Osnovna prava članova društva sa ograničenom odgovornošću - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Član društva koji je unio ulog u osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću stiče udio po osnovu ulaganja. Udio, odnosno pravo na udio, jeste složeno pravo koje se sastoji od imovinskih i neimovinskih prava. Ovo pravo ne može u društvu sa ograničenom odgovornošću biti izraženo kao hartija od vrijednosti. Pravo na udio postoji na osnovu upisa u registar koji vodi nadležna institucija.
Zakon o privrednim društvima Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske, broj
127/008, 58/2009, 100/2011, 67/2013, 100/2017, 82/2019 i 17/2023
III Društvo sa ograničenom odgovornošću
7. Osnovna prava članova društva sa ograničenom odgovornošću
7.1. Pravo raspolaganja udjelom
društva sa ograničenom odgovornošću
Oslobađanje od ograničenja prenosa udjela društva sa ograničenom odgovornošću
Član 120
Udio člana društva sa ograničenom odgovornošću može se slobodno prenositi, ako Zakonom o privrednim društvima, osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije uređeno, i to:
a) drugom članu društva ili društvu
b) supružniku prenosioca, bratu, sestri, pretku, potomku ili supružniku potomka
v) zakonskom zastupniku ili nasljedniku člana društva nakon njegove smrti i
g) statusnom promjenom u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.
Pravo prečeg sticanja udjela društva sa ograničenom odgovornošću
Član 121
Član društva sa ograničenom odgovornošću prije nego što ponudi svoj udio ili dio udjela trećem licu koje nije lice iz člana 120. Zakona o privrednim društvima, dužan je da taj udio ili dio udjela ponudi društvu.
Ako društvo ne iskoristi pravo prečeg sticanja u roku određenom osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva, o čemu odluku donosi skupština članova društva, ponuda se dostavlja drugim članovima društva, u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Ako društvo sa ograničenom odgovornošću, odnosno članovi društva ne obavijeste člana društva koji prodaje udio o odluci u roku utvrđenom osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva, smatra se da je ponuda odbijena.
Društvo sa ograničenom odgovornošću, odnosno članovi društva mogu dati protiv-ponudu članu društva koji nudi prodaju udjela, a član mora dati društvu, odnosno članovima društva pisano obavještenje o prihvatanju protiv-ponude u roku od deset dana od dana prijema protiv-ponude, a ako član društva koji nudi prodaju udjela ne odgovori u tom roku, smatra se da je protiv-ponuda odbijena.
Društvo sa ograničenom odgovornošću koje prihvati ponudu za sticanje udjela člana društva, može raspodijeliti dio ili cio stečeni udio jednom ili većem broju članova društva ako svi članovi društva koji su glasali za sticanje udjela odobre takvu raspodjelu. Ako društvo sa ograničenom odgovornošću ne može zbog ograničenja plaćanja određenih ovim zakonom da izvrši sticanje udjela člana društva, članovi društva koji su glasali za kupovinu udjela obavezni su da kupe udio srazmjerno svom udjelu u osnovnom kapitalu društva.
Ako je ponuda člana društva sa ograničenom odgovornošću društvu, odnosno članovima društva za sticanje udjela odbijena, taj član društva može prenijeti svoj udio ili dio ponuđenog udjela trećem licu po cijeni i u skladu sa drugim uslovima svoje ponude društvu, odnosno članovima društva ili po višoj cijeni, u roku od 60 dana od dana obavještenja o odbijanju njegove ponude od društva i članova društva, odnosno od dana isticanja roka za obavještavanje o odluci skupštine članova društva i članova društva utvrđenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Listing podstranica:
Pravo preče kupovine podrazumijeva obavezu člana koji želi da otuđi svoj udio da ga ponudi svim ostalim članovima društva, pa tek ako nijedan od njih ne želi da ga kupi, može da ga proda trećem licu. Ponuda se upućuje svim članovima društva u pisanom obliku. Iako Zakon ne precizira detalje upućivanja ponude, treba primijeniti isti postupak koji je predviđen i za pozivanje članova društva odnosno skupštine, a to znači da ponudu treba upititi na adresu koju je član društva dostavio društvu kao poslednju adresu na koju mu treba slati pismena. Ponuda se upućuje svakom članu društva prema stanju u registru privrednih subjekata na dan upućivanja ponude, bez obzira na broj članova, čak i ako društvo ima veliki broj članova.
