Skupština društva sa ograničenom odgovornošću - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva direktor ili upravni odbor, ako osnivačkim aktom i ugovorom članova društva nije drugačije određeno. Mjesto održavanja skupštine je sjedište društva, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno ili ako skupština članova društva ne odluči drugačije.
Zakon o privrednim društvima Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 127/008, 58/2009, 100/2011, 67/2013, 100/201/, 82/2019 i 17/2023
8. Skupština društva sa ograničenom odgovornošću
8.1. Pojam i djelokrug skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Pojam i postojanje skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Član 131
(1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću čine skupštinu.
(2) U društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom, ovlašćenja skupštine članova vrši taj član ili ovlašćeno lice.
(3) Član društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 2. ovog člana po donošenju odluka iz nadležnosti skupštine društva sa ograničenom odgovornošću donesene odluke upisuje u knjigu odluka.
(4) Sporazumi između člana iz stava 2. ovog člana i društva moraju biti u pisanoj formi ili uneseni u knjigu odluka, osim ako je riječ o tekućim poslovima zaključenim pod uobičajenim uslovima.
(5) U slučaju iz stava 2. ovog člana kada je jedini član društva pravno lice, osnivačkim aktom može se odrediti organ tog pravnog lica koji vrši funkciju skupštine društva, a u odsustvu takve odredbe smatra se da je to registrovani zastupnik tog pravnog lica.
Član društva sa ograničenom odgovornošću je po svom statusu član skupštine društva. Član skupštine ne može biti lice koje nije član društva, niti se član društva može isključiti tako da ne bude član skupštine. U radu skupštine članu pripada onoliko glasova koliko to odgovara veličini njegovog udjela. Na primjer, ako član ima 17% udjela u društvu, on ima i 17% glasova u skupštini. Pravo glasa koje sadrži određen broj glasova i pripada jednom članu društva vrši se uvijek na jedinstven način. Član ne može da podijeli svoje glasove tako da jednim brojem glasova glasa za određeni prijedlog, a drugim brojem glasova protiv toga prijedloga.
Ovo je značajno za pravna lica. U praksi, naročito kada je jedini član društva jedinica lokalne samouprave ili Republika Srpska, zapaža se određena praksa koja nema smisla u pogledu glasanja u skupštini društva sa ograničenom odgovornošću. Riječ je o tome da jedini član koji je pravno lice imenuje više svojih predstavnika u skupštini društva, jer mu se čini neprimjerenim da to bude samo jedan predstavnik. Ovo se obično radi onda kada je riječ o jednočlanom društvu, pri čemu se zaboravlja na to da član ne može da podijeli svoje glasove tako da ih raspodijeli na više predstavnika u skupštini i da neki od predstavnika glasaju za prijedlog, a drugi protiv tog prijedloga. Članu pripada određeni broj glasova kao paket koji on ne može da dijeli.
Čak i ako je imenovao više lica u skupštini društva, oni moraju da glasaju na jednak način, te utoliko nema potrebe imenovati više predstavnika u skupštini društva, jer svi mogu da glasaju samo na isti način. Ako bi se i predvidjelo da jedan član društva ima više predstavnika, to bi onda iziskivalo da se uredi postupak prethodnog postizanja saglasnosti između tih lica da bi ona mogla da glasaju na jednak način u skupštini društva.
U pogledu broja glasova koji pripada svakom od članova, pravilo je da je broj glasova proporcionalan vrijednosti udjela. Ai ne mora da bude tako. Osnivačkim aktom može da se predvidi i drugačiji procenat glasova, procenat koji nije proporcionalan vrijednosti udjela. Zakon predviđa jedino ograničenje da se ne može predvidjeti da neko od članova uopšte nema nijedan glas u skupštini društva. Može se predvidjeti manji broj glasova od onog koji je proporcionalan vrijednosti udjela, ali ne i i tako da je taj broj glasova jednak nuli.
Onda bi društvo time promijenilo pravnu prirodu i faktički bilo komanditno društvo, a ne društvo sa ograničenom odgovornošću. Ako se članovi slažu sa time da broj glasova bude određen na drugačiji način, a ne i proporcionalno, ne postoji nikakav javni interes koji bi trebalo da bude prepreka tome. Ovdje ne postoji ni rizik da se kasnijim promjenama osnivačkog akta ugroze prava nekog od članova, jer se odluka o tome ne može donijeti bez saglasnosti tog člana.
