Zastupanje i zastupnici privrednog društva - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Zastupanje pravnih lica se kao pojam vezuje za davanje izjave volje u ime i za račun pravnog lica, tako da pravna dejstva izjave volje zastupnika proizvode dejstva, ne za zastupnika, već za zastupanog. Prokura je zakonska forma ovlašćenja kojom privredno društvo ovlašćuje jedno ili više lica za zaključivanje pravnih poslova i radnji u vezi sa djelatnošću društva
Zakon o privrednim društvima
Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 127/2008, 58/2009, 100/2011, 67/2013, 100/2017, 82/2019 i 17/2023
Zastupanje i zastupnici privrednog društva
Zastupnici privrednog društva i njihova ovlašćenja
Član 25
Zastupnik privrednog društva dužan je prema privrednom društvu da poštuje sva ograničenja ovlašćenja na zastupanje utvrđena osnivačkim aktom, ugovorom ortaka ili članova društva, statutom ili odlukom nadležnog organa društva.
Zastupnik privrednog društva koji prekorači ograničenja ovlašćenja iz stava 1. ovog člana odgovoran je za štetu koja se time prouzrokuje privrednom društvu ili trećem licu sa kojim je posao zaključen.
Ograničenja ovlašćenja iz stava 1. ovog člana, objavljena ili neobjavljena, privredno društvo ne može isticati prema trećim licima. Ograničenja ovlašćenja za zastupanje, koja se sastoje u zastupanju od dva ili više lica zajedno, može se isticati prema trećim licima u skladu sa članom 10. Zakona o privrednim društvima.
Pravni poslovi zastupnika privrednog društva izvan djelatnosti društva navedenih u osnivačkom aktu, obavezuju društvo, osim ako ne dokaže da je treće lice znalo ili je prema okolnostima slučaja moglo znati da su ti poslovi izvan te djelatnosti, s tim da objavljivanje samo po sebi nije dovoljan dokaz za to.
Objavljeni podaci u vezi sa licima koja su ovlašćena da zastupaju društvo, obavezuju društvo i kada postoje nepravilnosti u njihovom izboru, a na to se mogu pozivati i treća lica ako društvo ne dokaže da su treća lica znala ili mogla znati za te nepravilnosti.
Privredni subjekti kao organizacije, odnosno pravna lica, učestvuju u različitim pravnim poslovima na osnovu kojih se za račun privrednog subjekta stiču prava i preuzimaju obaveze. U svim tim pravnim poslovima neko daje izjavu volje koja svoja dejstva proizvodi prema privrednom društvu, a ne prema licu koje je dalo izjavu volje. Kako privredna društva nisu živa bića, već organizacije, potrebno je da neko za njihov račun da izjavu volje da bi ona proizvela pravna dejstva u smislu sticanja prava i preuzimanja obaveza.
Osim pravnih poslova u kojima je odlučujuća radnja davanja izjava volje, u pravnom prometu nekada i druge radnje koje se mogu kvalifikovati kao faktičke radnje proizvode određene pravne posljedice u odnosu na privredni subjekat. Obično se razmatra samo dejstvo izjava volja, zbog čega se govori o zastupanju. Međutim, nekada se daju i druge izjave koje ne proizvode dejstvo u obliku nastanka prava ili obaveza. Na kraju, postoje i faktičke radnje kojima se postižu određena pravna dejstva, a koje ne mogu biti okvalifikovane kao izjave volje.
Zastupanje pravnih lica se kao pojam vezuje za davanje izjave volje u ime i za račun pravnog lica, tako da pravna dejstva izjave volje zastupnika proizvode dejstva, ne za zastupnika, već za zastupanog. Na osnovu izjave volje zastupnika koja je data u ime i za račun pravnog lica, prava i obaveze stiče zastupano pravno lice. U tom smislu zastupanje se vezuje za pravne poslove. Osim toga, zastupanje kao davanje izjave volje, pojavljuje se i pred državnim organima i drugim institucijama pred kojima se kao stranka pojavljuje pravno lice, u čije ime zastupnik daje izjave volje. Ono što je bitno za zastupanje jeste da zastupnik daje izjavu volje u ime pravnog lica koje zastupa.
