Stvarno pravo - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Stvarna prava su: pravo svojine, pravo građenja, založno pravo, pravo stvarne i lične službenosti i pravo realnog tereta. Stvarno pravo je apsolutno i kao takvo djeluje prema svima, erga omnes, contra omnes, pri tome za svoj neposredni objekat ima stvar. Suština stvarnog prava je u neposrednoj pravnoj vlasti na određenoj stvari.
Uopšte o stvarima
Stvari - res latinski, su materijalni dijelovi prirode koji se nalaze u ljudskoj vlasti i na kojima postoji pravo svojine ili neko drugo subjektivno građansko pravo.
Iz ove definicije proizilazi da se pod tjelesnim stvarima podrazumijevaju materijalni dijelovi prirode koji ispunjavaju dva uslova. Prvi uslov je fizički i on se sastoji u tome da se jedan dio materijalne prirode nalazi u ljudskoj vlasti, pod čovjekovom kontrolom. Drugi uslov je pravni i on se sastoji u tome da je taj dio materijalne prirode koji je u ljudskoj vlasti istovremeno objekt prava svojine ili nekog drugog subjektivnog građanskog prava.
Prema nekim mišljenima neophodno je da se ovaj drugi uslov sastoji u tome da ovaj dio prirode nije isključen iz prometa, odnosno da se nalazi u građanskopravnom prometu. Ne ulazeći u dalju raspravu o ovom mišljenju potrebno je reći da su nekada na području SFRJ postojala tzv. dobra mrtve ruke, tj. dobra kojima se određeni vremenski period nije moglo prometovati.
Na primjer, poslije 2. svjetskog rata kolonističku zemlju vlasnik nije mogao otuđiti u roku od petnaest godina. Isto tako kada se neko ugovorom obaveže da stvar ne otuđi. U ovakvim slučajevima postoji pravo svojine, sa svim ovlašćenjima preduzimanja materijalnih akata uticanja na stvar, postoji državinska i svojinska zaštita, ali je samo pravo svojine neprenosivo.
Posljedica apsolutnog dejstva stvarnih prava
Posljedica apsolutnog dejstva stvarnih prava (dejstva erga omnes) je postojanje prava sledovanja i prava prvenstva. Pravo sledovanja sastoji se u tome što imalac stvarnog prava može ovo vršiti protiv svakog trećeg lica u čijim se rukama stvar nađe, bilo bespravno, bilo po nekom pravnom osnovu, osim ako treći drži po nekom jačem osnovu. Tako, vlasnik može zahtijevati povraćaj stvari od lopova, imalac stvarne služnosti može svoje pravo vršiti protiv svakog kasnijeg imaoca poslužnog dobra itd.
Pravo prvenstva sastoji se u tome što je stvarno pravo jače u konkurenciji sa obligacionim pravom i sa istovrsnim stvarnim pravima kasnijeg datuma, kad su u pitanju istovrsna prava koja mogu u cjelini i istovremeno postojati na istoj stvari, na primjer više hipoteka na istoj stvari. Tako, na primjer, vlasnik koji je dao stvar na čuvanje nije izložen riziku da u slučaju dužnikove (čuvareve) insolventnosti dijeli vrijednost stvari sa čuvarevim povjeriocima.
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka usluge iz oblasti Stvarnog prava
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka svojim klijentima nudi usluge zastupanja pred nadležnim sudovima u širokom spektru oblasti stvarnog prava.
Između ostalog, zastupamo naše klijente u
-
postupcima i pravnim radnjama kojima stiču ili prometuju pokretnom ili nepokretnom imovinom
-
pružamo pravnu pomoć i vodimo postupke kod uknjižbe, promjene vlasnika, fizičke diobe suvlasništva
-
kao i postupke vezane za dobijanje građevinskih i urbanističkih dozvola i saglasnosti i
-
u postupcima legalizacije objekata.
Za potrebe svojih klijenata Advokatska kancelarija Topić Banjaluka sačinjava i priprema dokumentaciju za izradu svih vrsta ugovora stvarnog prava, kao i zastupanje u svim postupcima koji proizilaze iz obaveza zasnovanih na osnovu ugovora. Našim klijentima pružamo savjete i usluge u postupcima radi zaštite prava svojine, služnosti, zaloge, državine kao i u drugim postupcima iz oblasti stvarnog prava.