Djelokrug skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Član 132
Ako Zakonom o privrednim društvima Republike Srpske, osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije uređeno, skupština članova društva s ograničenom odgovornošću odlučuje o:
a) odobravanju poslova zaključenih u vezi sa osnivanjem društva prije registracije,
b) izboru i razrješenju direktora ili članova upravnog odbora i utvrđivanju njihove naknade, odnosno zarade,
v) odobravanju finansijskih izvještaja i raspodjeli dobiti i načinu pokrića gubitaka, uključujući i određivanje dana sticanja prava na učešće u dobiti i dana isplate učešća u dobiti članovima društva,
g) imenovanju internog revizora ili nezavisnog revizora društva i potvrđivanju njihovih nalaza i mišljenja, utvrđivanju naknade ili drugih uslova njihovog ugovora sa društvom,
d) imenovanju likvidacionog upravnika i potvrđivanju likvidacionog bilansa,
đ) povećanju i smanjenju osnovnog kapitala društva, sticanju sopstvenih udjela i povlačenju i poništenju udjela, kao i o emisiji hartija od vrijednosti,
e) davanju prokure i poslovne punomoći za sve poslovne jedinice društva,
ž) o dopunskim ulozima od članova društva,
z) isključenju člana društva, prijemu novog člana i prenosu udjela na treća lica kada je odobrenje društva potrebno,
i) statusnim promjenama, promjeni pravne forme i prestanku društva,
j) davanju odobrenja na pravne poslove članova društva, odnosno direktora i drugih lica, u skladu sa članom 35. ovog zakona,
k) sticanju, prodaji, davanju u zakup, zalaganju ili drugom raspolaganju imovinom velike vrijednosti, u skladu sa ovim zakonom,
l) izmjeni osnivačkog akta ili ugovora članova društva,
lj) formiranju poslovne jedinice,
m) radu i usvajanju izvještaja direktora ili upravnog odbora,
n) pokretanju postupka i davanju punomoći za zastupanje društva u sporu sa prokuristom, direktorom, odnosno predsjednikom upravnog odbora ili članom društva,
nj) zahtjevu za istupanje člana društva,
o) donošenju poslovnika o svom radu i
p) drugim pitanjima utvrđenim osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva koja su u djelokrugu skupštine članova.
Da bi donijela odluku o bilo kom od ovih pitanja skupština društva sa ograničenom odgovornošću mora da ima kvorum. Ako ima kvorum, onda donosi odluke, po pravilu većinom glasova od ukupnog broja prisutnih glasova, osim o pitanjima koja su zakonom ili osnivačkim aktom određena kao pitanja za koja se traži veća većina. Osnivačkim aktom može biti predviđeno da se zahtijeva veći broj glasova za kvorum, kao i za odlučivanje. Nije dopušteno da osnivački akt predvidi manji broj glasova od onog koji Zakon propisuje. Sam način rada skupštine u pogledu utvrđivanja postojanja potrebne većine i broja glasova za donošenje odluke po pravilu se uređuje poslovnikom o radu skupštine, ali se ova pitanja mogu urediti i osnivačkim aktom.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
8.2. Sazivanje skupštine društva sa ograničenom odgovornošću i dnevni red
Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću
Član 133
(1) Sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva se po potrebi, a obavezno u slučajevima propisanim ovim zakonom, osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(2) Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva direktor ili upravni odbor, ako osnivačkim aktom i ugovorom članova društva nije drugačije određeno. Mjesto održavanja skupštine je sjedište društva, osim ako u pozivu za sjednicu, a radi njene ekonomičnije organizacije ili ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno ili ako skupština članova društva ne odluči drugačije.
Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva direktor ili upravni odbor, ako osnivačkim aktom i ugovorom članova društva nije drugačije određeno. Mjesto održavanja skupštine je sjedište društva, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno ili ako skupština članova društva ne odluči drugačije.
Sjednice organa društva, pa tako i sjednice skupštine, po pravilu se održavaju u sjedištu društva. Ovo je uobičajeno i bez norme koja propisuje mjesto održavanja sjednice. Odredba nema imperativni karakter. Organ koji je ovlašćen da zakaže sjednicu skupštine može odrediti da se sjednica održi i na nekom drugom mjestu. To može biti, u nekom momentu, praktičnije i lakše iz ugla organizacije.
Ovo zakonsko pravilo može biti izmijenjeno osnivačkim aktom društva sa ograničenom odgovornošću ili odlukom skupštine društva. Moguće je ograničiti održavanje sjednice skupštine na nekom drugom mjestu, osim na mjestu koje je određeno za ove namjene, a moguće je modifikovati ove odredbe propisivanjem uslova pod kojima se sjednica može zakazati na nekom drugom mjestu. Povreda ovog pravila može biti od značaja za donijete odluke skupštine, samo ako se može dokazati da je nepoštovanje pravila o mjestu održavanja sjednice skupštine uticalo na donošenje odluke. To može biti značajno ako zbog mjesta održavanja nekim licima nije bilo moguće da pristupe sjednici, na primjer ako je član lice sa invaliditetom koje se otežano kreće, a sjednica skupštine je zakazana na mjestu kome on ne može da pristupi. Ako promjena mjesta ne utiče na vršenje prava članova skupštine, onda povrede normi o mjestu održavanja sjednice skupštine ne treba smatrati bitnim povredama koje bi mogle biti razlog za ukidanje donijete odluke.
Redovna sjednica i vanredne sjednica skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Član 134
(1) Godišnja sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću održava se najkasnije u roku od šest mjeseci nakon završetka poslovne godine radi usvajanja finansijskih izvještaja i odlučivanja o raspodjeli dobiti.
