Obnova katastra nepokretnosti Republike Srpske - Advokatska kancelarija Topić Banjaluka
Jedinstvena evidencija označava nastojanje da se postojeće evidencije u našoj zemlji svedu na jednu jedinu evidenciju o nepokretnostima i pravima na njima, koja bi bila potpuna i cjelovita. Prijedlozi za uvođenjem jedinstvene evidencije nastali su kao izraz nezadovoljstva postojećim stanjem evidencije o nepokretnostima.
Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske
Službeni glasnik Republike Srpske, broj 6/2012, 110/2016, 22/2018-odluka US, 62/2018. 95/2019-pdluka US i 90/2023
VI Katastar nepokretnosti
11. Obnova katastra nepokretnosti
Član 116
(1) Obnova katastra nepokretnosti je ponovno osnivanje katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog ili komasacionog premjera u katastarskoj opštini ili dijelu katastarske opštine u kojoj postoji katastar nepokretnosti.
(2) Obnova katastra nepokretnosti vrši se u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima od strane komisije za izlaganje, primjenom odredaba ovog zakona o osnivanju katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog premjera, u pogledu nadležnosti, postupka izlaganja i utvrđivanja podataka o nepokretnostima, stvarnim pravima na njima i potvrđivanja katastra nepokretnosti.
(3) U postupku obnove katastra nepokretnosti preuzimaju se tereti i ograničenja koji su već upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti.
Član 117
(1) Obnova katastra nepokretnosti vrši se:
a) u cilju unapređenja tačnosti postojećeg premjera i
b) ako su podaci katastra nepokretnosti uništeni ili neupotrebljivi.
(2) Odluku o katastarskom premjeru i obnovi katastra nepokretnosti donosi Uprava.
12. Centralni adresni registar, registar cijena nepokretnosti, digitalni arhiv i registar prostornih jedinica
Član 118
(1) Centralni adresni registar je centralni registar prostornih podataka o kućnim brojevima, nazivima ulica i trgova u naseljenom mjestu.
(2) Centralni adresni registar iz stava 1. ovog člana osniva, vodi i održava Uprava.
(3) Centralni adresni registar se osniva, vodi i održava na osnovu podataka adresnih registara jedinica lokalne samouprave.
(4) Jedinice lokalne samouprave su dužne staviti na raspolaganje podatke lokalnih adresnih registara za potrebe osnivanja, vođenja i ažuriranja Centralnog adresnog registra.
(5) Sadržaj lokalnih adresnih registara mora biti u skladu sa Centralnim adresnim registrom.
(6) Sadržaj, način izrade, održavanja, čuvanja, distribucije, razmjene i zaštite podataka Centralnog adresnog registra kao dijela GIS Uprave propisuje Uprava.
Fikcija apsolutne tačnosti označava da se stanje u zemljišnim knjigama ima uzeti za tačno po proteku propisanih rokova, čak i ako uistinu nije tačno. Fikcija apsolutne tačnosti ide u korist trećeg savjesnog lica, onog koji se pouzdao u to da je stanje u zemljišnim knjigama tačno. Savjesno treće lice se može pozivati na to da je zemljišnoknjžno stanje tačno. Ali fikcija apsolutne tačnosti otklanja samo formalne nedostatke upisa. Ako se vanknjižno stanje ne slaže sa zemljišnoknjižnim stanjem, pribavilac se ne može pozivati na fikciju apsolutne tačnosti i tako steći zemljišnoknjižno pravo, jer je dužan da ispituje ne samo zemljišnoknjižno nego i vanknjižno stanje.
Član 118a
(1) Registar cijena nepokretnosti je registar koji sadrži podatke sa tržišta nepokretnosti, pri čemu je osnovni podatak ugovorena cijena izražena u kupoprodajnom ugovoru.
(2) Registar cijena nepokretnosti iz stava 1. ovog člana osniva, vodi i održava Uprava.