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka zastupa klijente u sporovima iz oblasti stvarnog prava, pružamo pravne savjete i zastupanje pred nadležnim sudovima ili organima uprave kao što je zastupanje pred Republičkom upravom za imovinsko-pravne poslove, zemljišnoknjižni postupak, postupak pred katastrom, postupak izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanju prava na njima, postupak eksproprijacije, uzurpacije, postupak promjene prava upisa posjednika odnosno vlasnika, postupak cijepanja parcela, ispravke pogrešnih upisa posjednika ili vlasnika, vađenje potrebne dokumentacije za klijente kao što su posjedovni listovi, identifikacije, kopije katastarskih planova, utvrđivanje prava vlasništva, odricanje od prava vlasništva, zamjena nekretnina, postupak vraćanja u posjed nekretnina, usaglašavanje površina i tome slično.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
Advokatska kancelarija Topić Banjaluka ima dugogodišnje iskustvo u oblasti stvarnog prava u različitim postupcima, kao što su tužbe radi utvrđivanja prava vlasništva, zastupanje pred nadležnim organima kod prava građenja, u postupcima kod prava stvarne i lične služnosti, zaštita prava na posjed, zatim u postupcima kod uređenja međa, kao i ostalim upravnim, parničnim, vanparničnim i izvršnim postupcima iz oblasti stvarnog prava.
Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske
("Sl. glasnik RS", br. 124/2008, 3/2009 - ispr., 58/2009, 95/2011, 60/2015, 18/2016 - odluka US, 107/2019, 1/2021 - odluka US i 119/2021 - odluka US
Prvi dio
I Osnovne odredbe
Svojina i druga stvarna prava
Član 1
(1) Ovim zakonom uređuju se sticanje, korišćenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine.
(2) Stvarna prava su: pravo svojine, pravo građenja, založno pravo, pravo stvarne i lične službenosti i pravo realnog tereta.
(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo svojine shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako posebnim zakonom nije drugačije propisano ili to proizlazi iz njihove pravne prirode.
Ograničenja stvarnih prava
Član 2
(1) Pravo svojine i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom, u skladu s principima međunarodnog prava.
(2) Zakonom se, u javnom interesu, a naročito radi zaštite prirodnih bogatstava, životne sredine, zdravlja ljudi, kulturno-istorijske baštine i drugog, može ograničiti ili posebno urediti način korišćenja i raspolaganja određenim stvarima.
Nosioci svojine i drugih stvarnih prava
Član 3
(1) Svako fizičko i pravno lice može biti nosilac prava svojine i drugih stvarnih prava.
(2) Samo je jedna vrsta prava svojine, bez obzira o kojem se nosiocu prava svojine radi.
Ovim zakonom određeni su subjekti i objekti prava svojine kao najapsolutnijeg stvarnog prava. Subjekti prava svojine su fizička i pravna lica. Na ovaj način zakonodavac je rekao i jednu poznatu stvar, a to je da pravo svojine bez subjekta ne može postojati, odnosno da vlasništvo podrazumijeva da stvar nekome pripada. Vlasnik može biti nepoznat, u slučaju nađene stvari, ili može biti sporno kome pripada pravo svojine, svojinski spor, ili on još nije definitivno određen, kod ostavinske rasprave, ali on mora da postoji da bi se uopšte moglo govoriti o pravu svojine. U protivnom, radi se o stvari na kojoj nije zasnovano pravo svojine, res nullius.
Zabrana zloupotrebe prava
Član 4
Zabranjeno je vršenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata.
II Predmet i sadržaj stvarnih prava
Stvari
Član 5
(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizičkog ili pravnog lica, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ograničenja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.
(2) Stvari u smislu ovog zakona su i skup stvari i prava koja su zakonom izjednačena sa stvarima.
Predmet svojine i drugih stvarnih prava
Član 6
(1) Predmet prava svojine je individualno određena nepokretna (nepokretnost) ili pokretna (pokretnost) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili je zakonom drugačije određeno.
(2) Nepokretnosti su čestice zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije određeno.
(3) Pokretnosti su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove suštine.
(4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nepokretnosti ili ih zakon izjednačava sa nepokretnostima.
(5) Zakonom određene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednačene sa stvarima i tada se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa svojinama nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglašene kao nepokretne.
(6) Ako postoji sumnja u to da li je nešto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar.
(7) Životinje nisu stvari, ali za njih vrijedi sve što i za stvari, ako zakonom nije drugačije određeno.
Opšta i javna dobra
Član 7
(1) Nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti fizičkog ili pravnog lica pojedinačno, nego su na upotrebi svima pod jednakim uslovima, kao što su: vazduh, voda u rijekama, izvorima, jezerima i moru (u daljem tekstu: opšta dobra).
(2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svima pod jednakim uslovima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo.
(3) Rudna bogatstva, vode, divljač, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet svojine i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga ležišta ili staništa na osnovu dozvole ili koncesije nadležnog organa.
(4) Samostalne nepokretnosti su one zgrade, građevine ili naprave na opštem ili javnom dobru koje su od njega pravno odvojene koncesijom, te su svojina nosioca koncesije.
(5) Posebnim zakonom se uređuje korišćenje i upravljanje opštim i javnim dobrima.