(2) Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću koje se održavaju između godišnjih skupština su vanredne.
(3) Zahtjev za sazivanje sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću može da podnese direktoru ili upravnom odboru bilo koji član društva, u bilo koje vrijeme.
(4) Vanredna sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću obavezno se saziva i kada to u pisanom obliku zahtijevaju članovi društva koji imaju ili zastupaju 10 % glasačkih prava, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da to pravo imaju i članovi koji zajedno imaju i manji procenat glasačkih prava.
(5) Zahtjev iz stava 4. ovog člana upućuje se direktoru ili upravnom odboru društva.
(6) Ako direktor ili upravni odbor društva sa ograničenom odgovornošću ne prihvati zahtjev članova društva iz stava 4. ovog člana i ne sazove vanrednu sjednicu skupštine članova društva u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, podnosioci tog zahtjeva mogu uz navođenje dnevnog reda sami sazvati skupštinu, pri čemu skupština odlučuje ko snosi troškove za održavanje tako sazvane skupštine.
(7) Ako se vanredna sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću po sazivu manjinskih članova iz stava 4. ovog člana ne sastane ili nema kvorum, manjinski članovi mogu sazvati ponovljenu skupštinu u daljem roku od sedam dana, a ako se skupština ni tada ne sastane ili nema kvorum, oni mogu zahtijevati od suda u vanparničnom postupku da odredi lice koje će u svojstvu privremenog zastupnika sazvati sjednicu skupštine i odrediti njen dnevni red.
(8) Po zahtjevu manjinskih članova društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 7. ovog člana sud je dužan da donese rješenje u roku od 48 časova od prijema zahtjeva.
Sjednice skupštine društva sa ograničenom odgovornošću se razlikuju po razlozima sazivanja, ali i postupku sazivanja. Prema Zakonu o privrednim društvima Republike Srpske, sjednice mogu biti redovne ili vanredne. Iz ugla pravnih dejstava odluka redovne sjednice skupštine društva sa ograničenom odgovornošću, Zakon ne pridaje nikakav veći značaj odlukama koje se redovno donose na ovoj sjednici. Čak i ako društvo propusti da održi redovnu sjednicu i ne donese odluke koje se redovno donose na ovoj sjednici, neće nastupiti nikakve posljedice po društvo, pravne poslove koje je ono preduzelo, njegove radnje i odluke drugih organa.
Listing podstranica:
Obavještenje i dnevni red sjednice
Član 135
(1) Sjednica skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću saziva se pisanim pozivom upućenim svakom članu društva na adresu koja se vodi u knjizi članova društva, a koji uz njihovu pisanu saglasnost može biti i u elektronskom obliku.
(2) Poziv za sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću dostavlja se svakom članu najkasnije sedam dana, a najranije 15 dana prije dana održavanja sjednice skupštine.
(3) Poziv za sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću obavezno sadrži poslovno ime i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja, prijedlog dnevnog reda skupštine i druge podatke određene osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva. Ako je predložena izmjena osnivačkog akta ili ugovora članova društva prilaže se i tekst prijedloga tih akata. Uz poziv za sjednicu skupštine dostavljaju se i prijedlozi odluka iz tačaka dnevnog reda, prijedlozi ili opisi ugovora koje skupština članova odobrava i, kad je potrebno, finansijski izvještaji, izvještaji direktora ili upravnog odbora, kao i nezavisnog revizora.
(4) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje o pitanjima navedenim u dnevnom redu i o pitanjima koje predloži bilo koji član društva koji je o tome obavijestio ostale članove društva najkasnije tri dana prije dana održavanja sjednice skupštine. Pitanja koja nisu navedena u pozivu za sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću ili o kojima nisu bili obaviješteni ostali članovi društva mogu se uvrstiti u dnevni red ako se nijedan član ne protivi raspravi i glasanju o njima. Odluke o naknadno uključenim pitanjima punovažne su ako svoju nesaglasnost u odnosu na njih ne izrazi nijedan odsutni član, u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva.
(5) Sjednica skupštine može se održati i bez sazivanja u rokovima iz stava 2. ovog člana, pod uslovom da na njoj prisustvuju svi članovi društva, osim ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno
Pravilo je da sjednicu skupštine društva sa ograničenom odgovornošću saziva uprava, tj. direktor ili nadzorni odbor. Ako društvo ima dva direktora, to može biti svako od njih, osim ako je osnivačkim aktom ili poslovnikom o radu skupštine određeno da se skupština saziva samo ako oba direktora sazovu sjednicu. Ako društvo ima tri ili više direktora onda se formira odbor direktora, a to znači da je u njegovoj nadležnosti i sazivanje sjednice skupštine društva sa ograničenom odgovornošću. U dvodomnom sistemu, nadzorni odbor saziva skupštinu.