U pogledu sadržine, ponuda mora da sadrži sve bitne elemente ugovora o prodaji, i to kako one bitne elemente koje propisi određuju kao bitne, tako i one koji su bitni po volji ponudioca. To podrazumijeva podatak o veličini udjela koji se prodaje, da li se prodaje cio udio koji pripada tom članu ili dio udjela, kao i vrijednost udjela, cijenu za koju se udio prodaje, rok ili rokove za isplatu. Ako postoje okolnosti koje su bitne za prodaju udjela, kao što je na primjer postojanje založnog prava na udjelu, dobit koja nije isplaćena iz prethodnog perioda, činjenica da se protiv imaoca udjelva vodi postupak za isključenje, okolnost da imalac udjela nije u cijelosti unio svoj ulog u društvo ili da ga nije uopšte unio i slično, ovakve činjenice moraju biti navedene u ponudi.
Ako su osnivačkim aktom predviđeni i drugi elementi, ponuda mora sadržati i njih. Ponudilac mora da saopšti ponuđenom i adresu na koju ponuđeni treba da uputi prihvat ponude, kao i rok za zaključenje i ovjeru ugovora o prenosu udjela koji određuje ponudilac. Ako ponuda ne sadrži sve bitne elemente i ove dodatne informacije, smatra se kao da nije ni učinjena, a ponuđeni će imati pravo na zaštitu koju zakon predviđa, kao da ponuda nije ni upućena.
U roku koji je određen za prihvat ponude svaki od članova može da prihvati ponudu. Ponuda mora biti prihvaćena pod uslovima koji su navedeni u ponudi. Prihvat koji bi mijenjao nešto od uslova navedenih u ponudi ne smatra se prihvatom. Isto važi i za djelimičan prihvat - prihvat kojim bi ponuđeni član izjavio da prihvata da kupi dio udjela pod navedenim uslovima. Ponuda mora biti prihvaćena u cijelosti, onako kako je data, a u suprotnom se ne smatra prihvatom. Prihvat ne dovodi do zaključenja ugovora o kupovini udjela momentom prihvata, jer se ugovor o prodaji udjela zaključuje u formi javne isprave.
Prihvat samo stvara obavezu na zaključenje ugovora u propisanoj formi. Osim toga, moguće je i da ponudu prihvati više članova. Ako se to dogodi Zakon ne propisuje rok u kome sporazum mora biti postignut, ali on proizilazi iz odredbe da ponuda mora da sadrži i rok za zaključenje ugovora. Ovaj rok objektivno limitira članove u pogledu prihvata ponude, jer je to najkasniji rok do koga oni mogu da se dogovore i pristupe zaključenju i ovjeri ugovora.
Ako članovi ne postignu dogovor oko veličine udjela koji kupuje svako od njih, onda svakome pripada pravo da otkupi dio udjela koji se prodaje srazmjerno veličini njegovog udjela u odnosu na veličinu udjela ostalih članova koji su prihvatili ponudu. Na primjer ako ponudu prihvati član čiji udio u odnosu na vrijednost osnovnog kapitala iznosi 20% i član čiji udio po istom kriterijumu 30%, vrijednost njihovih udjela u odnosu na udio koji se kupuje čini 100% onih koji su zainteresovani. To konkretno znači da će jedan od njih moći da otkupi udio koji se prodaje u dijelu od 40%, a drugi u dijelu od 60%, jer to odgovara proporciji vrijednosti njihovih udjela u odnosu na udio koji se prodaje.
Zakon ne rješava situaciju koja može da nastane ako nekom od članova koji su prihvatili ponudu ne odgovara sticanje samo dijela udjela koji se prodaje i nije saglasan ni sa sticanjem koje bi bilo rezultat dogovora, ni sa sticanjem koje određuje zakon, ako odgovora nema. Iz odredbi ovog člana ne proizilazi da bi taj član mogao da bude natjeran na kupovinu udjela sudskom odlukom ili na neki drugi način, što znači da on ne može da odustane od kupovine u bilo kom momentu, i poslije prihvata ponude, sve dok ne zaključi ugovor o kupovini udjela. To važi i u situaciji kada je ponudu prihvatio samo jedan član.
Odredbe o postupku ostvarivanja prava preče kupovine spadaju u kategoriju dispozitivnih odredbi. Osnivačkim aktom postupak ostvarivanja ovog prava može biti uređen i na drugačiji način. Granice uređenja su samo one opšte granice koje se podrazumijevaju - opšteprihvaćena pravna pravila, zabrana propisivanja rješenja koja bi bila u suprotnosti sa imperativnim normama, zabrana zloupotrebe prava i zabrana propisivanja rješenja koja bi bila u suprotnosti sa moralom.
