Direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Društvo sa ograničenom odgovornošću svrstava se u društvo kapitala, a ne u društvo lica. Time se isključuje mogućnost da članovi društva po osnovu samog statusa člana imaju i status zakonskog zastupnika. U društvu sa ograničenom odgovornošću članovi društva nisu zakonski zastupnici po osnovu samo statusa člana društva, kao što su to ortaci u ortačkom društvu ili komplementari u komanditnom društvu. Zakonski zastupnik društva sa ograničenom odgovornošću jeste direktor društva.
Zakon o privrednim društvima Republike Srpske
Službeni glasnik republike Srpske, broj 127/008, 58/2009, 100/2011, 67/2013, 100/2017, 82/2019 i 17/2023
III Društvo sa ograničenom odgovornošću
9. Direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću
9.1. Statusna pitanja i način rada
Pojam direktora i upravnog odbora u društvu sa ograničenom odgovornošću
Član 148
(1) Društvo sa ograničenom odgovornošću može da ima direktora ili upravni odbor.
(2) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću određuje se da li društvo ima direktora ili upravni odbor.
(3) Direktor društva sa ograničenom odgovornošću može biti član društva ili lice koje nije član društva.
(4) Ako društvo ima upravni odbor njegovi članovi mogu biti svi članovi društva ili druga lica.
Društvo sa ograničenom odgovornošću svrstava se u društvu kapitala, a ne u društva lica. Time se isključuje mogućnost da članovi društva po osnovu samog statusa člana imaju i status zakonskog zastupnika. U društvu sa ograničenom odgovornošću članovi društva nisu zakonski zastupnici po osnovu samo statusa člana društva, kao što su to ortaci u ortačkom društvu ili komplementari u komanditnom društvu. Zakonski zastupnik društva sa ograničenom odgovornošću jeste direktor društva.
Društvo sa ograničenom odgovornošću može imati jednog ili više direktora. Ako osnivački akt ne određuje broj direktora, društvo ima jednog direktora. Broj direktora može biti i veći od jednog. To može biti određeno osnivačkim aktom, ali i odlukom skupštine društva.
Direktor je zakonski zastupnik društva, ali i organ društva koji je ovlašćen da i sam donosi odluke. U njegovoj nadležnosti je donošenje odluka koje se odnose na tekuće poslove. Prema trećim licima on je ovlašćen da daje izjave volje sa dejstvom da one stvaraju prava i obaveze za društvo. Vršeći ovlašćenja zastupanja, on daje izjave volje u skladu sa odlukama organa društva i svojim odlukama. Međutim, obaveza da daje izjave volje u skladu sa odlukama organa društva jeste obaveza koju on ima prema društvu, o kojoj treća lica ne moraju da vode računa.
Direktor je ovlašćen da, iz ugla odnosa prema trećima, zastupa društvo bez ograničenja, a jedno od ograničenja može da se pojavi u obliku tzv. supotpisa, koje se i upisuje u registar i time čini vidljivim svim trećim licima. Drugo ograničenje može se javiti u slučajevima kada ima više direktora sa ovlašćenjem za zastupanje. Za njih zakon pretpostavlja da zastupaju društvo zajednički, što ima značaja onda kada oni izjavljuju volju u ime društva. Potrebno je da izjavu volje koja je identična po sadržini daju svi direktori da bi ona proizvela pravno dejstvo. Obrnuto, kada treće lice čini izjavu volje nekom od direktora dovoljno je da je učini bilo kome od njih da bi ona proizvela pravno dejstvo prema društvu. Svi drugi odnosi između dirketora i društva, odnosno organa društva nisu bitni za treća lica. Ako direktor preuzme obaveze za društvo suprotno odlukama organa društva on može odgovarati društvu, ali to neće uticati na preuzete obaveze.
Radi obezbjeđenja tačnih informacija o tome ko je zakonski zastupnik društva sa ograničenom odgovornošću, zakonski zastupnik se upisuje u registar privrednih društava koji vodi nadležna agencija za privredne registre. Upis ima konstitutivni značaj samo prilikom upisa osnivanja privrednog društva i upisa prvog zastupnika. Za sve kasnije promjene zastupnika, upis ima samo deklarativan značaj. Odluka o imenovanju zakonskog zastupnika proizvodi pravno dejstvo od onog dana koji je određen u odluci, odnosno od dana njene konačnosti, bez obzira na to da li je zakonski zastupnik upisan u registar privrednih subjekata ili nije. Ipak, zbog načela pouzdanja u javne registre, treće lice koje se pouzdalo u podatke upisane u javnom registru ne treba da trpi štetu, odnosno druge posljedice.