(3) Registar cijena nepokretnosti predstavlja osnov za istraživanje tržišta nepokretnosti i osnov za realizaciju sistema masovne procjene vrijednosti nepokretnosti Republike Srpske, na osnovu kojeg će se, kada se steknu uslovi, moći vršiti oporezivanje u skladu sa posebnim propisima.
(4) Podaci registra iz stava 1. ovog člana su podaci:
a) iz kupoprodajnih ugovora,
b) preuzeti iz baze podataka katastra nepokretnosti iz člana 68. ovog zakona korišćenjem veb-servisa,
v) upitnika koji su obavezni prilog zahtjeva za sprovođenje promjene na osnovu ugovora o kupoprodaji u katastru nepokretnosti ili drugoj evidenciji iz člana 189. ovog zakona,
g) prikupljeni izlaskom na teren i
d) drugi prostorni podaci.
(5) Uprava vrši analizu tržišta nepokretnosti na osnovu podataka registra cijena nepokretnosti i ti podaci su javni.
(6) Pristup i korišćenje podataka registra cijena nepokretnosti obezbjeđuju se za javnost i profesionalne korisnike u skladu sa članom 157. ovog zakona i propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka.
(7) Direktor donosi pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra cijena nepokretnosti.
Nova, jedinstvena evidencija se zasniva na načelima javnosti, zakonitosti, prvenstvu upisa i treba da omogući preglednost i jednostavnost upisanih stanja kao i pouzdanost upisanih podataka. Za razliku od zemljišnih knjiga, proglašava se obaveznost upisa, čime se nastoji postići ažurnost i pouzdanost evidencije i sklad između faktičkog i pravnog stanja. Novi sistem ima za cilj da postigne potpunu evidenciju, a to znači da se obuhvate podaci i o zemljištu i o zgradama uključujući tu i stanove i poslovne prostorije. Isto tako, evidencija u potpunosti obuhvata prava na nepokretnosti bez obzira da li su one u državnoj ili u svojini pojedinaca. Da bi se navedeni ciljevi ostvarili poslovi oko uvođenja i vođenja nove evidencije povjereni su organima, tj. organu uprave, uključujući i neke poslove koje su u prethodnom periodu obavljali zemljišno-knjižni sudovi. Na taj način se nastoji postići ekonomičnost, efikasnost i ekspeditivnost u radu. Najzad, obrada i održavanje evidencije se u načelu obavlja primjenom računara sa zajedničkim standardima i na taj način je izvršena modernizacija rada.
Član 118b
(1) Digitalni arhiv je kolekcija jednog ili više skupova podataka Uprave u digitalnoj formi, uspostavljen u cilju njihovog dugoročnog čuvanja, zaštite i korišćenja.
(2) Dugoročno čuvanje predstavlja beskonačno dug period i obuhvata procedure neprekidnog praćenja i primjene novih tehnologija koje se smjenjuju u budućnosti.
(3) Digitalni arhiv se organizuje kao dio geoinformacionog sistema i ima višeslojnu arhitekturu.
(4) Uspostavljanje i održavanje digitalnog arhiva je u nadležnosti Uprave.
(5) Digitalni arhiv se uspostavlja za cijelu jedinicu lokalne samouprave i sve podatke koji se odnose na tu jedinicu lokalne samouprave.
(6) Izuzetno od stava 5. ovog člana, digitalni arhiv može da se uspostavi za cijelu ili dio katastarske opštine, za jednu evidenciju, za jednu ili više godina ili za određeni tip i oblik dokumenta.
(7) Kad Uprava utvrdi da je digitalni arhiv uspostavljen u skladu sa ovim zakonom, donosi se rješenje o stupanju na snagu podataka digitalnog arhiva.
(8) Digitalni arhiv stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja rješenja iz stava 7. ovog člana u “Službenom glasniku Republike Srpske".
