom većinom od obične većine glasova svih članova društva sa ograničenom odgovornošću.
(3) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može se mijenjati samo jednoglasnom odlukom svih članova društva, ako tim aktom nije drugačije određeno.
(4) Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može odrediti da se taj akt može mijenjati i većinom glasova, ali ne manjom većinom od obične većine svih glasova članova društva sa ograničenom odgovornošću.
(5) Izuzetno od st. 1. do 4. ovog člana izmjene osnivačkog akta i ugovora članova društva sa ograničenom odgovornošću kojima se mijenjaju prava nekog člana društva vrše se uz saglasnost tog člana.
Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može se mijenjati samo jednoglasnom odlukom svih članova društva, ako tim aktom nije drugačije određeno. Odluka se donosi u situaciji kada se jedno lice pojavljuje kao osnivač, a ako ih ima više, zaključuje se ugovor o osnivanju. Iako Zakon govori o ugovoru o osnivanju, dlaje odredbe predviđaju rješenja u odnosu na ovaj ugovor kao da je riječ o odluci o osnivanju. Tako se ugovor o osnivanju mijenja odlukom članova društva ili skupštine društva. Ako je zaista riječ o ugovoru, za ugovore važi pravilo da se mijenjaju saglasnošću ugovornih strana. Ugovor nije moguće izmijeniti voljom većine, već isključivo saglasnošću svih. Mogućnost da se ugovor izmijeni voljom većine pokazuje da je riječ o nečem drugom, a ne o ugovoru, iako je on imenovan kao ugovor.
Ako je društvo sa ograničenom odgovornošću jednočlano, odluku o izmjenama osnivačkog akta donosi jedini član društva. Nije značajno da li je u momentu osnivanja društvo bilo jednočlano ili nije. Ako je društvo višečlano, osnivački akt se mijenja odlukom koju donose članovi društva, takođe bez obzira na to da li je osnivački akt društva bio ugovor ili odluka o osnivanju doo. Interesantno je zapaziti da se osnivački akt, čak i ako je riječ o ugovoru, mijenja odlukom članova društva, a ne ugovorom o izmjenama i dopunama osnivačkog ugovora. To pokazuje prirodu osnivačkog akta. Čak i ako je u osnivanju učestvovalo više lica, i ako je osnivački akt ugovor, on se ne mijenja na način predviđen za izmjenu ili dopunu ugovora, već kao da je riječ o odluci.
Time zakonodavac izražava svoj stav o osnivačkom aktu, smatrajući da se njegovo pravno dejstvo kao ugovora završava sa osnivanjem društva sa ograničenom odgovornošću, a da nakon toga prestaje njegovo pravno dejstvo odluke, time do izražaja dolazi dvostruka priroda osnivačkog akta. Ovakav stav ima svoje opravdanje u činjenici da osnivanjem doo prestaju međusobna prava i obaveze između osnivača i oni više ne mogu da jedan drugome ističu zahtjeve za ispunjenje obaveza, već njihove obaveze postaju obaveze prema društvu, a prava postaju prava prema društvu i obrnuto.
Odnos između članova koji je postojao do osnivanja doo nakon osnivanja se pretvara u odnos između članova i privrednog društva. Zbog toga se sve o čemu se odlučuje nakon nastanka doo tiče odnosa člana i društva, a ne odnosa između dva člana koji bi bio snabdjeven zahtjevom. Broj glasova zavisi od veličine udjela i proporcionalan je njegovoj vrijednosti u odnosu na ukupnu vrijednost osnovnog kapitala. Računaju se samo glasovi po osnovu unijetih uloga, jer samo unjeti ulozi čine osnovni kapital društva. Članu koji nije u cijelosti unio svoj ulog u društvo ne pripadaju glasovi po osnovu uloga koje nije unio.