Zakon razlikuje zakonsko zastupanje i druge oblike zastupanja, ostali zastupnici, pri čemu izjednačava zakonsko i statutarno zastupanje, što ne mora biti isto. Zakonsko zastupanje je određeno zakonom, a statutarno statutom ili drugim opštim aktom privrednog društva, što ne mora da se poklapa sa zakonskim određenjem.
Postoji pretpostavka da je zakonski zastupnik ovlašćen na davanje svojih izjava volje, osim onih za koje je izričito ograničen. On je na neki način simbol volje pravnog lica, tj. lice koje govori u ime i za račun pravnog lica kao da to čini samo pravno lice. Svi ostali zastupnici su, po pravilu, zastupnici sa užim ovlašćenjima od zakonskog zastupnika ili svoje ovlašćenje za zastupanje zasnivaju na dobijanju ovlašćenja od zakonskih zastupnika.
Zastupnici društva, zakonski zastupnik i drugi zastupnici koji su upisani u registar kao zastupnici, punomoćnici po zapslenju, prokuristi, odgovaraju za štetu društvu ako ona nastupi zbog prekoračenja ovlašćenja zastupnika. To je princip koji važi i za druge zastupnike i izražen je drugim propisima, tako da bi se on podrazumijevao i da nije ovdje izričito propisan. Odgovornost zastupnika za štetu postoji i u odnosu zastupnika koji svoje ovlašćenje za zastupanje zasnivaju na punomoćju, kao i onih koji su ovlašćenje za zastupanje stekli odlukom suda.
Svaki zastupnik je odgovoran za štetu koja nastupi zbog toga što je prekoračio ovlašćenja koja je imao. Sve dok postupa u granicama svojih ovlašćenja, on ne odgovara za efekte pravnog posla koji je preduzeo u ime i za račun društva, niti garantuje da će učesnici ispuniti svoje obaveze. Kada je riječ o stepenu krivice, lica koja su navedena u ovom članu odgovaraju i za običnu nepažnju.
Ipak, ova lica neće odgovarati ako su postupala u skladu sa odlukom nadležnog organa društva. Teško je zamisliti da ova odredba može da doživi realizaciju. Ovdje je riječ o prekoračivanju ovlašćenja, tako da prekoračenja i nema ako je postupanje bilo u skladu sa odlukom nadležnog organa društva. Društvo se ne može unaprijed odreći prava na naknadu štete zbog prekoračenja ovlašćenja zastupnika, ali može unaprijed da odobri izjave i radnje zastupnika.
Pojam prokure
Član 26
Prokura je zakonska forma ovlašćenja kojom privredno društvo ovlašćuje jedno ili više lica za zaključivanje pravnih poslova i radnji u vezi sa djelatnošću društva
Ako u prokuri nije izričito navedeno da je data za poslovnu jedinicu smatra se da je prokura data za cijelo privredno društvo. Prokura ne sadrži ovlašćenja za zaključivanje poslova koji se odnose na otuđenje i opterećenje nepokretnosti. Ovlašćenja iz prokure ne mogu se ograničiti i prokura se ne može dati na određeno vrijeme niti se može vezati za određene uslove.
Ograničenja ovlašćenja prokuriste nemaju dejstvo prema trećim licima.
Prokura se redovno daje za cijelo društvo, tj. sa ovlašćenjem da prokurista zastupa cijelo društvo. Međutim, zakon dopušta da se prokura da i za ogranak, tj. poslovnu jedinicu. Pitanje je kakve su praktične posljedice ovakvog davanja prokure. Zakon propisuje i za zastupnika ogranka da se smatra zastupnikom društva.