Dobra od opšteg interesa
Član 8
(1) Dobra od opšteg interesa koja nisu opšta dobra, kao što su građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, zaštićeni dijelovi prirode, biljni i životinjski svijet, stvari od kulturnog, istorijskog i ekološkog značaja, mogu biti objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.
(2) Nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava na dobrima od opšteg interesa dužni su da ostvaruju svoja prava u skladu sa načinom upotrebe i korišćenja, propisanim posebnim zakonima.
(3) Dobra od opšteg interesa uživaju posebnu zaštitu.
Stvar i njene pripadnosti
Član 9
Nosilac prava svojine ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari na svemu što je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima, kao i na pripacima, ako zakonom nije drugačije određeno.
Dijelovi stvari
Član 10
(1) Dio stvari koji se ne može od nje fizički odvojiti bez uništenja ili bez oštećenja stvari (bitni dio), ne može biti samostalni objekat prava svojine ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom drugačije određeno.
(2) Dio stvari koji se može fizički odvojiti bez uništenja ili oštećenja stvari (nebitni dio) može biti i predmet prava drugog lica.
(3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko treće savjesno lice pribavi pravo svojine na cijeloj stvari.
(4) Savjesno lice je lice koje u trenutku sgicanja prava svojine nije znalo niti je moglo znati da na dijelu stvari postoji pravo svojine ili drugo stvarno pravo trećeg lica. Smatra se da je sticalac znao da određeno pravo postoji, ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovarajući javni registar.
(5) Stvar se može, bez obzira na fizičku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je veličina računski određena njihovom srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije drugačije određeno.
(6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Pripadak stvari
Član 11
(1) Pripadak je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno služi namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omogućava ispunjenje te namjene.
(2) Pripadak dijeli pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugačije određeno.
(3) Privremeni prestanak služenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo.
(4) Mašine ili slični uređaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nepokretnost kao glavna stvar, a nisu u nju ugrađene, smatraju se pripatkom ako trajno služe namjeni glavne stvari, pod uslovom da na tim stvarima ne postoje prava trećih lica koja su upisana u odgovarajući javni registar.
Plodovi
Član 12
(1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom nečijeg rada, kao i sve drugo što ona daje prema svojoj namjeni.
(2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodično i bez uništenja njene suštine (prirodni plodovi), kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi).
(3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugačije određeno.
(4) Ko je dužan predati plodove stvari ili prava može zahtijevati naknadu troškova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve troškove imao i dobar domaćin, s tim da visina naknade ne može da bude veća od vrijednosti plodova koje je dužan da preda.
Plodovi domaćih životinja
Član 13
(1) Plodovi životinje i sve koristi od nje pripadaju njenom vlasniku.
(2) Onaj čija je životinja oplodila tuđu životinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je nešto drugo određeno zakonom ili je uobičajeno.
Posebno o nepokretnostima
Član 14
(1) Nepokretnost je sve što je na površini zemljišta, iznad ili ispod njega izgrađeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nepokretnost ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drugačije s njom trajno spojeno i dio je te nepokretnosti sve dok se od njega ne odvoji.
(2) Trava, drveće i plodovi sastavni su dijelovi zemljišta, dok se od njega ne odvoje.
(3) Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge građevine koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svom nosiocu daje ovlašćenje da na tom tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svojoj svojini (pravo građenja).
(4) Mašine i slični uređaji koji su fizički povezani sa nepokretnošću ili koji se smatraju njenim nebitnim dijelom, smatraju se samostalnim stvarima ako je u odgovarajućem javnom registru upisano da su objekti prava trećeg lica.
(5) Prava koja postoje u korist neke nepokretnosti pripadaju toj nepokretnosti.
III Pravo stranih lica
Sticanje svojine stranih lica
Član 15
(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na strana fizička i pravna lica (u daljem tekstu: strana lica), osim ako je zakonom ili međunarodnim ugovorom drugačije određeno.
(2) Strana lica stiču pravo svojine na nepokretnosti u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika) pod uslovom reciprociteta, ako zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Ograničenja svojine stranih lica
Član 16
(1) Strano lice ne može biti vlasnik nepokretnosti na području koje je radi zaštite interesa i bezbjednosti Republike, odnosno Bosne i Hercegovine, zakonom proglašeno područjem na kojem strana lica ne mogu imati pravo svojine.
(2) Ako je strano lice steklo pravo svojine na nepokretnosti prije nego što je područje na kojem nepokretnost leži proglašeno područjem iz stava (1) ovog člana, prestaje pravo svojine na toj nepokretnosti, a strano lice ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji.
(3) Pravo na naknadu iz stava (2) ovog člana pripada i stranom licu koje bi nasljeđivanjem steklo nepokretnost na tom području.
(4) Posebnim zakonom određuje se na kojim nepokretnostima strana lica ne mogu sticati prava svojine.
