Prestanak društva sa ograničenom odgovornošću - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje: istekom vremena određenog u osnivačkom aktu, odlukom skupštine članova, statusnim promjenama koje za posljedicu imaju prestanak društva, pravosnažnom sudskom odlukom kojom se utvrđuje da je registracija društva bila ništava i određuje brisanje društva iz registra poslovnih subjekata i nastupanjem događaja određenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Zakon o privrednim društvima Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 127/008, 58/2009, 100/2011, 67/2013, 100/2017, 82/2019 i 17/2023
13. Prava po osnovu prestanka svojstva člana društva i prestanak društva sa ograničenom odgovornošću
Prestanak svojstva člana društva sa ograničenom odgovornošću
Član 171
Članu društva sa ograničenom odgovornošću prestaje svojstvo člana društva:
a) smrću
b) prestankom pravnog lica
v) istupanjem (povlačenjem) u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva
g) istupanjem (povlačenjem) uz povredu osnivačkog akta ili ugovora članova društva
d) istupanjem (povlačenjem) u skladu sa sudskom odlukom
đ) isključenjem u skladu sa sudskom odlukom
e) isključenjem u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva
ž) prenosom udjela drugom licu i
z) u slučaju drugih događaja određenih osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva koji vode prestanku svojstva člana društva.
13.2. Istupanje i isključenje člana društva sa ograničenom odgovornošću
Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću bez potraživanja naknade za udio
Član 172
(1) Član društva koji nema neizmirene obaveze prema društvu po osnovu neuplaćenog, odnosno neunesenog uloga u društvo, može u svako doba da, na osnovu izjave o istupanju dostavljene društvu, istupi iz društva bez navođenja razloga za istupanje, ako ne zahtijeva naknadu za svoj udio
(2) Udio člana društva koji je istupio iz društva postaje sopstveni udio društva i bez donošenja odluke o sticanju sopstvenog udjela.
(3) Istupanjem člana iz društva, tom članu ne prestaju obaveze koje je imao prema društvu do momenta istupanja.
(4) Istupanje člana iz društva registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Pravo na istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću realizuje se na dva načina, zavisno od toga da li član koji istupa zahtijeva da mu društvo isplati naknadu za svoj udio ili to ne zahtijeva. ako član ne zahtijeva da mu društvo isplati naknadu za udio, on može da istupi u svako vrijeme, na osnovu jednostrane izjave volje koju upućuje društvu. nije propisan poseban zahtjev u pogledu forme ove izjave. Dovoljno je da ona bude data u pisanom obliku. Ne zahtijeva se da potpis bude ovjeren. U izjavi nije dužan da navede razloge za istupanje.
Da bi izjava člana društva sa ograničenom odgovornošću o istupanju iz društva proizvela pravno dejstvo, moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi:
-
Da je član u pisanoj formi izrazio svoju volju da više ne želi da bude član društva sa ograničenom odgovornošću. Izjava mora biti jasna i nedvosmislena, sačinjena u pisanoj formi, što podrazumijeva da je potpisana od strane člana koji istupa. Izjavu može dati i punomoćnik, odnosno zakonski zastupnik. Ako je riječ o suvlasnicima udjela potrebna je zajednička izjava svih suvlasnika, odnosno izjava zajedničkog punomoćnika.
-
Da je član izričito naveo da ne zahtijeva naknadu za svoj udio. Bitan uslov je da član ne zahtijeva bilo kakvu naknadu za svoj udio. Time se isključuje ne samo isplata već i razmjena, kompenzacija i druge mogućnosti da član dobije neku imovinsku vrijednost za svoj udio. Zabrana primanja naknade za udio ne isključuje mogućnost da se članu isplati dobit ili da mu se vrate dodatne uplate, zajam ili da mu se isplati zarada, ako je on u radnom odnosu sa društvom.
-
Da je izmirio svoje obaveze po osnovu uloga u društvo. Nije značajno koliko vrijedi ulog koji nije unio u društvo. Ako nije unio makar i dio svog uloga, član nema pravo da istupi iz društva, jer bi se time oslobodio obaveze unošenja uloga, a takvo oslobođenje Zakon o privrednim društvima Republike Srpske ne dozvoljava. Kada je riječ o drugim obavezama člana prema društvu, njihovo neispunjenje nije smetnja za istupanje iz društva, ali se istupanjem iz društva te obaveze ne gase. To može da se odnosi i na obavezu unošenja dodatnih uplata, obavezu naknade štete, vraćanja zajma i drugo. Nijedna od postojećih obaveza se ne gasi zbog toga što je član istupio iz društva.
Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću iz opravdanog razloga
Član 173
(1) Član društva može istupiti iz društva iz opravdanih razloga
(2) Opravdani razlog za istupanje člana društva postoji u sljedećim slučajevima:
a) ako mu jedan ili više ostalih članova ili društvo svojim radnjama ili propuštanjem prouzrokuje štetu ili ako je očigledno da će takva šteta, prema redovnom toku stvari, nastupiti,
b) ako je u značajnoj mjeri onemogućen da ostvaruje svoja prava u društvu,
v) ako mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze.
(3) Osnivačkim aktom mogu se predvidjeti i drugi opravdani razlozi za istupanje člana društva, kao i propisati postupak istupanja i način određivanja naknade članu društva koji istupa.
(4) Osnivačkim aktom ne može se unaprijed isključiti pravo člana društva da zahtijeva istupanje iz društva iz opravdanog razloga, niti se član društva tog prava može unaprijed odreći.
Ovaj član uređuje mogućnost istupanja iz opravdanih razloga uz pravo člana da zahtijeva isplatu vrijednosti svog udjela. Ako član društva sa ograničenom odgovornošću želi da istupi iz društva, ali tako da mu društvo isplati vrijednost njegovog udjela, za takvo istupanje moraju postojati opravdani razlozi. Ovo proističe iz svojstva društva s ograničenom odgovornošću koje se svrstava u društvo kapitala, a ne u društvo lica. Za društvo kapitala karakteristično je ulaganje određene imovinske vrijednosti, a ne lična svojstva članova, kao ni njihova odgovornost za obaveze društva. Zbog toga ja važno da se očuva vrijednost imovine društva, odnosno vrijednost osnovnog kapitala, zbog čega se članovima ne dopušta da istupe iz društva kada žele, ako to podrazumijeva i smanjenje vrijednosti imovine društva.
Ovaj član predviđa exempli causa razloge koje treba smatrati opravdanim za istupanje člana. Nije riječ o taksativnom nabrajanju, što podrazumijeva da se i drugi razlozi mogu smatrati opravdanim, a da su oni koji su navedeni u ovom članu samo primjeri i instrukcija za ocjenu drugih razloga u svjetlu opravdanosti ili neopravdanosti u odnosu na istupanje. Osim razloga koji su navedeni u ovom zakonu, osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću moguće je predvidjeti i druge razloge koji se smatraju opravdanim za istupanje člana društva. Osim razloga za istupanje, osnivačkim aktom može se na drugačiji način urediti postupak istupanja u odnosu na postupak koji je uređen ovim zakonom, kao i visina naknade koja se isplaćuje članu na ime udjela koji mu je pripadao. Ono što nije dopušteno jeste da se osnivačkim aktom isključi pravo člana da zahtijeva istupanje iz društva i naknadu za udio koji mu je pripadao, ako postoje opravdani razlozi za istupanje.
Odredbe osnivačkog akta koje bi sadržale zabranjene odredbe ne primjenjuju se. Time Zakon upućuje na pravno dejstvo koje se kvalifikuje kao ništavost, i to djelimičnu ništavost, tj. ništavost odredbi osnivačkog akta koje su u suprotnosti sa zakonskom zabranom. To ne utiče na ostale odredbe osnivačkog akta niti na osnivački akt u cjelosti. On će biti pravno valjan ako nema drugih razloga za njegovu ništavost, ali će ove odredbe otpasti kao ništave ako su predviđene osnivačkim aktom.
Ono što Zakon o privrednim društvima Republike Srpske predviđa kao opravdan razlog za istupanje člana svodi se na povredu njegovih prava. Povreda može da se sastoji u prouzrokovanju šteta članu, onemogućivanje vršenja prava ili nametanje obaveza. Pravilo je da član ima prava i obaveze koje proističu iz njegovog statusa člana koje su nastale na osnovu njegove volje, u skladu sa propisima. Član društva nije dužan da trpi nametanje dodatnih obaveza ili oštećenje njegovih prava, osim kada zakon to propisuje ili je to prihvatio svojom voljom. Zbog toga, ako mu društvo ili neko od članova prouzrokuje štetu, to se smatra opravdanim razlogom za istupanje. To ne isključuje pravo člana na naknadu štete, ali mu daje pravo na i na istupanje, jer nije dužan da to trpi i stalno bude stavljan u položaj da mora da zahtijeva naknadu štete. Šteta može da se pojavi u oblicima koji su dobro poznati - u obliku stvarne štete ili izgubljene dobiti.