Predviđeno je da na zastupnika ogranka primjenjuju ograničenja koja važe i za zastupnika cjelokupnog privrednog društva. Međutim, tim članom je upravo propisano da ograničenja ne djeluju prema trećim licima, već samo u odnosu između zastupnika i zastupanog. Odatle se može izvući zaključak da se i prokurista radne jedinice ili dijela privrednog društva, odnosno ogranka smatra prokuristom društva, tako da ta činjenica da je neko upisan u registar kao prokurista radne jedinice može imati značaja samo za odnos između prokuriste i društva, a ne i za ovlašćenja prokuriste da preduzme pravni posao u ime društva kao da je prokurista društva, a ne prokurista ogranka, tj. poslovne jedinice. Treća lica nisu dužna da vode računa o ograničenjima ovlašćenja prokuriste koja se odnose samo na ogranak privrednog društva, ali je prokurista dužan da vodi računa o svojim ograničenjima ovlašćenja i odgovara društvu u slučaju prekoračenja.
Listing podstranica:
Izdavanje i vrste prokure
Član 27
Prokuru daje privredno društvo jednom licu ili većem broju lica kao pojedinačnu ili zajedničku.
Ako je prokura data većem broju lica kao pojedinačna, svaki prokurista ima sva zastupnička ovlašćenja iz prokure u skladu sa zakonom. Ako je prokura data većem broju lica kao zajednička, pravni poslovi koje zaključuje ili radnje koje preduzimaju punovažni su samo uz saglasnost svih tih lica, a izjave volje trećih lica i njihove pravne radnje koje se u tom slučaju učine prema jednom prokuristi, smatra se da su učinjene prema svim prokuristima.
Prokura se daje u pisanom obliku.
Prokura se može dati samo fizičkom licu.
Prokura je neprenosiva.
Prokura je vrsta zastupanja pravnog lica koja se zbog specifičnosti izdvaja kao poseban pravni institut. Specifične karakteristike prokure tiču se obima ovlašćenja prokuriste, načina određenja sadržine njegovih ovlašćenja i načina davanja ovlašćenja za zastupanje prokuristi.
Obim ovlašćenja prokuriste određen je tako da on ima pravo da u ime pravnog lica zaključuje sve pravne poslove u okviru djelatnosti tog pravnog lica. Zbog toga ga zakon i kvalifikuje kao poslovno punomoćje. Drugim riječima, ovlašćenje za zastupanje prokuriste odnosi se na domen specijalne pravne sposobnosti pravnog lica koje on zastupa, ali ne i na onaj dio pravne sposobnosti koju nazivamo opštom pravnom sposobnošću.
Pošto danas važi pravilo da privredno društvo može da obavlja sve djelatnosti, a ne samo pretežnu djelatnost koju je registrovalo, osim djelatnosti za čije se obavljanje zahtijeva posebno odobrenje, to bi moglo da znači da prokurista ima ovlašćenje da preduzima pravne poslove u okviru bilo koje djelatnosti osim one za koju se zahtijeva posebno odobrenje. Međutim, ne treba tumačiti tako.
Prokurista ima ovlašćenje za preduzimanje pravnih poslova u okviru djelatnosti kojima se privredno društvo zaista bavi. U suprotnom on će odgovarati društvu za posljedice prekoračenja svojih ovlašćenja. Prekoračenje ovlašćenja u pogledu djelatnosti privrednog društva nema značaja za treće savjesno lice. Savjesnost se pretpostavlja, ali se može dokazivati da je treće lice znalo da se privredno društvo ne bavi određenom vrstom poslova.
Prokura se vezuje za lice. Prokurista ne može prenijeti prokuru na drugoga. Međutim, u ranijoj sudskoj praksi priznato je da prokurista može da prenese pojedina ovlašćenja na drugo lice, na primjer da da punomoćje za zastupanje pred sudom u sporu koji potiče iz pravnog posla koji je on preduzeo kao prokurista. Sada, nakon postojanja eksplicitne odredbe da je prokura neprenosiva, nema dileme da li prokurista može dati punomoć za zastupanje drugom licu. Nije propisan nijedan izuzetak od ove odredbe.
Za izdavanje prokure propisano je da se ona izdaje odlukom ortaka u ortačkom društvu. Odluka mora biti donijeta jednoglasno, jer nije predviđena drugačija većina. U komnditnom društvu o davanju prokure odlučuju samo komplementari, prokura se može dati i komanditoru. Pošto ni ovdje nije predviđeno specijalno rješenje, to znači da je potrebna saglasnost svih komplementara. Ako se ovo rješenje uporedi sa onim koje važi za društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo, zapaža se razlika.