Peti dio
I - Prelazne odredbe
1. Pretvaranje društvene svojine
Pretvaranje prava korišćenja, upravljanja ili raspolaganja
Član 324*
Ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, pravo upravljanja, korišćenja ili raspolaganja kao osnovno pravo na stvarima u društvenoj, odnosno državnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovog zakona nisu postala svojina drugog lica, pretvara se u pravo svojine njegovog dosadašnjeg nosioca ili njegovog pravnog sljednika, ako te stvari mogu biti predmet svojine.
(prestalo da važi)
Pravo upravljanja, korišćenja ili raspolaganja na nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovog zakona nisu postale svojina drugog lica, pretvara se u pravo svojine jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji nalazi ta nepokretnost, ako je nosilac tog prava prestao da postoji i nema pravnog sljednika.
Pretvaranje prava na gradskom građevinskom zemljištu u pravo svojine
Član 325
Privremeno pravo korišćenja do preuzimanja, pravo korišćenja radi građenja i trajno pravo korišćenja na gradskom građevinskom zemljištu u društvenoj, odnosno državnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo svojina drugog lica, pretvara se u pravo svojine njegovog dosadašnjeg nosioca, odnosno njegovog pravnog sljednika.
Pretvaranje u pravo svojine Republike Srpske
Član 325a
Upis nosioca prava na nepokretnostima upisanim u javnim evidencijama kao društvena ili državna svojina iz člana 324. st. 1. i 4. i člana 325. Zakona, čiji su zahtjevi za pretvaranje tih prava u pravo svojine rješenjem nadležnog organa uprave pravosnažno odbijeni brisaće se, a upis društvene, odnosno državne i opštenarodne imovine pretvoriće se u pravo svojine Republike Srpske.
Rješenje o pretvaranju u pravo svojine
Član 326
Organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove sprovodi postupak i donosi rješenje o pretvaranju prava iz člana 324. st. 1. i 4. i člana 325. ovog zakona, po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti.
(brisano)
Uknjižba se sprovodi po pravnim pravilima kojima je regulisan upis prava u javne evidencije o nepokretnostima i prava na njima.
Čl. 327 i 328
(brisano)
Brisanje starih hipoteka
Član 329
Sudovi po službenoj dužnosti brišu hipoteke upisane u javne evidencije prije prenosa opterećene nepokretnosti u državnu svojinu.
Uspostavljanje pravnog jedinstva nepokretnosti
Jedinstvenost nepokretnosti
Član 330
Ovim zakonom uspostavlja se pravno jedinstvo zemljišta i zgrade ako do stupanja na snagu ovog zakona nije uspostavljeno.
Vlasnik zgrade koji je pribavio odobrenje za građenje ili odobrenje za upotrebu zgrade stiče pravo svojine na gradskom građevinskom zemljištu u društvenoj, odnosno državnoj svojini ili svojini nosilaca svojine javnog prava, koje služi za redovnu upotrebu te zgrade u skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije, koji je važio u trenutku izgradnje te zgrade.
Ako regulacionim planom ili planom parcelacije nije utvrđena površina zemljišta koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu površinu utvrđuje nadležni organ uprave za imovinskopravne poslove, uz prethodnu saglasnost gradskog, odnosno opštinskog organa uprave nadležnog za poslove urbanizma.
Organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove sprovodi postupak i rješenjem uspostavlja pravno jedinstvo zemljišta i zgrade iz st. 2. i 3. ovog člana.
Legalizacija bespravno izgrađenih objekata
Član 330a
Graditelj objekta izgrađenog bez odobrenja za građenje na zemljištu u društvenoj, odnosno državnoj svojini, koji je izgrađen do stupanja na snagu ovog zakona, stiče pravo svojine na zemljištu koje služi za redovnu upotrebu tog objekta, u postupku legalizacije.
Organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove, u postupku legalizacije bespravno izgrađenog objekta, svojim rješenjem utvrđuje pravo svojine u korist graditelja, odnosno njegovog pravnog sljednika, na zemljištu koj e služi za redovnu upotrebu tog objekta ako se za objekat naknadno može izdati odobrenje za građenje u skladu sa propisima o uređenju prostora i građenju.
Graditelj bespravno izgrađenog objekta dužan je da vlasniku zemljišta koje služi za redovnu upotrebu objekta plati tržišnu cijenu.
Tržišna cijena određuje se sporazumno pred organom uprave nadležnim za imovinsko-pravne poslove, a ukoliko se sporazum ne postigne, cijena se određuje pred nadležnim sudom u vanparničnom postupku.
Graditelj bespravno izgrađenog objekta stiče pravo na upis prava svojine u javnu evidenciju na zemljištu koje služi za redovnu upotrebu tog objekta na osnovu pravosnažnog rješenja iz stava 2. ovog člana i uz dokaz o plaćenoj tržišnoj cijeni.