(9) Pristup i korišćenje podataka digitalnog arhiva obezbjeđuju se u skladu sa članom 157. ovog zakona i propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka.
Član 118v
(1) Procjena vrijednosti nepokretnosti postupcima i metodama masovne procjene vrijednosti nepokretnosti je utvrđivanje procijenjene tržišne vrijednosti nepokretnosti na posmatrani datum.
(2) Masovna procjena vrijednosti nepokretnosti obuhvata evidentiranje, analizu i obradu podataka, definisanje modela za masovnu procjenu vrijednosti nepokretnosti, koji čine sastavne elemente sistema masovne procjene vrijednosti nepokretnosti i procjenu vrijednosti nepokretnosti.
(3) Sistem masovne procjene vrijednosti nepokretnosti čine:
a) Registar cijena nepokretnosti iz člana 118a. ovog zakona,
b) Registar nepokretnosti za potrebe masovne procjene vrijednosti nepokretnosti (u daljem tekstu: Registar nepokretnosti),
v) Registar modela za masovnu procjenu vrijednosti nepokretnosti (u daljem tekstu: Registar modela),
g) Kama (CAMA - engl. Computer-assisted mass appraisal) sistem (algoritam), (u daljem tekstu: Kama sistem).
(4) Registar nepokretnosti iz stava 3. tačka b) ovog člana je baza podataka koju čine podaci važećih katastarskih evidencija, podaci sa terena i drugi raspoloživi podaci.
(5) Registar nepokretnosti iz stava 3. tačka b) ovog člana je skup geoprostornih i drugih podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima i sadrži grafičke, numeričke i opisne podatke o:
a) parcelama, b) objektima,
v) posebnim dijelovima objekata,
g) imaocima stvarnih prava na nepokretnostima,
d) izvoru podataka (vrsti evidencije ili načinu evidentiranja podataka),
đ) jedinicama lokalne samouprave, naseljenim mjestima, ulicama i kućnim brojevima iz Centralnog adresnog registra i registra prostornih jedinica,
e) atributima o nepokretnostima sadržanim u Registru cijena nepokretnosti iz člana 118a. ovog zakona prikupljenim na terenu,
ž) druge odgovarajuće podatke iz raspoložive dokumentacije republičkih organa uprave i jedinica lokalne samouprave potrebne za procjenu vrijednosti svih nepokretnosti.
(6) Terenskim radom se vrši identifikacija svih nepokretnosti na terenu, provjera postojećih podataka, evidentiranje uočenih promjena i prikupljanje podataka čiji atributi su sadržani u Registru cijena nepokretnosti iz člana 118a. ovog zakona i potrebni za masovnu procjenu vrijednosti nepokretnosti.
(7) Podaci prikupljeni na terenu se evidentiraju u Registru nepokretnosti iz stava 3. tačka b) ovog člana.
(8) Imalac prava na nepokretnosti dužan je licima koja rade na poslovima identifikacije nepokretnosti i prikupljanja neophodnih podataka iz stava 6. ovog člana dozvoliti pristup nepokretnosti i prikupljanje podataka.
(9) Registar modela iz stava 3. tačka v) ovog člana je baza modela za procjenu vrijednosti predmetnih nepokretnosti.
(10) Model iz Registra modela iz stava 3. tačka v) ovog člana treba da sadrži atribute (karakteristike) koji se nalaze u Registru cijena nepokretnosti iz člana 118a. ovog zakona.
(11) Strukturu modela iz stava 10. ovog člana čine: a) vrijednosne zone,
b) tabele,
v) parametri, g) grafikoni,
d) jednačine za procjenu vrijednosti nepokretnosti.