Ove odredbe su djelimično dispozitivne, utoliko što osnivačkim aktom može biti predviđeno i da skupštinu može da sazove i drugo lice. Osnivačkim aktom ne može se ukinuti ovlašćenje direktora, odbora direktora, odnosno nadzornog odbora da saziva sjednicu skupštine, ali se može ovo ovlašćenje dati i drugom licu. To može biti predsjednik skupštine, član društva sa udjelom koji je manji od 10%, određeni član društva i drugo. Zakon ne predviđa nikakva ograničenja u pogledu lica koja bi mogla da zahtijevaju sazivanje sjednice skupštine. Ipak, ne treba tumačiti ovu normu da to može biti bilo koje lice izvan društva koje nije ni član društva, niti ima bilo kakvu funkciju u društvu, a to se neće dogoditi ni u stvarnosti, jer članovi društva nemaju nikakav interes da prenesu ovo ovlašćenje na neko lice izvan društva.
Pozivanje na sjednicu skupštine društva sa ograničenom odgovornošću, vrši se, po pravilu, slanjem pisanog poziva članovima skupštine. Poziv se šalje na adresu koju je član društva dostavio društvu kao svoju posljednju adresu na koju mu treba slati pozive. Društvo nema obavezu da stalno provjerava da li je došlo do promjene adrese svojih članova, već su članovi društva dužni da dostave informaciju društvu o promjeni adrese. Propuštanje da se dostavi adresa je propust člana, a ne društva.
Kada je riječ o samom dostavljanju poziv se smatra dostavljenim danom slanja preporučene pošiljke. Iz toga proizilaze dvije bitne posljedice. Prvo, rizik gubitka pošiljke je na primaocu, a ne na pošiljaocu. Iz ugla društva, smatra se da je ono ispunilo svoju obavezu ako je poziv poslat, bez obzira na to da li je i uručen. Član se smatra uredno pozvanim ako mu je društvo uputilo poziv za sjednicu skupštine, i to je ono što društvo treba da dokaže. Društvo ne mora da dokazuje i da je član primio poziv, jer se samim odašiljanjem smatra da je poziv dostavljen. Poziv treba poslati preporučenom pošiljkom da bi se obezbijedio dokaz o odašiljanju.
Osnivačkim aktom može biti predviđen i drugačiji način pozivanja. Danas je primjerenije slati pozive elektronskom poštom nego klasičnom poštom, ali to mora biti predviđeno osnivačkim aktom da bi se primijenilo. U suprotnom, mora se koristiti klasična pošta. Čak i ako nije osnivačkim aktom predviđeno da se poziv može slati na drugi način, a taj drugi način danas redovno podrazumijeva elektronsku poštu. Saglasnost člana mora biti data u pisanom obliku. U suprotnom smatraće se kao da je nije dao. Ovim se isključuje mogućnost da se tumačenjem ponašanja člana, prijemom poziva na drugi način i dolaskom na sjednicu saglasio sa drugim načinom pozivanja. Ako se poziv šalje na drugi način, a ne preporučenom pošiljkom, važi isti princip. Član se smatra pozvanim u momentu odašiljanja poziva, bilo da je riječ o elektronskoj pošti ili nekom drugom obliku pozivanja.
Isključenje prava na prigovor u postupku sazivanja skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću
Član 136
Članovi društva sa ograničenom odgovornošću koji prisustvuju sjednici skupštine, lično ili preko punomoćnika, nemaju pravo prigovora na bilo koje nepravilnosti u postupku njenog sazivanja, osim ako o tome ne daju obrazložen prigovor u pisanoj formi za vrijeme sjednice.
Propisana je i sadržina poziva. Riječ je o elementarnim informacijama koje su nužne za održavanje sjednice skupštine. Osim datuma slanja poziva i vremena i mjesta održavanja sjednice skupštine, bitno je da se uz poziv dostavi i dnevni red koji mora da sadrži jasno označenje o kojim tačkama se predlaže donošenje odluke, a o kojima će se samo diskutovati. Uz poziv se mora dostaviti i odgovarajući materijal za sjednicu skupštine kako bi članovi mogli da donesu odgovarajuću odluku ili da raspravljaju o određenoj tački.
Dostavljanje dnevnog reda je značajno zbog toga što se na sjednici skupštine ne može odlučivati o nekom pitanju ako ono nije obuhvaćeno dnevnim redom koji je poslat blagovremeno. Postupanje skupštine suprotno ovom pravilu razlog je za poništenje donijete odluke. Izuzetak od zabrane predviđen je jedino u situaciji kada sjednici prisustvuju svi članovi skupštine i svi su saglasni sa dopunom dnevnog reda.
Poseban slučaj održavanja sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću
Član 137
Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću može se održati i bez sazivanja u skladu sa članom 135. ovog zakona ako se sa tim saglase svi prisutni članovi i ako se tome u pisanoj formi ne usprotive odsutni članovi ili ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
8.3. Postupak odlučivanja na sjednici skupštine članova d.o.o.
Zastupanje člana na sjednici skupštine d.o.o.