Izbor direktora ili članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 149
(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću biraju direktora ili članove upravnog odbora na sjednici skupštine, osim prvog direktora ili članova prvog upravnog odbora koji mogu biti određeni osnivačkim aktom s tim da svaka naredna promjena direktora ili člana upravnog odbora ne podrazumijeva izmjenu osnivačkog akta.
(2) Osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da se izbor članova upravnog odbora društva vrši kumulativnim glasanjem, u skladu sa ovim zakonom.
Ovdje se dopušta da skupština odluči da ima više od jednog direktora, čak i ako osnivački akt ne predviđa takvu mogućnost. Nije neophodno da se izmjeni osnivački akt da bi društvo dobilo veći broj direktora. Dovoljno je da skupština odluči da društvo ima veći broj direktora od onog koji je predviđen osnivačkim aktom. Iako ovaj član predviđa da su direktori zakonski zastupnici društva, to ne mora uvijek da bude tako. Ako društvo ima odbor direktora, svi direktori neće imati ovlašćenje za zastupanje.
Prilikom osnivanja društva direktora imenuju osnivači, a to može da se učini posebnom odlukom ili samim osnivačkim aktom. Bez imenovanja direktora društvo ne može da se upiše u registar privrednih subjekata, a to znači da ne može ni da nastane. Nakon nastanka društva direktora imenuje skupština, ali samo ako je upravljanje u društvu organizovano na jednodomnom principu. Ako je upravljanje organizovano na dvodomnom principu, direktora imenuje upravni odbor koji ga i razrješava.
Vrijeme od koga mandat direktora počinje da teče određuje se odlukom o imenovanju. ako je riječ o prvom direktoru, njegov mandat počinje sa nastankom društva kao pravnog lica. Ako odlukom o imenovanju nije određen datum od koga počinje mandat, zakon pretpostavlja da mandat počinje danom donošenja odluke. Ovo je u vezi sa pravnim dejstvom odluke. Da bi odluka o imenovanju direktora proizvela pravno dejstvo nije neophodan upis u registar. To je potrebno samo za upis prvog direktora, kada je upis od konstitutivnog značaja. Upisi svih ostalih direktora su deklarativni.
U pogledu trajanja mandata direktora, on može biti vremenski ograničen ili neograničen. Za direktora društva sa ograničenom odgovornošću pretpostavlja se da je mandat neograničen, ali se odlukom o imenovanju može odrediti i drugačije - da mandat traje određeno vrijeme. Skupština je slobodna da odredi i uslove koje jedno lice mora da ispunjava da bi bilo imenovano za direktora, a to može biti predviđeno i osnivačkim aktom.
Iz ugla postupka imenovanja, društvo može da raspiše konkurs za direktora, ali nije obavezno da to učini. Ako raspiše konkurs i odredi uslove koje kandidat mora da ispunjava, onda se može izabrati samo lice koje ispunjava te uslove. Odluka skupštine o imenovanju direktora može se pobijati kao i druge odluke skupštine. Nju može da pobija svaki član skupštine, ali ne i lice koje je konkurisalo za direktora, ako je konkurs uopšte raspisan. Odluka se može pobijati ako je imenovano lice koje ne ispunjava uslove predviđene osnivačkim aktom ili odlukom skupštine. Međutim, ako je imenovano lice koje ispunjava uslove, odluka se ne može pobijati iz drugih razloga.
Radi obezbjeđenja tačnih informacija o tome ko je zakonski zastupnik društva, zakonski zastupnik se upisuje u registar privrednih društava koji vodi nadležni sud. Upis ima konstitutivni značaj samo prilikom upisa osnivanja privrednog društva i upisa prvog zastupnika. Za sve kasnije promjene zastupnika, upis ima samo deklatarivni značaj. Odluka o imenovanju zakonskog zastupnika proizvodi pravno dejstvo od onog dana koji je određen u odluci, odnosno od dana njene konačnosti, bez obzira na to da li je zakonski zastupnik upisan u registar privrednih subjekata ili nije. Ipak, zbog načela pouzdanja u javne registre, treće lice koje se pouzdalo u podatke upisane u javnom registru ne treba da trpi štetu, odnosno druge posljedice.
Listing podstranica:
Broj članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću i popunjavanje sastava
Član 150
(1) Broj članova upravnog odbora određuje se osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću.