Nije bitno da li šteta nastupa usljed aktivnih ili pasivnih radnji, kao ni to da li je riječ o radnjama društva ili radnjama nekog od članova društva. U momentu kada član želi da istupi, nije neophodno da je šteta i nastupila. Dovoljno je i to da je član koji želi da istupi iz društva u stanju da dokaže da će šteta nastupiti u budućnosti, imajući u vidu uobičajen slijed događaja.
Postupak istupanja člana društva sa ograničenom odgovornošću
Član 174
(1) Član društva koji želi da istupi iz društva u skladu sa članom 173 ovog zakona, dužan je da o tome dostavi pismeni zahtjev društvu, a o kojem odlučuje skupština društva
(2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:
a) razloge istupanja,
b) iznos koji se zahtijeva od društva na ime naknade za udio,
v) rok u kojem se zahtijeva isplata naknade za udio, osim ako je taj rok određen osnivačkim aktom.
(3) Skupština donosi odluku o zahtjevu iz stava 1. ovog člana u roku od dva mjeseca od dana njegovog dostavljanja i u istom roku se o tome obavještava član društva koji istupa.
(4) Skupština može samo u cjelini usvojiti ili odbiti zahtjev iz stava 1. ovog člana.
(5) Odluka iz stava 3. ovog člana donosi se običnom većinom broja glasova iz člana 139. st. 1. i 3. ovog zakona, osim ako je osnivačkim aktom određen veći broj glasova.
(6) Udio člana društva koji je istupio iz društva postaje sopstveni udio društva i bez donošenja odluke o sticanju sopstvenog udjela, srazmjerno uplaćenom, odnosno unesenom ulogu, dok se za iznos neuplaćenog, odnosno neunesenog uloga vrši smanjenje osnovnog kapitala društva.
(7) Istupanje člana iz društva registruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
Zalog kao obezbjeđenje isplate naknade
Član 175
(1) Član društva može zahtjevom za istupanje iz opravdanog razloga da traži da društvo pruži obezbjeđenje za isplatu naknade za njegov udio putem utvrđivanja zaloga na sopstvenom udjelu koji će društvo steći ako prihvati njegov zahtjev za istupanje iz društva, u skladu sa zakonom koji uređuje zalog na pokretnim stvarima, odnosno u skladu sa propisima kojima je uređeno tržište hartija od vrijednosti, ako je udio registrovan u Centralnom registru
(2) Član društva iz stava 1 ovog člana dužan je da nacrt ugovora o zalogu čije zaključenje predlaže dostavi društvu u prilogu zahtjeva za istupanje iz društva
(3) U slučaju iz stava 1. ovog člana, skupština može prihvatiti zahtjev za istupanje samo ako istovremeno odobri zaključenje predloženog ugovora o zalogu u korist člana koji istupa ili, uz saglasnost člana društva koji istupa, pruži drugo odgovarajuće obezbjeđenje.
Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću iz opravdanog razloga po odluci suda
Član 175a
(1) Ako skupština odbije zahtjev za istupanje iz člana 174. ovog zakona, odnosno propusti da o njemu odluči u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva, član društva može tužbom nadležnom sudu protiv društva zahtijevati prestanak svojstva člana društva zbog postojanja opravdanog razloga i isplatu naknade za svoj udio.
(2) Sud presudom kojom određuje prestanak svojstva člana društva određuje i sljedeće:
a) da udio člana društva koji istupa postaje sopstveni udio društva,
b) visinu naknade koju je društvo u obavezi da isplati članu društva koji istupa,
v) rok za isplatu naknade iz tačke b) ovog stava,
g) utvrđivanje zaloga u korist člana društva koji istupa na sopstvenom udjelu društva iz tačke a) ovog stava, ako je tužilac to zahtijevao i ako sud nađe da je to nužno i opravdano radi obezbjeđenja isplate naknade iz tačke b) ovog stava.