Član 138
(1) Član društva može davanjem pisane punomoći imenovati bilo koje drugo lice da glasa u skupštini za njega, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
(2) Član društva sa ograničenom odgovornošću ne može biti zastupljen u skupštini sa punomoćnikom koji bi imao samo dio njegovih glasačkih prava, niti može dati punomoć većem broju lica.
(3) Zakonski zastupnici fizičkih lica i zastupnici pravnih lica u svojim društvima zastupaju bez punomoći iz stava 1. ovog člana.
(4) Punomoć se daje po pravilu za jednu sjednicu skupštine, uključujući i ponovljenu skupštinu.
(5) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću ne mogu biti punomoćnici članova koji su zaposleni u društvu i sa njima povezanih lica u smislu ovog zakona.
Član d.o.o. ima pravo da lično prisustvuje u radu skupštine, ali može i da ovlasti drugo lice kao punomoćnika da učestvuje u radu skupštine. Mogućnost učestvovanja u radu skupštine preko punomoćnika odnosi se podjednako i na fizička i na pravna lica. Za pravna lica se podrazumijeva da učestvuju u radu preko zastupnika, prije svega preko zakonskog zastupnika, ali i on može u ime pravnog lica dati punomoćje za zastupanje na sjednici skupštine drugom licu.
Punomoćje se može dati svakom licu koje je poslovno sposobno, a to podrazumijeva, ne samo fizička lica, već i pravna lica. Poslovna sposobnost, razumije se, pretpostavlja pravnu sposobnost. Ne može se dati punomoćje organizaciji koja nema status lica u pravu, tj. pravnu sposobnost. Sama pravna sposobnost ne podrazumijeva i poslovnu sposobnost. Bitno je da lice kome se daje punomoćje ima i poslovnu sposobnost, i to poslovnu sposobnost koja mu omogućava da izrazi volju u ime i za račun drugog lica.
Zakon za punovažnost punomoćja zahtijeva samo pisanu formu kao uslov punovažnosti. Međutim, osnivačkim aktom može se propisati i da punomoćje mora biti ovjereno. Za ovjeru je nadležan javni bilježnik, odnosno notar. Ipak, ako na određenom području nije imenovan notar, potpis na punomoćju može ovjeriti i nadležni osnovno sud. Punomoćnik predaje punomoćje licu koje vodi sjednicu skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću i to punomoćje se čuva kao dokaz da je umjesto člana u radu skupštine učestvovao punomoćnik.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Kvorum za održavanje skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Član 139
(1) Za održavanje skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću potrebna je većina od ukupnog broja glasova članova društva (u daljem tekstu: kvorum), ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određen veći broj glasova.
(2) Ako se skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću nije mogla održati ili odlučivati zbog nedostatka kvoruma iz stava 1. ovog člana, ponovo se saziva sa istim predloženim dnevnim redom, najranije deset dana, a najkasnije 30 dana od dana prvog sazivanja, na način utvrđen članom 135. ovog zakona (ponovljena skupština).
(3) Kvorum za održavanje ponovljene skupštine čini 1/3 od ukupnog broja glasova članova društva sa ograničenom odgovornošću, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određen veći broj glasova.
Kod kolektivnih organa koji odlučuju većinom određenog broja glasova, računajući od glasova prisutnih lica, potreban je i kvorum za odlučivanje. Nasuprot tome, ako organ donosi odluke nekom većinom od ukupnog broja glasova, kvorum se ne zahtijeva, jer je on već uključen u većinu. Ovaj član pominje kvorum za sjednicu skupštine ne precizirajući da li je riječ samo o kvorumu za odlučivanje ili i o kvorumu za rad. Pojam sjednice obuhvata i jedno i drugo. Nije bitno samo to da li je moguće donositi odluke, već i raspravljati o nekom pitanju. Ovakva formulacija isključuje i mogućnost raspravljanja na sjednici skupštine, a ne samo donošenje odluka. Razumije se, članovi mogu da raspravljaju neformalno, ali takav rad ne može da se smatra zasjedanjem skupštine.
Zakon za kvorum zahtijeva prisustvo članova ili njihovih predstavnika kojima pripada više od polovine glasova. Nije bitno koliko lica prisustvuje sjednici skupštine, već koliki broj glasova pripada tim licima. Nekad će za kvorum biti dovoljno prisustvo i jednog lica, ako njemu pripada više od 50% glasova u skupštini. Obično broj glasova koji pripada jednom licu u skupštini odgovara veličini njegovog udjela, ali ne mora biti tako. Kako je dopušteno da se osnivačkim aktom predvidi i drugačije, moguće je da neko od članova ima u skupštini manje ili više glasova od onog broja koji odgovara veličini njegovog udjela.
Zbog toga je bitan samo broj glasova koji nekome pripada i da li sjednici skupštine prisustvuju lica kojima pripada više od 50% glasova. Česta pogrešna formulacija u praksi jeste da se ovakvo određenje tumači kao zahtjev da skupštini prisustvuje 51% glasova. Kada se zahtijeva više od 50% to ne podrazumijeva 51%, već samo to da postoji više od 50% glasova, makar i za najmanji djelić koji se matematički može zamisliti.