Čl. 331-333
(brisano)
Uspostavljanje jedinstva nepokretnosti i posebnih dijelova zgrade
Član 334
Svojina na posebnom dijelu zgrade (etažna svojina), kao i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenoj, odnosno državnoj svojini, koji do stupanja na snagu ovog zakona nije pretvoreno u pravo svojine, stupanjem na snagu ovog zakona postaje svojina posebnog dijela nepokretnosti po odredbama ovog zakona.
Svojina posebnog dijela nepokretnosti se neodvojivo povezuje s određenim suvlasničkim dijelom cijele nepokretnosti, koju čine zgrada i zemljište iz člana 343. ovog zakona, odnosno zgrada i zemljište, na koje su, do stupanja na snagu ovog zakona, imali zajedničku svojinu vlasnici posebnih dijelova zgrade.
Svojina određenog posebnog dijela nepokretnosti upisuje se u javnoj evidenciji uz odgovarajuću primjenu odredaba ovog zakona za uspostavljanje svojine na posebnom dijelu nepokretnosti, s tim da se već sprovedeni upisi prava svojine na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u državnoj svojini smatraju upisima prava svojine posebnog dijela nepokretnosti.
Ukoliko se knjiga položenih ugovora ne vodi kod zemljišnoknjižne kancelarije, nadležni organ koji vodi tu knjigu dužan je u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona dostaviti izvornike položenih ugovora zemljišnoknjižnoj kancelariji nadležnog suda.
Na položene isprave za sticanje prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti primjenjuju se odredbe iz člana 85. ovog zakona.
Troškove upisa prava svojine na posebnim dijelovima zgrade snose etažni vlasnici srazmjerno vrijednosti (korisna površina) stana ili druge samostalne prostorije u odnosu na cijelu zgradu.
Vlada Republike Srpske će donijeti podzakonski akt kojim će utvrditi uslove pod kojima Republika Srpska snosi troškove upisa etažne svojine u javne evidencije.
Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadziđivanjem, pregradnjom ili dogradnjom
Član 335
Lice koje je do stupanja na snagu ovog zakona na osnovu odobrenja nadležnog organa o svome trošku sprovelo prenamjenu zajedničkih prostorija u zgradi u državnoj svojini u stan ili drugu samostalnu prostoriju, steklo je time pravo svojine prenamijenjenih prostorija kao posebnog dijela nepokretnosti, zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nepokretnosti.
Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se na nadziđivanje, dogradnju i pregradnju nepokretnosti izvršenih o svom trošku do stupanja na snagu ovog zakona, na osnovu odobrenja nadležnog organa.
Ako je do stupanja na snagu ovog zakona sprovedena prenamjena, nadziđivanje, pregradnja ili dogradnja prema st. 1. i 2. ovog člana, nadležni će sud na zahtjev zainteresovanog lica odrediti upis u javnoj evidenciji prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti iz člana 331. ovog zakona na osnovu sudske odluke, odnosno na osnovu sporazuma svih suvlasnika nepokretnosti, kojom se priznaje sticanje svojine posebnog dijela nepokretnosti i sporazumno određuje veličina odgovarajućeg suvlasničkoga dijela.
Pripaci posebnog dijela nastali prenamjenom, nadziđivanjem, pregradnjom ili dogradnjom
Član 336
Licu koje je do stupanja na snagu ovog zakona pribavilo odobrenje nadležnog organa i o svome trošku sprovelo u skladu s odobrenjem prenamjenu zajedničkih prostorija u državnoj svojini u dio koji bi služio samo njegovom posebnom dijelu nepokretnosti, pravo svojine posebnoga dijela obuhvata i taj dio, osim ako po odredbama ovog zakona ne može biti pripadak tog posebnog dijela.
Odredba stava 1. ovog zakona se primjenjuje na nadziđivanje, dogradnje i prigradnje nepokretnosti urađene o svom trošku do stupanja na snagu ovog zakona, na osnovu odobrenja nadležnog organa.
Izvršavanje ovlašćenja u pogledu cijele nepokretnosti u prelaznom periodu
Uopšteno
Član 337
Na međusobne odnose suvlasnika primjenjuju se odredbe ovog zakona o etažnoj svojini, ukoliko ovi odnosi nisu uređeni drugim propisima.
U slučaju da ovaj zakon sadrži drugačija rješenja u odnosu na druge propise, primjenjuju se odredbe ovog zakona.
Međusuvlasnički ugovor etažnih vlasnika
Član 338
Međusobni odnosi etažnih vlasnika kao suvlasnika u pogledu upravljanja i korišćenja nepokretnosti utvrđuju se ugovorom, koji mora biti zaključen u pisanom obliku (međusuvlasnički ugovor).