(12) Kama sistem iz stava 3. tačka g) ovog člana je računarski podržan algoritam i automatizovan IT sistem koji se koristi za:
a) optimizaciju modela za procjenu vrijednosti nepokretnosti na osnovu podataka iz Registra cijena nepokretnosti iz člana 118a. ovog zakona i Registra nepokretnosti iz stava 3. tačka b) ovog člana,
b) određivanje procijenjene tržišne vrijednosti na osnovu podataka iz Registra nepokretnosti iz stava 3. tačka b) ovog člana i Registra modela iz stava 3. tačka v) ovog člana.
(13) Registar nepokretnosti iz stava 3. tačka b) ovog člana, Registar modela iz stava 3. tačka v) ovog člana i Kama sistem iz stava 3. tačka g) ovog člana uspostavlja, vodi i održava Uprava.
Katastarskoknjižni uložak predstavlja dio katastarskog operata u koji se upisuju prava na nepokretnostima. Već i po svom nazivu on podsjeća na zemljišnoknjižni uložak po ugledu na koga je i on izrađen. Ali, u skladu sa zahtjevima da se evidencija podataka o nepokretnostima objedini, knjižni uložak koji je nekada predstavljao sastavni dio zemljišne knjige pripojen je katastru nepokretnosti. S obzirom na potrebu da se evidencijom obuhvate i zgrade i stanovi i poslovne prostorije, katastarskoknjižni uložak ima više sastavnih dijelova nego što ih ima zemljišnoknjižni uložak. Dok ovaj drugi ima tri lista, popisni, vlasnički i teretni, katastarskoknjižni uložak sastavljen je od pet listova. Ovi listovi sadrže: popis zemljišta (A list), podatke o zgradi i posebnim dijelovima zgrade (stanovi poslovne prostorije) sa njihovim opisom (A1 list), podatke o sopstveniku, nosiocu prava raspolaganja i prava korišćenja na zemljištu (B list), podatke o sopstveniku, nosiocu prava raspolaganja na zgradi ili posebnom dijelu zgrade (B1 list), podatke o teretima i ograničenjima (C list). Kao što se može uočiti osnovna razlika je u tome što katastar nepokretnosti ima poseban list za upis zgrada i njihovih dijelova (A1 list), kao i list za upis sopstvenika i nosilaca prava raspolaganja ba zgradama i posebnim dijelovima zgrade (B1 list), što zemljišne knjige nemaju.
Član 118g
(1) Registar procijenjenih vrijednosti nepokretnosti je baza podataka koja sadrži podatke o procijenjenim tržišnim vrijednostima nepokretnosti na određeni datum.
(2) Registar procijenjenih vrijednosti nepokretnosti iz stava 1. ovog člana osniva, vodi i održava Uprava za područje Republike Srpske.
(3) Određivanje procijenjene tržišne vrijednosti vrši se na osnovu podataka Registra nepokretnosti iz člana 118v. stav 3. tačka b) ovog zakona i modela za procjenu vrijednosti nepokretnosti iz Registra modela iz člana 118v. stav 3. tačka v) ovog zakona, uz korišćenje Kama sistema iz člana 118v. stav 3. tačka g) ovog zakona.
(4) Registar procijenjenih vrijednosti nepokretnosti čini skup geoprostornih i drugih podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima, grafičke, numeričke i opisne podatke iz Registra nepokretnosti iz člana 118v. stav 3. tačka b) ovog zakona, kao i sljedeće podatke:
a) vrstu modela korišćenog za procjenu vrijednosti nepokretnosti,
b) oznaku vrijednosne zone,
v) procijenjenu tržišnu vrijednost nepokretnosti, g) datum određivanja.
(5) Podaci iz Registra procijenjenih vrijednosti nepokretnosti sa objašnjenom metodologijom procjene javno se objavljuju na veb-stranici ili portalu Uprave, i to sljedeći podaci:
a) vrsta ili namjena nepokretnosti,
b) površina nepokretnosti,
v) vrijednosna zona,
g) procijenjena tržišna vrijednost nepokretnosti, d) datum određivanja.