(2) Ako se broj članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću smanji ispod broja članova određenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva, preostali članovi mogu kooptacijom dopuniti upravni odbor do potrebnog broja članova, ako je tako određeno osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(3) Ako se ne izvrši kooptacija članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću u skladu sa stavom 2. ovog člana preostali članovi upravnog odbora dužni su da bez odgađanja sazovu sjednicu skupštine radi izbora članova do punog broja, a do tog izbora preostali članovi obavljaju samo hitne poslove, ako tim aktima nije drugačije određeno.
Predsjednik upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 151
(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću ima predsjednika koga biraju članovi upravnog odbora većinom od ukupnog broja, ako osnivačkim aktom društva nije određena druga većina.
(2) Predsjednik upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću zastupa društvo.
(3) Predjsednik upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću saziva i predsjedava sjednicama upravnog odbora i odgovoran je za vođenje zapisnika.
(4) Osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću može se odrediti da predsjednik upravnog odbora predsjedava i sjednici skupštine članova i da je odgovoran za vođenje njenog zapisnika.
9.2. Poslovi direktora ili upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Djelokrug rada direktora ili upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 152
Ako osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno, direktor ili upravni odbor nadležan je za:
a) zastupanje društva i vođenje poslova društva u skladu sa zakonom, osnivačkim aktom i ugovorom članova društva
b) utvrđivanje prijedloga poslovnog plana
v) sazivanje sjednica skupštine članova društva i utvrđivanje prijedloga dnevnog reda
g) sprovođenje odluka skupštine članova
d) određivanje dana sa kojim se utvrđuje lista članova društva sa pravom na obavještavanje, dan utvrđivanja dividende i dan plaćanja dividende, glasanje i druga pitanja
đ) zaključenje ugovora o kreditu
e) utvrđivanje dana sticanja prava na učešće u dobiti i dana isplate učešća u dobiti, kao i dana sticanja prava glasa i drugih prava članova društva
ž) davanje i opozivanje prokure i
z) druga pitanja određena osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Ako je osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću tako određeno, direktor ili upravni odbor nadležan je i za:
a) izvršenje odluke o sticanju sopstvenih udjela i povlačenja i poništenja udjela
b) utvrđivanje iznosa učešća u dobiti i
v) izdavanje obveznica ili drugih hartija od vrijednosti.
Direktor ili članovi upravnog odbora mogu vršenje poslova o pitanjima iz st. 1. i 2. prenijeti na druga lica, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
Direktor ili predsjednik upravnog odbora je zakonski zastupnik društva, ali i organ društva koji je ovlašćen da i sam donosi odluke. U njegovoj nadležnosti je donošenje odluka koje se odnose na tekuće poslove. Prema trećim licim on je ovlašćen da daje izjave volje sa dejstvom da one stvaraju prava i obaveze za društvo. Vršeći ovlašćenja zastupanja, on daje izjave volje u skladu sa odlukama organa društva i svojim odlukama. Međutim, obaveza da daje izjave volje u skladu sa odlukama organa organa društva jeste obaveza koju on ima prema društvu, o kojoj treća lica ne moraju da vode računa.
Direktor ili predsjednik upravnog odbora je ovlašćen da, iz ugla odnosa prema trećima, zastupa društvo bez ograničenja, a jedno od ograničenja može da se pojavi u obliku tzv. supotpisa, koje se upisuje u registar i time čini vidljivim svim trećim licima. Drugo ograničenje ovaj član predviđa za situaciju kada ima više direktora sa ovlašćenjem za zastupanje. Za njih zakon pretpostavlja da zastupaju društvo zajednički, što ima značaja onda kada oni izjavljuju volju u ime društva. Svi drugi odnosi između direktora i društva, odnosno organa društva nisu bitni za treća lica. Ako direktor preduzme obaveze za društvo suprotno odlukama organa društva on može odgovarati društvu, ali to neće uticati na preuzete obaveze.
Odgovornost za poslovne knjige društva sa ograničenom odgovornošću
Član 153
Direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću odgovoran je za uredno vođenje poslovnih knjiga i unutrašnji nadzor poslovanja, u skladu sa zakonom.