Listing podstranica:
12. Akta i dokumenta društva sa ograničenom odgovornošću
Držanje i čuvanje akata i dokumenata društva sa ograničenom odgovornošću
Član 169
(1) Svako društvo sa ograničenom odgovornošću čuva sljedeća akta i dokumenta:
a) otpravak notarski obrađenog osnivačkog akta, uključujući i sve njegove izmjene,
b) ugovor članova društva, ako ga društvo ima, uključujući i sve njegove izmjene,
v) rješenje o registraciji,
g) interna dokumenta odobrena od skupštine članova i upravnog odbora,
d) knjigu odluka,
đ) akt o formiranju svake poslovne jedinice društva i predstavništva (zastupništva),
e) dokumenta koja dokazuju svojinu i sva druga prava društva na imovinu,
ž) zapisnike i odluke skupštine članova i upravnog odbora društva,
z) zapisnike odbora za reviziju i druge njihove pisane naloge i zaključke,
i) finansijske izvještaje, izvještaje o poslovanju i izvještaj nezavisnog revizora,
j) knjigovodstvenu dokumentaciju i račune,
k) dokumenta o finansijskim izvještajima i izvještajima o poslovanju podnesena nadležnim organima,
l) listu povezanih društava sa podacima o udjelima ili drugim pravima u njima,
lj) knjigu udjela,
m) listu sa punim imenima i adresama svih članova upravnog odbora, svih lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo i nezavisnog revizora društva, kao i podatke da li lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo to čine kolektivno ili pojedinačno,
n) puno ime i adresu internog revizora i članova odbora za reviziju,
nj) listu svih prenosa udjela uključujući i zalog i bilo koji drugi prenos licu koje time ne postaje član društva i
o) spisak svih ugovora koje su sa društvom zaključili direktor, članovi upravnog odbora i sa njima povezana lica u smislu ovog zakona.
(2) Društvo sa ograničenom odgovornošću dužno je da čuva akta i dokumenta iz stava 1. ovog člana u svom sjedištu ili u drugim mjestima poznatim i dostupnim svim članovima društva.
(3) Društvo sa ograničenom odgovornošću čuva otpravak osnivačkog akta i ugovor članova društva trajno, a ostala dokumenta iz stava 1. ovog člana najmanje pet godina, a po isteku tog roka ta dokumenta čuvaju se u skladu sa propisima o arhivskoj građi.
.png)
Ovaj član propisuje obavezu čuvanja akata, odnosno dokumenata društva, nabrajanjem šta sve društvo mora da čuva. bitno je razlikovanje trvi vrste akata. Jedna vrsta su oni akti koje društvo ima obavezu da čuva trajno. Druga vrsta su oni akti koje društvo mora da čuva određeno vrijeme i nakon toga ima obavezu da ih preda nadležnom arhivu. Treća vrsta akata su oni koje društvo čuva određeno vrijeme i nema ni obavezu daljeg čuvanja ni obavezu predaje arhivu, već može da ih uništi. Za vrijeme dok postoji obaveza čuvanja, društvo je dužno da čuva sve akte navedene u ovom članu tako da oni budu dostupni članovima društva, ali i da članovi društva imaju informaciju o tome gdje se nalaze ti akti.
Iz ugla čuvanja, danas se postavlja i pitanje da li je dokumente moguće čuvati u elektronskom obliku umjesto u papirnom. Propisi koji predviđaju obavezu čuvanja dokumentacije uvijek se odnose na originalne dokumente, a ne na kopije. Smisao toga jeste da se obezbijedi mogućnost utvrđivanja originalnosti, na primjer vještačenje potpisa, što je teško ili nemoguće na koijama. Kopije koje nastaju skeniranjem, tj. u obliku slike, lako se prepravljaju, tako da je najčešće nemoguće utvrditi da je riječ o izmijenjenom izgledu, samo na osnovu kopije koja nastaje skeniranjem i čuvanjem u obliku slike.
Primjena odredbi o čuvanju akata i dokumenata društva sa ograničenom odgovornošću
Član 170
Odredbe Zakona o privrednim društvima Republike Srpske kojima se uređuje pristup aktima i ostalim dokumentima akcionarskog društva i pristup aktima akcionarskog društva po odluci suda primjenjuju se i na pristup aktima i ostalim dokumentima društva sa ograničenom odgovornošću i pristup aktima društva sa ograničenom odgovornošću po odluci suda.