U društvu sa ograničenom odgovornošću i akcionarskom društvu o davanju prokure odlučuje organ koji vodi poslove društva, dok u ortačkom i komanditnom društvu o tome odlučuju svi ortaci, odnosno komplementari, nezavisno od toga da li i vode poslove društva. Zakonska je pretpostavka da pravo na poslovođenje pripada svim ortacima, odnosno komplementarima. Međutim, to ne mora biti tako. Dopušteno je i da se poslovođenje povjeri samo nekima od njih.
U društvima koja imaju upravu, a to su društva sa ograničenom odgovornošću i akcionarska društva, prokura se daje odlukom organa kome pripada pravo na poslovođenje. Riječ je o direktoru, odnosno odboru direktora ili izvršnom odboru. Ove norme su dispozitivne i mogu biti izmijenjene osnivačkim aktom ili statutom društva.
Prokurista kao punomoćnik, i to punomoćnik sa posebnom vrstom poslovnog punomoćja, ima uža ovlašćenja od ovlašćenja zakonskog zastupnika. Prokurista spada u red lica koja se upisuju u registar kod suda. Upis je od konstitutivnog značaja za razliku od zakonskog zastupnika, osim prvog zakonskog zastupnika, jer se prokurista legitimiše upisom u registar, a ne odlukom o imenovanju.
Za zakonskog zastupnika je nužno drugačije rješenje, jer bi društvo nekada ostalo bez zakonskog zastupnika i bez mogućnosti da ga imenuje, ako bi upis bio od konstitutivnog značaja. Za prokuristu to nije tako. Niti je nužno da društvo ima prokuristu, niti će nastupiti neke negativne posljedice po društvo ako ga nema. Osim toga, ako bi se prokursita legitimisao odlukom o imenovanju, trebalo bi ispitivati i da li je nadležni organ donio odluku o imenovanju, što u situaciji različitih odredbi samog Zakona i mogućnosti da se odgovarajućim aktom društva predvidi drugačije, nije dobro za pravnu sigurnost trećih lica.
Za razliku od zasnivanja prokure, upis prestanka prokure nije od konstitutivnog, već od deklarativnog značaja. Međutim, kao i kod zakonskog zastupnika, treća savjesna lica, oni koji nisu znali za prestanak prokure, ne mogu da trpe štetne posljedice zbog toga. Prokurista koji je preduzeo neki pravni posao i poslije prestanka ovlašćenja, a koji je ostao na snazi zbog principa pouzdanja u javne registre, odgovara društvu za štetu koju ono trpi zbog toga.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Potpisivanje prokuriste
Član 28
Prokurista potpisuje privredno društvo pod svojim punim imenom, sa jasnom naznakom svog svojstva koje proizilazi iz prokure sa oznakom "pp".
Svaki zastupnik društva dužan je da prilikom potpisivanja dokumenata, ali i prilikom istupanja u pravnom prometu usmenim davanjem izjava volje, navede svoje svojstvo, odnosno svoju funkciju u društvu, prokurista, direktor i slično. Ovo je potrebno kako bi moglo da se ispita da li zastupnik ima ovlašćenje za zastupanje.
Ako ne postoje ovakva označavanja, to ne znači da zastupnik nema ovlašćenja za zastupanje, niti samo neispunjenje obaveze navođenja funkcije utiče na pravnu valjanost pravnog posla. Važi i obrnuto, samo navođenje funkcije ne znači da je to i tačno, tako da se i to može provjeravati i osporavati. Ovdje je riječ o instruktivnoj normi, čije nepoštovanje ne povlači nikakve posljedice. Uvijek će biti važno da li je zastupnik imao ili nije imao ovlašćenje za zastupanje, a ne da li je to naveo ili nije.