Ugovor iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o:
a) veličini suvlasničkih dijelova nepokretnosti,
b) uslovima i načinu upravljanja nepokretnošću,
v) detaljnim podacima o licu koja će upravljati nepokretnošću,
g) obimu poslova koje će obavljati to lice i odgovornosti za obavljanje poslova,
d) uslovima i načinu prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke rezerve,
đ) imenu suvlasnika ovlašćenog za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravniku, odnosno trećim licima i granice njegovih ovlašćenja,
e) uslovima i načinu korišćenja zajedničkih prostorija, uključujući i stan namijenjen za kućepazitelja zgrade, te uređaja i zemljišta, koje pripadaju određenoj nepokretnosti.
Odluke koje proizlaze iz međusuvlasničkog ugovora obavezuju sve suvlasnike ako su ugovor sklopili suvlasnici čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovine vrijednosti svih posebnih dijelova nepokretnosti.
Odredbe međusuvlasničkog ugovora imaju dejstvo i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja međusuvlasničkog ugovora.
Suvlasnici su dužni zaključiti međusuvlasnički ugovor u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ugovor o zajedničkim dijelovima
Član 339
Ako se u jednoj nepokretnosti nalaze zajednički dijelovi i uređaji koji koriste i drugim nepokretnostima (krov, oluci, fasada, konstruktivni zidovi, kotlovnica i drugo), odnosno kućepaziteljev stan koji pripada i drugim nepokretnostima, suvlasnici tih nepokretnosti će sklopiti ugovor o upravljanju i korišćenju tih zajedničkih dijelova i uređaja, odnosno kućepaziteljevog stana u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Upravnik
Član 340
Suvlasnici nepokretnosti dužni su poslove upravljanja nepokretnošću povjeriti upravniku u skladu s ugovorom koji s njim zaključuju u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prava i dužnosti upravnika u pogledu upravljanja nepokretnošću određene su odredbama ovog zakona koje se odnose na svojinu posebnog dijela nepokretnosti.
Hitne i nužne popravke
Član 341
Ako suvlasnici ne zaključe ugovor s upravnikom iz člana 340. ovog zakona, nadležni organ jedinice lokalne samouprave će odrediti fizičko ili pravno lice za obavljanje hitnih popravki na toj nepokretnosti.
Hitnim popravkama smatraju se radovi koji se javljaju iznenada i kojim se sprečavaju štetne posljedice za život i zdravlje ljudi, kao i veća oštećenja nepokretnosti.
Kad zbog oštećenja zajedničkih dijelova i uređaja nepokretnosti postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, nadležni organ narediće upravniku nepokretnosti, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravnika, izvršenje nužnih popravki.
Radi osiguravanja naplate troškova popravki iz stava 3. ovog člana, naručilac izvršenja popravki ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio nepokretnosti onih suvlasnika, koji nisu podmirili troškove popravke.
Prinudna uprava
Član 342
Ako suvlasnici nisu osigurali upravljanje nepokretnošću u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, nadležni organ jedinice lokalne samouprave će odrediti fizičko ili pravno lice koje će obavljati poslove uprave tom nepokretnošću (prinudni upravnik).
Prinudni upravnik ima sva ovlašćenja upravnika nepokretnošću propisana ovim zakonom.
Stvarne službenosti na građevinskom zemljištu
Član 343
Stvarne službenosti na građevinskom zemljištu i na građevinama koje su podignute na tom zemljištu ustanovljavaju se odlukom suda u vanparničnom postupku u skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije.
Do donošenja planova iz prethodnog stava, stvarne službenosti ustanovljava sud u vanparničnom postupku po prethodno pribavljenom mišljenju organa nadležnog za poslove urbanizma i prostornog uređenja.
Završne odredbe
Dejstvo zakona
Član 344
Na sticanje, promjenu, pravno dejstvo i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu ovog zakona primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Na sticanje, promjenu, pravno dejstvo i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona primjenjuju se propisi koji su važili u trenutku sticanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih dejstava.
Na rokove za sticanje i prestanak stvarnih prava koji su počeli teći prije stupanja na snagu ovog zakona, primjenjuju se odredbe do tada važećih propisa.
U rok za sticanje održaja nepokretnosti, koje su na dan stupanja na snagu ovog zakona bile u društvenoj, odnosno državnoj svojini, kao i za sticanje stvarnih prava na tim nepokretnostima održajem, ne računa se vrijeme držanja dok su na snazi bili propisi, koji su izričito isključivali održaj.
Tok rokova za brisovne tužbe
Član 345
Rokovi za podizanje brisovne tužbe prema ovom zakonu teku od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Obaveza uknjižbe stvarnih prava
Obaveza uknjižbe stvarnih prava
Član 346
Vanknjižni nosioci stvarnih prava mogu do stupanja na snagu katastra nepokretnosti, osnovanog u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske pokrenuti postupak za upis stvarnih prava u pogledu nepokretnosti i svih promjena na njima u javnu evidenciju.