Članovi društva imaju pravo uvida u dokumentaciju, ali to se ne odnosi na svu dokumentaciju društva. Članovi društva imaju pravo uvida i u finansijske izvještaje, kao i druga dokumenta koja se odnose na obavljanje djelatnosti društva. Ako članu koji je tražio uvid u dokumentaciju to ne bude omogućeno u roku koji iznosi pet dana, on ima pravo da se obrati sudu. Rok je određen na dane, a ne na radne dane, što znači da se praznici i nedjelje za vrijeme toka roka ne isključuju iz računanja. Odredba govori o propuštanju direktora da postupi po zahtjevu, a ne propuštanju da odluči o zahtjevu. To upućuje na zaključak da direktor ne mora da donese odluku koju bi dostavio podnosiocu zahtjeva, već da je dužan da u navedenom roku omogući uvid u dokumentaciju.
Ipak, on može da donese odluku i da je dostavi podnosiocu zahtjeva, što ima značaja naročito onda kada je zahtjev odbijen. Za sud koji treba da donese odluku bitni su razlozi odbijanja koje on treba da cijeni. Iako je direktor donio odluku i dostavio je podnosiocu zahtjeva, ova odluka ne može da se pobija, već i dalje ostaje samo ista mogućnost, da se podnosilac zahtjeva obrati sudu zahtjevom da sud naloži da mu društvo omogući uvid u dokumentaciju.
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka usluge iz oblasti Privrednog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka vrši osnivanje i registraciju svih oblika privrednih društava definisanih Zakonom o privrednim društvima, takođe vršimo sve vrste statusnih promjena i promjena pravne forme kod postojećih privrednih društava ...
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Zakon kvalifikuje ovaj postupak pred sudom kao vanparnični postupak, što upućuje na to da se osim specijalnih normi ovog zakona primjenjuju i opšte norme Zakona o vanparničnom postupku. Propisan je i rok u kome sud mora da odluči o zahtjevu koji iznosi svega osam dana. Ovaj rok je instruktivan za sud, a u svakom slučaju nije realan. Riječ je o meritornoj odluci za koju sud mora prethodno da sasluša drugu stranu, a to nije moguće organizovati u roku od osam dana. U svakom slučaju, ovaj postupak spada u hitne postupke, što podrazumijeva određeni stepen prioriteta u odnosu na druge postupke. U pogledu prinudnog izvršenja, odluka suda je podobna i za prinudno izvršenje. Prinudno izvršenje obezbjeđuje se na način koji je predviđen za ispunjenje obaveze koju može da ispuni samo određeno lice - dužnik.
Član ima pravo uvida u dokumentaciju koja sadrži podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, ako ti podaci ne mogu biti dostupni članovima. Neki od podataka koji se u smislu Zakona o zaštiti poslovne tajne smatraju poslovnom tajnom ne mogu biti tajna za članove društva. Svrha zaštite poslovne tajne Zakonom o zaštiti poslovne tajne jeste zaštita od nelojalne konkurencije. Utoliko informacije koje su proglašene poslovnom tajnom ili se po samom zakonu smatraju poslovnom tajnom mogu biti dostupne članovima društva ako njihova dostupnost članovima ne stvara mogućnost nelojalne konkurencije.
Članovima društva sa ograničenom odgovornošću ne mogu biti dostupni ni podaci koji se u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti smtraju podacima o ličnosti, osim ako su ti podaci bitni za ostvarivanje prava samog člana društva. Privredna društva pojeduju veliki broj podataka koji se odnose na lica sa kojima su u pravnom odnosu, a koji podaci se ne smiju dalje distribuirati, odnosno činiti dostupnima. Zbog toga, a radi zaštite prava trećih lica u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, članovima ne mogu biti dostupni ni takvi podaci.