(3) Naknadu iz stava 2. tačka b) ovog člana sud određuje prema tržišnoj vrijednosti udjela člana društva koji istupa na dan podnošenja zahtjeva iz člana 174. ovog zakona, ali ne manje od srazmjernog dijela vrijednosti neto kapitala društva koji odgovara učešću udjela tog člana u osnovnom kapitalu društva na dan podnošenja zahtjeva, osim ako je drugi način određivanja te naknade predviđen osnivačkim aktom.
(4) Rok iz stava 2. tačka v) ovog člana sud određuje uzimajući u obzir finansijsku situaciju u kojoj se društvo nalazi i očekivane prihode društva u redovnom toku poslovanja, s tim što taj rok ne može biti duži od dvije godine od dana pravnosnažnosti presude, osim ako je osnivačkim aktom predviđen duži rok, koji ne može biti duži od pet godina.
(5) Sud presudu o istupanju iz društva po nastupanju pravnosnažnosti dostavlja registru poslovnih subjekata radi registracije prestanka svojstva člana u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.
(6) Danom registracije prestanka svojstva člana u skladu sa stavom 5. ovog člana članu društva koji je istupio prestaje svojstvo člana društva.
(7) Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za razlog za istupanje, a najkasnije u roku od tri godine od nastanka razloga za istupanje.
Listing podstranica:
Isplata naknade određene od strane suda i naknada štete
Član 175b
(1) Društvo ne može dijeliti dobit svojim članovima do potpune isplate naknade udjela članu koji je istupio iz društva, po osnovu odluke skupštine, odnosno suda.
(2) Članu koji je iz društva istupio iz opravdanih razloga pripada i pravo na naknadu štete koju je eventualno pretrpio činjenjem ili nečinjenjem društva, koje može ostvariti tužbom kod nadležnog suda u posebnoj parnici.
Isplata člana odlukom skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Član 175v
(1) Skupština društva donosi odluku o isključenju člana društva koji ne ispuni obavezu uplate novčanih uloga, odnosno unošenja nenovčanih uloga.
(2) Odluka iz stava 1. ovog člana donosi se dvotrećinskom većinom glasova preostalih članova društva, osim ako je osnivačkim aktom određena druga većina.
(3) Odluka iz stava 1. ovog člana predstavlja osnov za brisanje isključenog člana društva iz registra poslovnih subjekata.
(4) Isključenjem člana društva udio tog člana društva postaje sopstveni udio društva.
(5) Isključeni član ostaje u obavezi da uplati, odnosno unese ulog na koji je bio obavezan, ako je to neophodno za namirenje povjerilaca društva.
(6) Društvo ima pravo da tužbom nadležnom sudu od isključenog člana potražuje naknadu štete.
(7) Skupština društva, na zahtjev isključenog člana, koji se podnosi u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke o isključenju, može donijeti odluku da isključeni član društva ostvaruje pravo na naknadu za svoj djelimično uplaćeni, odnosno uneseni udio i utvrditi iznos te naknade.
(8) Skupština donosi odluku o zahtjevu iz stava 7. ovog člana u roku od dva mjeseca od dana njegovog dostavljanja i u istom roku se ta odluka dostavlja podnosiocu zahtjeva.
(9) Ako skupština ne odluči o zahtjevu u roku iz stava 8. ovog člana ili odbije utvrditi pravo na naknadu isključenom članu ili ako isključeni član nije saglasan sa iznosom naknade, taj član može nadležnom sudu podnijeti tužbu za naknadu vrijednosti po osnovu svog uplaćenog, odnosno unesenog udjela.
(10) Tužba iz stava 9. ovog člana može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana:
a) isteka roka za odlučivanje skupštine društva o zahtjevu za naknadu vrijednosti uplaćenog, odnosno unesenog uloga isključenog člana,
b) donošenja odluke kojom se odbija utvrditi pravo na naknadu vrijednosti uplaćenog, odnosno unesenog uloga isključenog člana,
v) donošenja odluke kojom se utvrđuje naknada za vrijednost uplaćenog, odnosno unesenog uloga, sa čijim iznosom isključeni član nije saglasan.
Isključenje člana društva sa ograničenom odgovornošću odlukom suda
Član 175g
(1) Društvo može tužbom koju podnosi nadležnom sudu zahtijevati isključenje člana društva iz razloga određenih osnivačkim aktom ili iz drugih opravdanih razloga, a obavezno ako član društva:
a) namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje štetu društvu,
b) ne izvršava dužnosti prema društvu propisane ovim zakonom ili osnivačkim aktom,
v) svojim radnjama ili propuštanjem, protivno osnivačkom aktu, zakonu ili dobrim poslovnim običajima, sprečava ili u značajnoj mjeri otežava poslovanje društva.