Prokura može biti zajednička i pojedinačna. Pojedinačna prokura postoji onda kada je prokura data jednom licu koje ovlašćenja vrši samostalno. Pojedinačna prokura može se dati i većem broju lica, pri čemu ostaje karakteristika da svaki prokurista postupa samostalno u granicama svojih ovlašćenja. Ako je prokura data kao zajednička, svi prokuristi postupaju kao kolektivni prokurista. To znači da se prilikom odlučivanja o preduzimanju određenog pravnog posla zahtijeva saglasnost svih prokurista, ali se i prilikom pojavljivanja prema trećima zahtijeva učešće svih prokurista.
Jedini izuzetak od obaveze kolektivnog pojavljivanja odnosi se na saopštenja. Izjava volje ili saopštenje koje treće lice učini jednom prokuristi, na primjer ponuda za zaključenje ugovora, prihvat ponude i slično, smatra se da su učinjeni svim prokuristima.
Ako prilikom izdavanja prokure nije ništa rečeno o tome da li se prokura daje kao pojedinačna ili zajednička, pretpostavlja se da je data kao pojedinačna. Ako je prokura data kao zajednička to podrazumijeva da se zahtijeva saglasnost svih prokurista za preduzimanje nekog pravnog posla. Međutim, moguće je da se prokura da kao zajednička i tako da se zahtijeva saglasnost samo određenog broja prokurista, pri čemu to mogu biti tačno određeni prokuristi, ali i prokuristi koji su određeni samo brojem, na primjer bilo koja dva prokurista.
U pogledu momenta davanja saglasnosti volja, kada je potrebno da se sa preduzimanjem pravnog posla saglasi više prokurista, bitno je da je saglasnost postignuta, bilo kao prethodna ili naknadna. Davanjem naknadne saglasnosti pravni posao nastaje. Bez saglasnosti prokurista kada je takva saglasnost potrebna, pravni posao je nepostojeći. On ne može ni da nastane, jer je za njegov nastanak propisana saglasnost dva ili više prokurista. Ovdje nije riječ o konvalidaciji ništavog ili rušljivog pravnog posla, već o njegovom nastanku, davanjem saglasnosti nakon što je neko od prokurista već dao saglasnost.
Za razliku od volje koju daje prokurista kada je prokura data kao zajednička i kada je potrebno da volju saglasno izjavi više prokurista, kada treće lice daje svoje izjave volje, dovoljno je da to učini samo prema jednom od prokurista. Ovo važi i kada je prokura data kao zajednička. Na primjer, prihvat ponude koju čini treće lice proizvodi pravno dejstvo prema društvu i ako je izjava o prihvatanju učinjena samo jednom od prokurista.
Naprotiv, ako društvo daje ponudu potrebno je da je saglasno daju svi prokuristi, ako je prokura data kao zajednička. Isti tako, ponuda koju daje treće lice društvu proizvodi pravno dejstvo i ako je učinjena samo jednom od prokurista. Prihvat ponude mora biti saglasno dat od strane svih prokurista kojima je prokura data kao pojedinačna.
Prestanak prokure
Član 29
Prokuru privredno društvo može da opozove u svako doba.
Privredno društvo ne može da se odrekne prava da opozove prokuru.
Ako je prokura opozvana, prokurista može prema privrednom društvu ostvarivati prava koja proizilaze iz ugovora na kome je izdavanje prokure zasnovano.
Prokura ne prestaje po osnovu smrti ili prestanka jedinog člana ili akcionara društva koje je dalo prokuru.
Kao i kod drugih vrsta zastupanja, odnosno pravilo od koga se polazi jeste pravilo da i zastupnik i zastupani mogu u svako vrijeme da otkažu dalje zastupanje. To uvijek važi za zastupanog. Zastupani ima pravo da u svako vrijeme bez ograničenja otkaže zastupniku ovlašćenje za zastupanje. To važi i za prokuru. Društvo ima pravo da u svako vrijeme otkaže prokuru, zakon govori o opozivanju prokure, bez ikakvih ograničenja.