Razumije se da direktor ne vodi poslovne knjige, ali je dužan da organizuje njihovo vođenje tako da se one vode uredno. Zbog neurednog vođenja poslovnih knjiga direktor odgovara društvu, ali i prekršajno, u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Osim direktora, prema Zakonu o računovodstvu, za neuredno vođenje poslovnih knjiga može odgovarati i lice kome je povjereno vođenje poslovnih knjiga. Odgovornost tog lica ne isključuje odgovornost direktora, naročito ne odgovornost direktora prema društvu za organizovanje vođenja poslovnih knjiga. Isto važi i za finansijske izvještaje i njihovu tačnost. Odgovornost direktora može biti statusnopravna i imovinskopravna. I jedna i druga tiču se društva, alil se time ne isključuje i njegova moguća kaznenopravna odgovornost u skladu sa posebnim zakonima.
9.3. Način rada upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Samostalno ili zajedničko postupanje članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 154
(1) Ako društvo sa ograničenom odgovornošću zastupa ili poslove društva vodi upravni odbor, svaki član ima pravo da postupa samostalno, osim ako osnivačkim aktom društva nije drugačije određeno.
(2) Ako se osnivačkim aktom članova društva sa ograničenom odgovornošću odredi da lica iz stava 1. ovog člana mogu postupati samo zajedno, potrebno je odobrenje svih lica za svaki akt ili posao, osim kad bi to zahtijevalo odgađanje odluke koje bi nanijelo štetu interesima društva.
(3) Ako osnivački akt ili ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću odredi da je lice iz stava 1. ovog člana dužno da poštuje uputstva drugih lica i ako to lice smatra da data uputstva nisu prikladna, obavještava o tome druga lica radi zajedničkog odlučivanja o poslu, osim kad bi to zahtijevalo odgađanje odluke koje bi nanijelo štetu interesima društva, kada može postupati samostalno o čemu obavještava bez odgađanja ostale članove.
(4) U slučaju nesaglasnosti lica iz stava 3. ovog člana saziva se vanredna sjednica skupštine u skladu sa odredbama ovog zakona.
Slično kao i kod zastupanja, predviđena su i pravila na koji način direktori vrše ovlašćenja poslovođenja. Direktor je samostalan u vođenju poslova u okviru svoje nadležnosti, ali je i obavezan da postupa po odlukama skupštine, odnosno upravnog odbora, kada oni donose odluke u okviru svoje nadležnosti i u skladu sa osnivačkim aktom i drugim opštim aktima društva. Ovim se ne isključuje primjena odredbi o nadležnosti direktora u odnosima koji spadaju u njegovu nadležnost. Primjenjuje se princip podjele ovlašćenja i svaki organ pristupa u okviru svoje nadležnosti.
Kao i u odnosu na zastupanje, ako društvo ima više direktora, pretpostavlja se da oni vode poslove zajednički, a ne svako za sebe, što i odgovara ovoj vrsti poslova u još većoj mjeri nego u pogledu zastupanja. Ipak, i ovdje je moguće da je osnivačkim aktom drugačije predviđena, kao i odlukom skupštine. Ako direktori ne vode poslove zajednički, mora biti određeno ko vodi koje poslove. U suprotnom, postoji opasnost da se njihove odluke suprotstavljaju. Poslovođenje podrazumijeva odlučivanje i moguće je da se ostali direktori ne slažu sa odlukom nekog od direkotra.
Ako direktori vode poslove zajednički, onda u slučaju nesaglasnosti nekog od direktora odluka i ne može biti donijeta. Ali i ako oni vode poslove samostalno, iz formulacije zakonske odredbe proizilazi da je i tada direktor dužan da o svojim odlukama informiše ostale direktore. Iako oni ne vode poslove zajednički, zakon priznaje određeno pravno dejstvo protivljenju koje može da izrazi i samo jedan od direktora. Ovakvo protivljenje sprječava preduzimanje, odnosno realizaciju neke radnje koju je jedan od direktora namjeravao da preduzme. Zabrana preduzimanja takve radnje djeluje smao unutar društva. Ona nema značaja za treća lica, osim ako su bila nesavjesna, i preduzeta radnje će prema njima da poizvede određeno dejstvo. U odnosu na direktora koji ju je preduzeo suprotno ovoj normi to može da znači odgovornost koja može biti statusna i građanskopravna.
Sjednice upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 155
(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću održava najmanje četiri redovne sjednice godišnje, od kojih jednu neposredno prije godišnje skupštine članova društva.
(2) Pored sjednica iz stava 1. ovog člana upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može održavati i vanredne sjednice koje saziva predsjednik po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev člana tog odbora. Ako predsjednik upravnog odbora ne sazove sjednicu odbora na pisani zahtjev člana odbora, sjednicu može sazvati taj član odbora.
(3) Vanredna sjednica upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću saziva se pisanim pozivom koji se dostavlja svim članovima odbora, u kom se navode razlozi, vrijeme i mjesto održavanja sjednice.