Nadležno pravobranilaštvo dužno je do stupanja na snagu katastra nepokretnosti, osnovanog u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske pokrenuti postupke za upis stvarnih prava na nepokretnostima, kojih je nosilac Republika, odnosno jedinica lokalne samouprave, kao i upis javnih i opštih dobara.
(3)Zaštita povjerenja u istinitost i potpunost javnih evidencija određena ovim zakonom neće se primjenjivati u korist sticanja do kojih dođe unutar roka do stupanja na snagu katastra nepokretnosti, osnovanog u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske, ako se njime stiče nepokretnost na kojoj je bila upisana društvena svojina, a nije brisana prije stupanja na snagu ovog zakona.
Stečena prava
Član 347
Stupanje na snagu ovog zakona nema uticaja na postojeće odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, te lica koja su na valjanom pravnom osnovu i na valjani način stekla prava u pogledu tih stvari.
Prava na nepokretnostima, upisana u javne evidencije, zadržavaju svoj prvenstveni red i nakon pretvaranja društvene svojine i uspostavljanja jedinstva nepokretnosti.
Raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave
Član 348
Nepokretnostima u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave, kao i sa pravom građenja može se raspolagati samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Pravilnik o postupku javnog konkursa iz stava 1. ovog člana donijeće direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.
Prodaja, odnosno opterećenje pravom građenja nepokretnosti u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave se izuzetno može izvršiti neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje:
a) vojnih objekata i objekata za potrebe republičkih organa i radi obavljanja njihovih nadležnosti,
b) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija,
v) objekata komunalne infrastrukture,
g) objekata vjerskih zajednica,
d) radi oblikovanja građevinske čestice.
Dopuštena je i neposredna zamjena nepokretnosti u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave za nepokretnosti približno iste vrijednosti u svojini drugog lica.
Pravni poslovi zaključeni suprotno odredbama ovog člana ništavni su.
Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na pravne poslove koje međusobno zaključuju Republika i jedinice lokalne samouprave, ako je to u interesu i cilju opšteg i socijalnog napretka njenih građana.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, nepokretnosti u svojini Republike i jedinice lokalne samouprave mogu se otuđiti ispod tržišne cijene ili bez naknade, a u cilju realizacije investicionog projekta od posebnog značaja za regionalni, odnosno lokalni ekonomski razvoj.
Nepokretnosti iz stava 7. ovog člana, uključujući i pravo građenja i davanja zemljišta u zakup, mogu biti ulog javnih partnera za osnivanje zajedničkog privrednog društva, kao i nekog drugog organizacionog oblika, sa privatnim partnerom, u skladu sa propisima koji regulišu javno-privatno partnerstvo.
Odluku o utvrđivanju posebnog interesa na osnovu kojeg se pristupa realizaciji investicionog projekta iz stava 7. ovog člana donosi Vlada - ukoliko su nepokretnosti u svojini Republike, odnosno skupština jedinice lokalne samouprave - ukoliko su nepokretnosti u svojini jedinice lokalne samouprave.
Detaljnije uslove i način za otuđenje nepokretnosti iz stava 7. ovog člana, za nepokretnosti u svojini Republike, uredbom propisuje Vlada za nepokretnosti u svojini Republike, odnosno pravilnikom skupštine jedinice lokalne samouprave za nepokretnosti u svojini jedinice lokalne samouprave.
Propise iz stava 10. ovog člana, Vlada i skupština jedinice lokalne samouprave donijeće u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 348a
Radi otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i stambenog zbrinjavanja ugroženog stanovništva, na nepokretnostima u svojini Republike ili jedinice lokalne samouprave može se osnovati pravo građenja, bez naknade.
Pravo građenja iz stava 1. ovog člana može se osnovati i u cilju rješavanja stambenih pitanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida.
Detaljnije uslove i način osnivanja prava građenja na nepokretnostima iz st. 1. i 2. ovog člana, uredbom propisuje Vlada za nepokretnosti u svojini Republike, odnosno pravilnikom skupštine jedinice lokalne samouprave za nepokretnosti u svojini jedinice lokalne samouprave.
Propise iz stava 3. ovog člana, Vlada i skupština jedinice lokalne samouprave donijeće u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Promet i raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike Srpske
Član 349
(Na promet i raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike do donošenja posebnih propisa, primjenjivaće se odredbe ovog zakona, Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske", br. 32/05, 32/06, 100/06, 44/07, 86/07), Zakona o javnim evidencijama Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske", broj 74/02), Sporazuma o pitanjima sukcesije (“Službeni glasnik BiH" /dodatak - Međunarodni ugovori/ br. 10/01 i 41/01), Odluke o sprovođenju Aneksa “G" Sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji BiH (“Službeni glasnik BiH", broj 2/04), Odluke o obavezi zaštite državne imovine, finansijskih potraživanja i dugovanja pravnih lica iz BiH u drugim državama bivše SFRJ (“Službeni glasnik BiH", broj 2/04), međudržavnih ugovora o rješavanju imovinskopravnih odnosa između država nastalih raspadom bivše SFRJ, te drugih propisa.