Ograničenja ne mogu biti predviđena ni odlukom o davanju prokure, ni sporazumom između društva i prokuriste, niti bilo kojim drugim aktom. Ne mogu biti predviđeni ni bilo kakvi uslovi za opozivanje prokure, a nije dopušteno ni odricanje od prava da se opozove prokura u bilo kojem momentu. Eventualna odredba koja bi predviđala da se društvo odriče prava da opozove prokuru, makar i na određeno vrijeme, ne proizvodi pravno dejstvo. Ovakva odredba je ništava i otpada samo ona, po osnovu ništavosti, ali to ne utiče na izdatu prokuru.
U pogledu samog opozivanja, zakon ne sadrži specijalne norme za opozivanje, ni u pogledu nadležnosti za donošenje odluke o opozivanju prokure, ni u pogledu forme opoziva prokure. Posredno se iz pravnog sistema može izvući zaključak da je za opoziv prokure potrebna odluka organa koji je ovlašćen da daje prokuru.
Prema tome, uz prijavu za upis prestanka prokure podnosi se i odluka o opozivanju prokure. Ne ostaje drugo nego da se tumači da je potrebna odluka, i to odluka organa koji je donio odluku o davanju prokure, što može biti vrlo nepovoljno za društvo.
Ako poslije davanja prokure nema saglasnosti o prestanku prokure, prokurista bi nastavio da vrši svoja ovlašćenja, što može biti nepovoljno za društvo. Za razliku od zakonskog zastupnika društva koji se imenuje sa mandatom na određeno vrijeme, prokura nije ograničena vremenski, tako da bi zbog nesaglasnosti o razrješenju prokuriste, hipotetički, prokurista bi mogao da vrši svoja ovlašćenja vječno, odnosno neograničeno u vremenu, sve dok je on to u stanju, odnosno dok se ne postigne saglasnost o njegovom razrješenju.
Listing podstranica:
U pogledu forme, Zakon o privrednim društvima Republike Srpske ne predviđa da se prokura mora opozvati aktom u određenoj formi. Međutim, kako je riječ o odluci nadležnog organa i najčešće kolektivnog organa, razumije se da ona mora biti donijeta u pisanoj formi da bi mogla da se registruje. Za razliku od prokure, punomoćje se može otkazati i usmeno, bez obzira na to u kojoj je formi dato, pa čak i ako je riječ o ovjerenom punomoćju.
Kada je riječ o otkazu prokure od strane prokuriste, i on ima pravo da otkaže prokuru u svako vrijeme. Međutim, njegovo ovlašćenje da da otkaz ograničeno je obavezom da preduzima pravne poslove zbog čijeg bi nepreduzimanja društvo moglo da pretrpi štetu. Ova obaveza traje 30 dana, računajući od dana kada je izjava o otkazu data društvu.
Ovo važi i za pravne poslove i za pravne radnje. Oblik štete nije preciziran, tako da on obuhvata sve oblike štete, što može da znači da je prokurista dužan da vrši poslove prokuriste sve dok ne istekne rok od 30 dana, jer će malo toga, ili skoro ništa, ostati da se podvede kao pravni posao ili pravna radnja zbog čijeg nepreduzimanja društvu ne prijeti opasnost od nastanka štete.
Ako bi prokurista odgovarao za štetu, odgovarao bi po opštim uslovima odgovornosti za ugovornu štetu i sa pooštrenom odgovornošću, odgovornost i za običnu nepažnju, a ne samo za grubu nepažnju, jer je prokura poslovno punomoćje i zbog toga podrazumijeva obavezu postupanja sa povišenim stepenom pažnje u odnosu na pažnju koja se poklanja svojim poslovima.
Usluge koje pruža Advokatska kancelarija Topić Banjaluka u oblasti Privrednog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka vrši osnivanje i registraciju svih oblika privrednih društava definisanih Zakonom o privrednim društvima, takođe vršimo sve vrste statusnih promjena i promjena pravne forme kod postojećih privrednih društava i ...
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Registracija prokure
Član 30
Zakonski zastupnik privrednog društva podnosi prijavu u registar poslovnih subjekata za upis izdavanja i opoziva prokure.
Pri registraciji prokurista deponuje svoj potpis, sa oznakom koja označava njegovo svojstvo.
Prokura koja nije upisana u registar poslovnih subjekata ne proizvodi pravno dejstvo.