Prenos udjela društva sa ograničenom odgovornošću u sudskom izvršnom postupku
Član 122
Pri prenosu udjela člana društva sa ograničenom odgovornošću u izvršnom sudskom postupku, društvo i članovi društva imaju pravo preče kupovine u skladu sa članom 121. ovog zakona, kao i u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak.
Uslovi i posljedice prenosa udjela društva sa ograničenom odgovornošću
Član 123
Udio se prenosi ugovorom u pisanoj formi sa notarski ovjerenim potpisima prenosioca i sticaoca. Za prenos udjela nije potrebna izmjena osnivačkog akta društva sa ograničenom odgovornošću, osim ako je tim aktom drugačije određeno.
Prenosilac udjela i sticalac udjela obavezni su da bez odgađanja prijave društvu sa ograničenom odgovornošću prenos udjela, promjenu člana i vrijeme promjene, radi upisa u knjigu udjela. Prenos udjela ima pravno dejstvo prema društvu sa ograničenom odgovornošću od dana prijema obavještenja o prenosu. Sticalac udjela postaje član društva sa ograničenom odgovornošću kad se pisanim putem saglasi da postane član i naznači da ga obavezuju osnivački akt i ugovor članova društva i kada se u skladu sa zakonom upiše u knjigu udjela. Prenos udjela na nasljednike ima pravno dejstvo u skladu sa aktom o nasljeđivanju.
Najčešći osnov za prenos udjela sa jednog lica na drugo jeste ugovor. To može biti ugovor o prodaji, ugovor o poklonu, ugovor o razmjeni, ali i neki drugi ugovor koji je upravljen na prenos prava na udio. Za ovaj ugovor propisana je obavezna pisana forma, a potpisi ugovornih strana moraju biti ovjereni u skladu sa zakonom. Ako forma nije zadovoljena ugovor o prenosu udjela neće proizvesti pravno dejstvo koje bi trebalo da ostvari. Ugovor je samo pravni osnov za prenos udjela. Prenos udjela nastupa tek upisom promjene člana u registar privrednih društava. Osim ugovora, moguće je da prenos udjela nastupi i po nekom drugom pravnom osnovu. To može biti testament kao jednostrani pravni posao, ali i sudska odluka, a nekada i sam zakon, kao u slučaju nasljeđivanja.
Prenosom udjela sticalac postaje član društva. On taj status stiče upisom u registar privrednih društava. Izuzetno, kao što je to slučaj kod nasljeđivanja, on može steći status člana i bez upisa u registar, danom pravosnažnosti odluke suda kojom se određeno lice oglašava nasljednikom na udjelu. Sticanjem udjela sticalac ima pravo da vrši sva prava iz udjela, a obavezan je i da ispuni sve obaveze koje terete imaoca udjela. Prenosilac gubi prava koja su mu pripadal po osnovu tog udjela danom prenosa udjela na sticaoca. Ipak, pravo na isplatu dobiti može biti određeno tako da se ono priznaje članovima koji su taj status imali određenog dana, a to može biti i dan prije otuđenja udjela. Time bi pravo na dobit pripalo članu koji je otuđio udio zbog toga što je on bio član društva na dan sa kojim je društvo utvrdilo koji članovi imaju pravo na dobit, iako je on nakon toga otuđio udio i u vrijeme isplate nije više član društva.
Dioba udjela i prenos dijela udjela
Član 124
(1) Udio člana društva sa ograničenom odgovornošću može se podijeliti u slučaju nasljeđivanja, pravnog sljedbeništva člana i prenosa na dva ili više lica.
(2) Osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću ili ugovorom članova društva može se isključiti dioba udjela ili se može dozvoliti samo u određenim slučajevima kao što je prenos udjela dvojici ili većem broju lica.
(3) Odredbe ovog zakona o prenosu udjela primjenjuju se na prenos udjela u cjelini ili dijelom.
Zalaganje udjela od člana društva sa ograničenom odgovornošću
Član 125
(1) Član društva sa ograničenom odgovornošću može dati udio u zalog za obezbjeđenje kredita ili druge svoje obaveze, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(2) Davanje udjela u zalog upisuje se u registar zaloga i u knjigu udjela.
(3) Ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije drugačije određeno, zalogoprimac nema nikakvo pravo glasa ili pravo upravljanja u društvu dok ne postane član društva.