Postupak za prodaju nepokretnosti u državnoj svojini putem javnog konkursa se vodi u skladu sa propisima iz stava 1. ovog člana, te posebnim propisima koji uređuju postupanje nadležnih organa za promet i raspolaganje nepokretnostima u državnoj svojini.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na nepokretnosti koje se nalaze u imovini pravnih lica u mješovitoj svojini.
Obveznici restitucije
Član 349a
Nosilac prava svojine koji je to pravo stekao pretvaranjem prava upravljanja, korišćenja ili raspolaganja na nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini, na osnovu Zakona, biće obveznik naturalne ili novčane restitucije na tim nepokretnostima u postupku restitucije, ukoliko poseban zakon o restituciji drugačije ne odredi.
U slučaju da je nosilac prava vlasništva iz stava 1. prestao postojati u postupku stečaja, likvidacije ili po drugom pravnom osnovu, Republika Srpska biće obveznik naturalne ili novčane restitucije.
Čl. 350-354
(brisano)
Prestanak važenja zakona
Član 355
Početkom primjene ovog zakona prestaje primjena sljedećih zakona u Republici Srpskoj osim u slučajevima iz člana 346. ovog zakona:
a) Zakon o osnovnim svojinskopravnim odnosima (“Službeni list SFRJ", br. 6/80 i 36/90 i “Službeni glasnik Republike Srpske", broj 38/03),
b) Zakon o svojini na dijelovima zgrada (“Službeni list SRBiH", br. 35/77, 38/78 i 22/84),
v) Zakon o nadziđivanju zgrada i pretvaranju zajedničkih prostorija u stanove u zgradama u društvenoj svojini (“Službeni list SRBiH", broj 32/87),
g) Zakon o prometu nepokretnosti, (“Službeni list SRBiH", br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92, 13/94),
d) Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama (“Službeni list SRBiH", br. 23/79 i 26/86),
đ) Zakon o uknjiženju nepokretnosti u društvenoj svojini (“Službeni list SR BiH", broj 28/77),
e) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji (“Službeni list NRBiH", br. 2/46, 18/46, 20/47, 37/49, 14/51 i 41/67),
ž) Zakon o postupku ukidanja zajedničkog prava svojine na bivšim kmetskim selištima (“Službeni list SR BiH", broj 22/73),
z) Zakon o pravima i dužnostima republičkih organa u korišćenju sredstava u društvenoj svojini (“Službeni list SRBiH", br. 33/81 i 29/90),
i) Zakon o komasaciji (“Službeni list SRBiH", broj 24/85),
j) Zakon o arondaciji (“Službeni list SRBiH", broj 6/78),
k) čl. 172. i 173. Zakona o vanparničnom postupku (“Službeni glasnik SRBiH", broj 10/89 i “Službeni glasnik Republike Srpske", broj 74/05).
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o uzurpaciji (“Službeni glasnik Republike Srpske", broj 70/06).
Propisi o građevinskom zemljištu, poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu i drugi propisi koji uređuju imovinska prava na nepokretnostima, uskladiće se sa Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prestanak važenja Zakona o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom na jedinice lokalne samouprave
Član 355a
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom na jedinice lokalne samouprave ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 70/06).
Postupci započeti po odredbama Zakona iz stava 1. ovog člana okončaće se po odredbama ovog zakona.
Započeti postupci
Član 356*
Postupci o sticanju, zaštiti i prestanku prava svojine i drugih stvarnih prava započeti na osnovu propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona okončaće se po odredbama tih propisa.
Zainteresovano lice koje nije pokrenulo postupak po propisima iz člana 355. Zakona, a koje ima pravni interes za ostvarivanje svojih prava po tim propisima, može do stupanja na snagu katastra nepokretnosti, osnovanog u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske da pokrene postupak za rješavanje spornih imovinsko-pravnih odnosa na nepokretnostima.
Na uzurpiranom zemljištu pod šumama u društvenoj, odnosno državnoj svojini, korisnik uzurpiranog zemljišta, kao i upisani nosioci prava svojine mogu preduzimati samo radnje kojima se sprečava propadanje ili umanjenje njene vrijednosti do donošenja posebnog Zakona.
Stupanje na snagu
Član 357*
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske", a počeće se primjenjivati dana 1. jula 2009. godine.
Samostalni član Zakona o izmjenama Zakona o stvarnim pravima
("Sl. glasnik RS", br. 58/2009)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima
("Sl. glasnik RS", br. 60/2015)
Član 2
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".