Ako nema kvoruma, sjednica skupštine ne može da se održi. Sjednica može biti sazvana sa istim dnevnim redom u određenom roku. Ovakvo sazivanje kod kojeg se ne mijenja dnevni red i poštuju rokovi koji su propisani naziva se ponovljena sjednica. Bitno je da se dnevni red ne mijenja i da sjednica ne bude zakazana prije nego što protekne deset dana od dana kada je pokušano održavanje sjednice, ali ne više od 30 dana. ako su ovi uslovi zadovoljeni, riječ je o ponovljenoj skupštini. ako se propuste rokovi ili se mijenja dnevni red, onda to nije ponovljena skupština i ne mogu se primijeniti specijalna pravila koja važe za održavanje ponovljene skupštine.
Ova specijalna pravila odnose se na kvorum. Kvorum za ponovljenu skupštinu znatno je niži iznosi samo 1/3 od ukupnog broja glasova u skupštini. Za razliku od odredbi koje se odnose na redovnu sjednicu skupštine, koje predviđaju da mora biti obezbijeđeno više od 50% glasova, za ponovljenu sjednicu se ne zahtijeva više od 1/3, već je dovoljna i 1/3 glasova.
Odredbe o kvorumu su ograničeno dispozitivne. Dozvoljeno je da se osnivačkim aktom predvidi da se za kvorum zahtijeva veći broj glasova, ali ne i manji, bilo da je riječ o prvoj ili ponovljenoj sjednici skupštine. Odredba osnivačkog akta koja bi predviđala da je za kvorum dovoljan i manji broj glasova od onog koji je predviđen zakonom bila bi ništava, što ne bi uticalo na ostale odredbe osnivačkog akta i sam osnivački akt, koji ostaje na snazi i bez te odredbe.
Način rada skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Član 140
(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću donosi poslovnik skupštine kojim bliže utvrđuje način rada i odlučivanja u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom i ugovorom članova društva.
(2) Sjednici skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću može predsjedavati predsjedavajući skupštine koji se bira na početku svakog zasjedanja, ako osnivačkim aktom, ugovorom članova društva ili poslovnikom skupštine nije drugačije određeno.
(3) Ovlašćenja, obaveze i odgovornosti predsjedavajućeg skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću mogu se predvidjeti u osnivačkom aktu, ugovoru članova društva ili poslovniku skupštine.
(4) Predsjedavajući skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću imenuje zapisničara, dva člana koji ovjeravaju zapisnik i članove komisije za glasanje, osim ako osnivačkim aktom, ugovorom članova društva ili poslovnikom o radu skupštine nije drugačije određeno.
(5) Direktor ili članovi upravnog odbora društva sa ograničenom odgovornošću, po pravilu prisustvuju sjednici skupštine članova društva.
Kolektivni organi kao što je skupština svoj rad najčešće uređuju posebnim aktom - poslovnikom. I da to nije predviđeno, podrazumijeva se da svaki kolektivni organ može da donese poslovnik o svom radu, osim ako je to zakonom isključeno. Poslovnikom se uređuju pitanja načina rada organa, kao što su: predsjedavanje sjednicom, utvrđivanje kvoruma, vođenje sjednice, pravo na postavljanje pitanja, trajanje diskusija, oduzimanje riječi, vođenje zapisnika i drugo.
Odredbe poslovnika ne mogu biti u suprotnosti sa zakonom. Jednu od takvih imperativnih odredbi koja ne može biti izmijenjena poslovnikom sadrži i ovja član predviđajući da sjednicom predsjedava predsjednik skupštine. Položaj predsjednika skupštine nije detaljno uređen ovim članom, ali je data instrukcija da se na izbor i rad predsjednika skupštine primjenjuju odredbe koje su ovim zakonom predviđene za izbor i rad predsjednika skupštine akcionarskog društva.
Shodna primjena na koju upućuju ove odredbe obuhvata nekoliko pravila. Prvo, način na koji se bira predsjednik skupštine. Način izbora predsjednika može biti određen osnivačkim aktom ili poslovnikom o radu skupštine društva. Ako ovo pitanje nije uređeno, skupštinom predsjedava član skupštine kome pripada najveći broj glasova u skupštini. To može biti i punomoćnik koji zastupa više članova na sjednici skupštine. Po pravilu je to član društva i skupštine, ali ako se pravo glava ne vrši neposredno, onda to može biti i lice koje vrši pravo glasa za drugog u svojstvu zastupnika ili punomoćnika. Zakon ne rješava situaciju kada dva ili više lica imaju jednak broj glasova. Ako to ne čini ni osnivački akt, ni poslovnik o radu skupštine, čini se da je najprimjerenije rješenje to da skupština izabere jedno od njih za predsjednika.