(4) Ako je za davanje uloga u zalog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću određeno davanje saglasnosti, saglasnost data za davanje udjela u zalog ne znači datu saglasnost za prenos udjela trećem licu u smislu ovog zakona, osim ako u datoj saglasnosti nije drugačije određeno.
Kako je udio u pravnom prometu, to je dopušteno i zalaganja udjela. Podrazumijeva se da založno pravo može da se odnosi na cjelokupni udio, ali i samo na dio udjela, po istom principu, kao što i dio udjela može biti u pravnom prometu. Ako se udio založi, zalogoprimac stiče založno pravo koje mu omogućava da se naplati iz vrijednosti založenog udjela. Založeni udio nije isključen iz pravnog prometa. Član društva može da raspolaže založenim udjelom, ali to ne utiče na založno pravo koje je zasnovano. Ono ostaje na udjelu i djeluje prema svakom članu - imaocu tog udjela. Ako je udio u susvojini, on ne može biti založen bez saglasnosti oba suvlasnika, jer se kod suvlasništva na udjelu ne određuje veličina dijelova koji pripadaju suvlasnicima. Založno pravo nastaje na osnovu ugovora ili nekog drugog pravnog posla. Nije predviđena mogućnost zasnivanja založnog prava na udjelu po samom zakonu ili odlukom suda ili drugog organa.
Način i momenat zasnivanja založnog prava jeste momenat upisa u registar založnih prava kod nadležne institucije. Prilikom nastanka i realizacije založnog prava primjenjuju se odredbe Zakona o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar. To važi kako za zasnivanje založnog prava, tako i za njegovu realizaciju. Jedno založno pravo koje je zasnovano nije smetnja zasnivanju novih založnih prava na istom dijelu.
Osnivačkim aktom može se isključiti mogućnost zalaganja udjela. Osim isključenja mogućnosti zalaganja udjela, osnivačkim aktom može biti predviđeno i ograničenje mogućnosti zalaganja udjela u obliku saglasnosti društva. Ovo ograničenje može biti predviđeno eksplicitno, ali i implicitno. Zakon pretpostavlja da je propisano ograničenje u obliku prethodne saglasnosti društva i ako je osnivačkim aktom predviđeno da se prenos udjela trećem licu može izvršiti samo uz prethodnu saglasnost društva. Ako je ovakvo ograničenje predviđeno, ono se odnosi samo na zalaganje udjela, ali ne i na realizaciju založnog prava. ako dođe do realizacije, nije neophodna saglasnost i za prodaju udjela u postupku u kome se založeni udio prodaje.
7.2. Pravo isplate dobiti društva sa ograničenom odgovornošću
Finansijski izvještaji društva sa ograničenom odgovornošću
Član 126
(1) Direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću podnose godišnjoj skupštini članova društva finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju, a po potrebi i izvještaj nezavisnog revizora, na usvajanje.
(2) Usvajanje finansijskih izvještaja ili bilo kojih drugih izvještaja od strane skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću ne utiče na ostvarivanje prava savjesnih članova ako se kasnije pokaže da su netačni ili pogrešni.
Usvajanje finansijskih izvještaja ili bilo kojih drugih izvještaja od strane skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću ne utiče na ostvarivanje prava savjesnih članova ako se kasnije pokaže da su netačni ili pogrešni.
Opšta pravila u vezi sa plaćanjem u društvu sa ograničenom odgovornošću
Član 127
Društvo sa ograničenom odgovornošću može vršiti isplate članovima društva u bilo koje vrijeme, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno ili ako to plaćanje nije suprotno odredbama ovog zakona o ograničenjima plaćanja.
Svaka isplata članovima društva sa ograničenom odgovornošću vrši se u novcu srazmjerno udjelu u osnovnom kapitalu društva u vrijeme donošenja odluke društva o takvoj isplati, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
Ugovor članova društva može da sadrži i druge odredbe u vezi sa isplatom članovima društva, a naročito odredbe o: vremenu i iznosu isplate; određenoj većini članova skupštine društva koja o tome odlučuje; iznosu isplate ili ovlašćenje direktoru ili upravnom odboru za deklarisanje ili vršenje takve isplate; danu na koji se utvrđuju članovi koji imaju pravo na učešće u dobiti; dodatnim ograničenjima plaćanja u odnosu na ograničenja plaćanja utvrđena ovim zakonom.