(2) Skupština društva običnom većinom broja glasova iz člana 139. st. 1. i 3. ovog zakona donosi odluku o podnošenju tužbe iz stava 1. ovog člana, osim ako je osnivačkim aktom određen veći broj glasova.
(3) Ako na zahtjev člana koji posjeduje udio, koji predstavlja najmanje 5% osnovnog kapitala društva, skupština u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva ne odluči o zahtjevu za podnošenje tužbe iz stava 1. ovog člana ili odbije zahtjev ili se tužba ne podnese u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o podnošenju tužbe, član koji je podnio zahtjev ima pravo da, u naknadnom roku od 30 dana, podnese tužbu sudu u svoje ime, a za račun društva.
(4) Na zahtjev društva sud može odrediti privremenu mjeru suspenzije prava glasa člana društva čije se isključenje traži, kao i drugih prava tog člana društva ili privremenu mjeru uvođenja prinudne uprave u društvo, ako nađe da je to nužno i opravdano radi sprečavanja nastanka štete za društvo.
(5) Osnivačkim aktom ne može se unaprijed isključiti pravo društva da podnese tužbu za isključenje člana društva, niti pravo isključenog člana društva na naknadu vrijednosti udjela.
(6) Tužba za isključenje člana društva može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za razlog za isključenje, a najkasnije u roku od pet godina od nastanka razloga za isključenje.
(7) Isključenjem člana društva udio tog člana društva postaje sopstveni udio društva.
Član društva može da bude isključen iz više razloga. Za sve njih je karakteristično ispunjenje neke od obaveza koju član ima prema društvu. Ako je riječ o ispunjenju obaveze unošenja uloga ili dodatnih uplata, mogućnost i postupak isključenja uređeni su drugim članovima ovog Zakona. Osim iz ovih razloga, član može biti isključen i iz razloga koje predviđa ovaj član zakona, ali po drugačijem postupku.
Ovdje nije riječ o neispunjenju obaveza unošenja uloga u društvo, već o neispunjenju drugih obaveza koje su taksativno nabrojane. Iako je riječ o taksativnom nabrajanju, neke od njih pripadaju kategoriji pravnih standarda, što proširuje pravno dejstvo odredbi. Riječ je oslijedećim razlozima.
-
Prouzrokovanje štete društvu namjerno ili grubom nepažnjom. Dolaze u obzi svi oblici i vidovi štete. Osim štete, zahtijeva se i krivica koja je opisana kao namjera ili gruba nepažnja. Namjera obuhvata oba oblika umišljaja. U odnosu na grubu nepažnju, ona je samo oblik nesvjesnog nehata, i kada se propisuje odgovornost za grubu nepažnju, ona podrazumijeva i odgovornost za svjesni nehat, čak i ako to nije pomenuto. Isključena je odgovornost za običnu nepažnju, što upućuje na zaključak da članovi privrednog društva prilikom ispunjavanja svojih obaveza koje proističu iz članstva nemaju obavezu da se ponašaju sa povećanim stepenom pažnje, već je dovoljno da svojim obavezama posvete pažnju koju inače poklanjaju sopstvenim poslovima.
-
Neizvršavanje posebnih dužnosti propisanih zakonom ili osnivačkim aktom. Kada je riječ o zakonu, to može biti dužnost unošenja dodatnih uplata. Osnivačkim aktom mogu se propisati i druge dužnosti članova, iako prostor za propisivanje nije veliki i uglavnom se ne sreće propisivanje ovakvih dodatnih obaveza. Ipak, ako bi osnivački akt to propisao, neispunjenje tih posebnih dužnosti može biti osnov za donošenje odluke o isključenju. Razumije se da neispunjenje obaveza mora imati određenu težinu. Ne može neispunjenje bilo koje obaveze i u bilo kom obimu biti smatrano razlogom za isključenje. To mora biti ozbiljna, teža povreda obaveza da bi se svrstala u razloge za isključenje, što podrazumijeva ocjenu i u svakom konkretnom slučaju.