(4) Sjednice upravnog odbora mogu se održavati i korišćenjem konferencijske telefonske veze ili korišćenjem druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju na sjednici mogu da se čuju i razgovaraju jedno sa drugim. Lica koja na ovaj način učestvuju na sjednici upravnog odbora smatraju se prisutnim.
(5) Sjednice upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću mogu se održavati i bez sprovođenja postupka iz st. 2. do 4. ovog člana ako im prisustvuju svi njegovi članovi i ako nijedan od članova ne prigovori postupku sazivanja i održavanja sjednice, odnosno ako se član koji ne prisustvuje sjednici pisanim putem izjasni o tome da ne prigovara na postupak sazivanja i održavanja sjednice, u skladu sa osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(6) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može donijeti poslovnik o radu kojim bliže uređuje način rada, koji je u skladu sa osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(7) Odredbe st. 1. do 6. ovog člana primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno.
Odlučivanje upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću bez sjednice
Član 156
Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može odlučivati bez sjednice ako su na odluku koja je predmet odlučivanja pisanu saglasnost dali svi članovi upravnog odbora koji imaju pravo glasa o tom pitanju, ako osnivačkim aktom i ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Kvorum i većina za rad upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 157
(1) Kvorum za rad i odlučivanje upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću čini većina od ukupnog broja njegovih članova.
(2) Odluke upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću donose se većinom glasova od ukupnog broja članova odbora.
(3) Odluke upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću postaju punovažne danom donošenja. Odluke upravnog odbora unose se u knjigu odluka.
(4) Ako su glasovi članova upravnog odbora sa ograničenom odgovornošću pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika upravnog odbora koji glasa posljednji.
(5) Odredbe st. 1. do 4. ovog člana primjenjuju se ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno.
Listing podstranica:
Isključenja prava glasa člana upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 158
Odredbe ovog zakona o isključenju prava glasa člana društva sa ograničenom odgovornošću u skupštini članova primjenjuju se na isključenje prava glasa člana upravnog odbora prilikom odlučivanja upravnog odbora.
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka usluge iz oblasti Privrednog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka vrši osnivanje i registraciju svih oblika privrednih društava definisanih Zakonom o privrednim društvima, takođe vršimo sve vrste statusnih promjena i promjena pravne forme kod postojećih privrednih društava ...
Kontaktirajte nas
Telefon: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Komisije formirane od članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 159
(1) Upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću može formirati jednu ili više komisija koju čine njegovi članovi ili druga lica.
(2) Uslovi i način rada komisija iz stava 1. ovog člana određuju se odlukom odbora u skladu sa osnivačkim aktom društva ili ugovorom članova društva.
(3) Odluke komisije iz stava 1. ovog člana upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću podliježu saglasnosti tog odbora ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Zapisnik sa sjednica upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 160
(1) Na sjednicama upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću i komisija odbora vodi se zapisnik, koji se podnosi na prihvatanje na narednoj sednici odbora ili komisije. Zapisnik potpisuje predsjedavajući sjednici i lice koje vodi zapisnik.
(2) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću sačinjava se najkasnije u roku od deset dana od dana njihovog održavanja.
(3) Zapisnik sa sjednice upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću sadrži naročito: mjesto i dan održavanja sjednice; prisutne na sjednici; dnevni red sjednice; sažeti prikaz diskusije; pitanja koja su bila predmet glasanja i rezultat svakog glasanja, uključujući i označenje za svako lice da li je glasalo "za" ili "protiv" ili se uzdržalo od glasanja.
(4) Nepostupanje u skladu sa st. 1. do 3. ovog člana ne utiče na punovažnost odluka i drugih radnji upravnog odbora i komisija odbora društva sa ograničenom odgovornošću.
9.4. Statusna odgovornost članova upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Ostavka člana upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 161
Odredbe ovog zakona koje se odnose na ostavku direktora ili članova upravnog odbora akcionarskog društva primjenjuju se i na ostavku direktora ili člana upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću.
Razrješenje člana upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću
Član 162
Skupština društva sa ograničenom odgovornošću može razriješiti direktora ili članove upravnog odbora društva, sa navođenjem razloga za razrješenje ili bez njega.
Razrješenje direktora ili članova upravnog odbora ne utiče na njihova prava nakon razrješenja koja imaju na osnovu posebnog ugovora sa društvom, s tim da taj ugovor ne može isključiti pravo društva iz stava 1. ovog člana.