Član društva sa ograničenom odgovornošću koji stekne pravo na određenu isplatu postaje povjerilac društva u odnosu na tu isplatu.
Ograničenja plaćanja društva sa ograničenom odgovornošću
Član 128
Društvo sa ograničenom odgovornošću ne može vršiti plaćanja svojim članovima ako bi nakon plaćanja:
a) neto imovina društva bila manja od njegovog osnovnog kapitala, uvećanog za rezerve koje se mogu koristiti za isplate članovima društva u skladu sa ovim zakonom ili drugim propisima, a umanjenog za iznos koji je društvo dužno da unese u rezerve za godinu u kojoj se vrše isplate i
b) društvo bilo onemogućeno da plaća svoje dugove čija se dospjelost očekuje u redovnom toku poslovanja društva.
Izuzetno od stava 1. ovog člana društvo sa ograničenom odgovornošću može izvršiti plaćanja svojim članovima, ako iz finansijskih izvještaja pripremljenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija proizlazi da je isplata razumna u datim okolnostima.
Odgovornost za nedopuštena plaćanja društva sa ograničenom odgovornošću
Član 129
Članovi društva s ograničenom odgovornošću kojima je društvo izvršilo nedopuštene isplate suprotno članu 128. ovog zakona, ako su znali ili ako su s obzirom na okolnosti morali u to vrijeme da znaju da te isplate nisu dozvoljene, odgovorni su društvu za vraćanje primljenih iznosa.
Članovi društva sa ograničenom odgovornošću, direktor ili članovi upravnog odbora koji su odgovorni za nedopuštene isplate i koji su znali ili su s obzirom na okolnosti morali da znaju da su te isplate u to vrijeme nedopuštene, odgovorni su društvu za nedopuštene isplate.
Ako je više od jednog lica iz st. 1. i 2. ovog člana odgovorno u vezi sa nedopuštenim isplatama, njihova odgovornost je solidarna.
Ugovor članova društva sa ograničenom odgovornošću može odrediti da su članovi društva dužni da nadoknade smanjenje osnovnog kapitala društva, ako članovi organa društva iz stava 2. ovog člana ne mogu nadoknaditi društvu takve nedopuštene isplate.
Zajam umjesto kapitala
Član 130
Član društva sa ograničenom odgovornošću koji društvu u vrijeme poslovne krize ne poveća sopstveni kapital kao dobar privrednik, već društvu da zajam, može u stečajnom postupku ostvarivati zahtjev za vraćanje zajma samo kao stečajni povjerilac sa neobezbijeđenim potraživanjem u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.
Ako treće lice da zajam društvu, u slučaju iz stava 1. ovog člana, a član društva pruži obezbjeđenje za zajam, zajmodavac koji se nije namirio iz dobijenog obezbjeđenja može u stečajnom postupku protiv društva ostvarivati zahtjev za vraćanje zajma za iznos koji nije uspio namiriti, kao stečajni povjerilac sa neobezbijeđenim potraživanjem.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na druge pravne poslove članova društva sa ograničenom odgovornošću i trećih lica koje odgovaraju davanju zajma iz st. 1. i 2. ovog člana.
Odredbe st. 1. do 3. ovog člana ne primjenjuju se na člana društva sa ograničenom odgovornošću čiji udio u društvu ne prelazi 1/10 osnovnog kapitala društva i koji nije direktor ili član upravnog odbora društva.
Ako društvo sa ograničenom odgovornošću u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad društvom ili nakon podnošenja tog prijedloga, u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana vrati zajam, član društva koji je dao obezbjeđenje za vraćanje zajma dužan je da tako isplaćeni iznos zajma vrati društvu.
Obaveza iz stava 5. ovog člana postoji do iznosa datog obezbjeđenja člana društva za vraćanje zajma u vrijeme vraćanja zajma.
Član društva sa ograničenom odgovornošću oslobađa se obaveze iz stava 5. ovog člana ako predmet datog obezbjeđenja povjeriocu stavi na raspolaganje društvu.
Odredbe st. 1. do 7. ovog člana primjenjuju se i na druge poslove davanja zajma u smislu obligacionih odnosa.
Usluge koje pruža Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u oblasti Privrednog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka vrši osnivanje i registraciju svih oblika privrednih društava definisanih Zakonom o privrednim društvima, takođe vršimo sve vrste statusnih promjena i promjena pravne forme kod postojećih privrednih društava ...
Kontaktirajte nas
Telefon: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