-
Otežavanje poslovanja društva, suprotno zakonu, osnivačkim aktom ili dobrim poslovnim običajima u mjeri koja je značajna za poslovanje društva. I ovdje je riječ o pravnom standardu. Čak nekoliko pojmova u ovoj odredbi predstavlja pravni standard koji podrazumijeva ocjenu značaja neispunjenja obaveze. Ključni elementi su da ponašanje člana otežava poslovanje društva, i to u značajnoj mjeri; da je riječ o ponašanju koje je protivno propisima, osnivačkom aktu ili običajima; da nije bitno da li je riječ o činjenju ili nečinjenju (propuštanju). Sve ove uslove treba pokazati u postupku pred sudom da bi sud mogao da donese odluku o isključenju.
Naknada za udio u slučaju isključenja odlukom suda
Član 175d
(1) Isključeni član društva može tužbom nadležnom sudu protiv društva tražiti naknadu vrijednosti svog udjela.
(2) Tužba iz stava 1. ovog člana može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana pravnosnažnosti presude o isključenju člana društva.
(3) Sud naknadu iz stava 1. ovog člana određuje u visini vrijednosti dijela likvidacionog ostatka koji bi pripao isključenom članu srazmjerno njegovom udjelu u osnovnom kapitalu društva, na dan pravnosnažnosti presude o isključenju tog člana iz društva, osim ako je osnivačkim aktom određeno drugačije.
(4) Sud prilikom određivanja naknade iz stava 1. ovog člana određuje i rok za isplatu te naknade, uzimajući u obzir finansijsku situaciju u kojoj se društvo nalazi i očekivane prihode društva u redovnom toku poslovanja, s tim što taj rok ne može biti duži od dvije godine od dana pravnosnažnosti presude, osim ako je osnivačkim aktom određen duži rok, ali ne duži od pet godina.
(5) Društvo može isplaćivati naknadu određenu presudom nadležnog suda iz stava 3. ovog člana samo iz:
a) sredstava rezervi društva ili
b) sredstava ostvarenih prodajom sopstvenog udjela društva stečenog isključenjem tog člana društva.
(6) Ako društvo ne isplati dosuđenu naknadu članu društva koji je isključen u roku određenom presudom, član društva koji je isključen može tražiti prinudno izvršenje samo prodajom sopstvenog udjela koji je društvo od njega steklo.
(7) Ako sredstva ostvarena prodajom sopstvenog udjela u izvršnom postupku nisu dovoljna za namirenje potraživanja člana društva koji je isključen u pogledu dosuđene naknade, preostali dio tog potraživanja se gasi.
Usluge koje pruža Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u oblasti Privrednog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka vrši osnivanje i registraciju svih oblika privrednih društava definisanih Zakonom o privrednim društvima, takođe vršimo sve vrste statusnih promjena i promjena pravne forme kod postojećih privrednih društava i ...
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
13.3. Prestanak društva sa ograničenom odgovornošću
Osnovi prestanka društva sa ograničenom odgovornošću
Član 176
Društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje:
a) istekom vremena određenog u osnivačkom aktu,
b) odlukom skupštine članova,
v) statusnim promjenama koje za posljedicu imaju prestanak društva,
g) pravosnažnom sudskom odlukom kojom se utvrđuje da je registracija društva bila ništava i određuje brisanje društva iz registra poslovnih subjekata i
d) nastupanjem događaja određenog osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
Privredno društvo stiče status subjekta u pravu, pravnog lica, upisom u registar privrednih subjekata koji vodi nadležna institucija za privredne registre. Ono i gubi subjektivitet upisom prestanka u ovaj isti registar. Uobičajeno se za upis prestanka koristi izraz - brisanje. Stvarno, ne vrši se nikakvo brisanje, jer svi podaci koji su postojali prije toga ostaju da postoje i dostupni su preko registra i nakon brisanja, odnosno prestanka privrednog subjekta. Datum brisanja je datum prestanka statusa pravnog lica. Privredno društvo ne može da prestane da postoji bez brisanja iz registra. Bez obzira na to da li ono faktički postoji ili ne, ono postoji pravno, sve dok ne bude obrisano iz registra.
Kako prestaje jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću
Jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću prestaje u slučaju stečaja ili likvidacije nad jedinim članom koji nema pravnog sljedbenika, odnosno smrću člana koji nema nasljednika udjela.
Prestanak društva odlukom suda kao pravo manjinskih članova
Odredbe ovog zakona kojima se uređuje prestanak akcionarskog društva i druga pravna sredstva po zahtjevu manjinskih akcionara primjenjuju se i na društvo sa ograničenom odgovornošću.