Ako osnivačkim aktom nije predviđeno ko je predsjednik skupštine, već da predsjednika bira skupština dtuštva, moguće je predvidjeti i da predsjednik skupštine ima mandat u određenom trajanju, na primjer četiri godine, ali i da on vrši funkciju predsjednika sve do izbora novog predsjednika, bez obzira na vrijeme. U situaciji kada postoji obaveza sazivanja sjednice skupštine, a lice koje je obavezno da je sazove to ne učini, postoji mogućnost da, po zahtjevu lica koje može da zahtijeva sazivanje skupštine, skupština bude sazvana po nalogu suda. U toj situaciji sud može odrediti i lice koje će predsjedavati skupštinom. Ovo nije obavezno, ali ako sud ocijeni da je cjelishodno, donijeće i takvu odluku.
Listing podstranica:
Odlučivanje skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Član 141
(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje običnom većinom broja glasova iz člana 139. st. 1. i 3. ovog zakona, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da se odluke donose većinom glasova svih članova.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje dvotrećinskom većinom glasova članova društva, osim ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije određeno da se odlučuje većinom glasova, ali ne manjom većinom od ukupnog broja glasova o: izmjenama i dopunama osnivačkog akta i ugovora članova društva; povećanju i smanjenju osnovnog kapitala osim dodatnih uloga članova u skladu sa osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva; statusnim promjenama; promjeni pravne forme i prestanku društva; raspodjeli dobiti članovima društva; sticanju sopstvenih udjela društva; raspolaganju imovinom društva velike vrijednosti, u skladu sa ovim zakonom.
(3) Izuzetno od odredbe st. 1. i 2. ovog člana odluke koje umanjuju prava jednog ili više članova društva sa ograničenom odgovornošću u odnosu na prava bilo kog drugog člana društva donose se samo uz saglasnost člana ili članova društva na koje se odluka odnosi, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.
Usluge koje pruža Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u oblasti Privrednog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka vrši osnivanje i registraciju svih oblika privrednih društava definisanih Zakonom o privrednim društvima Republike Srpske, takođe vršimo sve vrste statusnih promjena i promjena pravne forme kod postojećih privrednih društava ...
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Sjednice, telefonske sjednice, pisano glasanje i odlučivanje bez sjednice
Član 142
Sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću koje nema više od deset članova mogu se održavati korišćenjem konferencijske veze ili druge audio i vizuelne komunikacijske opreme, tako da sva lica koja učestvuju na sjednici mogu da se čuju i razgovaraju jedno sa drugim. Smatra se da su lično prisutna lica koja na ovaj način učestvuju na sjednici skupštine članova društva.
Član društva sa ograničenom odgovornošću može glasati i pisanim putem ili drugim načinom isporuke dokumenata, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno. Osnivački akt ili ugovor članova društva može sadržati detaljna pravila za takvo glasanje, uključujući i pravila kojima se određuju pitanja o kojima se na ovaj način može glasati.
Ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva sa ograničenom odgovornošću nije određeno da se odluke skupštine članova društva donose na sjednici, svaka odluka može se donijeti i van sjednice, ukoliko je potpišu svi članovi društva sa pravom glasa o tom pitanju.
Osim sjednica skupštine kojima članovi prisustvuju uživo moguće je obezbijediti održavanje sjednice i na drugi način, tako da članovi neposredno komuniciraju. Današnja sredstva komunikacije obezbjeđuju mogućnost neposredne komunikacije i tonom i slikom, tako da se skupština može održati i tako da članovi skupštine nisu fizički prisutni u istoj prostoriji, ali putem odgovarajućih sredstava komuniciraju istovremeno. Za ovakvo održavanje skupštine smatra se kao da su lica fizički prisutna u istoj prostoriji.
Osim ličnog prisustva i glasanja ličnim prisustvom moguće je glasati i pisanim putem. Ovakvo glasanje podrazumijeva izjašnjavanje putem odgovarajućeg pismena iz koga se vidi volja člana skupštine, a koje je on potpisao i time potvrdio svoju volju. Osnivačkim aktom može se isključiti mogućnost pisanog izvještavanja, a može se urediti i drugačiji način ovakvog izjašnjavanja, na primjer da izjava mora biti ovjerena, da se mora sačiniti na obrascu koji je propisalo društvo i drugo.
Postoji i mogućnost da se odluka donese i bez zakazivanja sjednice. Odluka se može donijeti pisanim izjašnjavanjem članova koji imaju pravo glasa. Za ovakvo glasanje ovaj član sadrži odredbu koja predviđa da je bitno da svi članovi društva potpišu odluku koja se donosi na ovakav način. Zahtjev da je članovi potpišu može biti protumačen na dva načina. Jedan je da to znači da svi članovi skupštine glasaju za odluku, a drugi je da se omogući svim članovima da se izjasne o odluci, bez obzira na to da li su sa njom saglasni ili nisu. Imajući u vidu pravila o glasanju i propisanu većinu koja je potrebna za donošenje odluka, ovu odredbu o potpisivanju bi trebalo razumjeti kao obavezu da se omogući svim članovima da se izjasne o odluci, a ne kao zahtjev da odluka bude usvojena jednoglasno samo zbog toga što je promijenjen način izjašnjavanja. Pravila o većini i dalje ostaju na snazi, ali zbog toga što se glasanje organizuje na ovakav način mora se obezbijediti mogućnost svim članovima da se izjasne i u tom smislu potpišu odluku.
Javno i tajno glasanje skupštine društva sa ograničenom odgovornošću
Član 143
(1) Skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću odlučuje javnim glasanjem dizanjem ruke.
(2) Tajno glasanje putem glasačkih listića o bilo kom pitanju mogu da zahtijevaju prisutni članovi društva koji imaju ili zastupaju najmanje 10 % od ukupnog broja glasova o pitanjima o kojima se glasa.
Isključenje prava glasa člana društva sa ograničenom odgovornošću
Član 144
Član društva sa ograničenom odgovornošću ne može glasati u skupštini kad se odlučuje o:
a) oslobađanju ili smanjenju njegovih obaveza prema društvu,
b) pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega i
v) odobravanju poslova između njega i društva u skladu sa članom 35. ovog zakona.
Odredba stava 1. ovog člana koja se odnosi na člana društva odnosi se i na povezana lica u smislu ovog zakona.
Isključenje prava glasa za člana društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 1. ovog člana ne primjenjuje se kad se odlučuje o njegovom izboru ili razrješenju ili o izboru i razrješenju sa njim povezanog lica za mjesto direktora, člana upravnog odbora ili likvidacionog upravnika društva.
Glasovi člana društva sa ograničenom odgovornošću čije je pravo glasa isključeno ne uzimaju se u obzir prilikom utvrđivanja kvoruma za odlučivanje o pitanju na koje se odnosi isključenje.
Zapisnik sa sjednice skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću
Član 145
(1) Odluke skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću unose se u zapisnik.
(2) Zapisnik sadrži naročito podatke o: predsjedavajućem i bilo kom licu za ovjeru zapisnika ili za brojanje glasova; pitanjima koja su predmet glasanja; broju glasova za odluku i protiv odluke i broju uzdržanih od glasanja; prigovoru članova na vođenje sjednice ili izdvojenim mišljenjima pojedinih članova, prigovoru direktora ili članova upravnog odbora na odluke.
(3) Uz zapisnik se prilažu spisak prisutnih učesnika i dokazi o sazivanju skupštine.
(4) Zapisnik potpisuju predsjedavajući skupštini i zapisničar.
(5) Ako zapisnik ne potpiše predsjedavajući, to ne utiče na punovažnost odluka skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću, ukoliko je notar sačinio zapisnik.
Tokom sjednice skupštine društva sa ograničenom odgovornošću vodi se zapisnik. On mora da sadži određene podatke koji su po svojoj prirodi prostorni, vremenski i personalni. Prostorni podatak odnosi se na mjesto održavanja sjednice. Mjesto održavanja podrazumijeva označenje adrese objekta u kome se drži sjednica. Vrijeme podrazumijeva podatak o početku i o završetku sjednice skupštine. Personalni podaci odnose se na lica koja su učestvovala u radu sjednice, i to obavezno na ona lica koja učestvuju u sačinjavanju zapisnika i vođenju sjednice, zapisničar i predsjednik skupštine, ali i na lica koja su sjednici prisustvovala kao članovi skupštine, sa navođenjem broja ili procenta glasova koji im pripada prilikom glasanja.
Zapisnik se vodi tokom sjednice i trebalo bi da bude sačinjen na samoj sjednici, tako da bude potpisan kada se sjednica okonča. Zapisnik potpisuju predsjednik skupštine i zapisničar, ako je imenovan zapisničar, ali i sva lica koja su bila prisutna i učestvovala u odlučivanju. Nije neophodno da li lica koja nemaju pravo glasa u skupštini potpisuju zapisnik. Za njih je dovoljno da se konstatuje da su prisustvovali sjednici. Ako neko odbije da potpiše zapisnik, to treba konstatovati u zapisniku i navesti razloge za odbijanje, ako ih je to lice navelo. Isto tako, ako neko od učesnika napusti sjednicu, to treba konstatovati u zapisniku, i to navođenjem vremena napuštanja, a ako su izrečeni i razlozi, i to treba navesti. Isto važi i za naknadno pristupanje sjednici skupštine. Za lice koje je naknadno pristupilo treba konstatovati vrijeme pristupanja.
Knjiga odluka skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću
Član 146
(1) Odluke donesene na sjednici skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću unose se bez odgađanja u posebnu knjigu odluka.
(2) Odluke iz stava 1. ovog člana punovažne su od dana donošenja, ako osnivačkim aktom ili ugovorom članova društva nije drugačije određeno.
8.4. Ništavost i pobijanje odluka skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću
Primjena
Odredbe Zakona o privrednim društvima Republike Srpske o opštim i posebnim osnovima ništavosti i pobojnosti odluka skupštine akcionara, izuzecima od pobijanja i postupku pobijanja, koje se odnose na akcionarsko društvo, primjenjuju se i na ništavost i pobijanje odluka skupštine članova društva sa ograničenom odgovornošću.