(6) Uprava izdaje podatke iz Registra procijenjenih vrijednosti nepokretnosti licima koja za to imaju pravni interes.
(7) Pristup i korišćenje podataka Registra procijenjenih vrijednosti nepokretnosti se obezbjeđuju za javnost i lica koja za to imaju pravni interes u skladu sa članom 157. ovog zakona i propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka.
Član 118d
Direktor donosi Pravilnik o načinu osnivanja i održavanja sistema masovne procjene vrijednosti nepokretnosti i sadržaju i načinu vođenja Registra procijenjenih vrijednosti nepokretnosti.
Član 119
(1) Registar prostornih jedinica je osnovni i javni registar o granicama, nazivima i matičnim brojevima prostornih jedinica utvrđenih u skladu sa zakonom.
(2) Registar prostornih jedinica iz stava 1. ovog člana osniva, vodi i održava Uprava.
(3) Sadržaj, način izrade, održavanja, čuvanja, distribucije, razmjene i zaštite podataka registra prostornih jedinica, kao dijela GIS Uprave, propisuje Uprava.
13. Održavanje katastra nepokretnosti
Član 120
Održavanje katastra nepokretnosti je prikupljanje, utvrđivanje i provođenje nastalih promjena na nepokretnostima, stvarnim pravima na njima i imaocima tih prava, koje su od uticaja na podatke katastra nepokretnosti nastale poslije potvrđivanja katastra nepokretnosti, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Osnovna jedinica u novom sistemu evidencije jeste katastarskoknjižna cjelina. Po svojoj sadržini i po svom nazivu ona podsjeća na zemljišnoknjižno tijelo, osnovnu jedinicu u sistemu zemljišnih knjiga. Ipak, između njih postoje i razlike. Katastarskoknjižna cjelina obuhvata nepokretnosti (zemljište, zgrade i druge objekte) koji pripadaju jednom sopstveniku, a nalaze se u istoj katastarskoj opštini. Ratlikase ogleda najprije u tome što se zemljišnoknjižno tijelo određuje s obzirom na katastarsku parcelu (tako da jedno tijelo može biti sastavljeno od jedne ili više katastarskih parcela) dok se katastarskoknjižna cjelina određuje tako što se pored zemljišta izrečno navode i zgrade i drugi objekti. Razlika je zatim i u tome što se u slučaju kada više katastarskih parcela sačinjava zemljišnoknjižno tijelo pored ostalih uslova traži da ono bude opterećeno na isti način, a to se ne pominje kao uslov za postojanje katastarskoknjižne cjeline. Potvrdu za to nalazimo i u pravilu po kome se hipoteka može upisati na svim nepokretnostima koje su upisane u jedan katastarskoknjižni lilst, ali se može upisati samo na dio tih nepokretnosti.
Član 121
(1) Promjene u postupku održavanja, u smislu ovog zakona, promjene su na nepokretnostima, stvarnim pravima na njima i imaocima tih prava nastale:
a) diobom, spajanjem parcela, promjenom granica parcela ili realizacijom projekta parcelacije,
b) izgradnjom, rekonstrukcijom, dogradnjom, uklanjanjem objekta i formiranjem posebnih dijelova objekta,
v) rekonstrukcijom i dogradnjom posebnog dijela objekta, diobom ili spajanjem posebnih dijelova objekta,
g) promjenom načina korišćenja objekta i posebnog dijela objekta,
d) promjenom vrste i načina korišćenja zemljišta,
đ) utvrđivanjem i promjenom kućnog broja, kao i promjenom naziva ulice i trga,
e) promjenom granica, naziva i matičnih brojeva prostornih jedinica,
ž) promjenom koja se odnosi na sticanje, prenos, ograničenje i prestanak stvarnog prava na nepokretnostima i
z) promjenom ličnih, statusnih i drugih podataka o imaocu prava na nepokretnosti.
(2) Izgrađenim objektom, u smislu ovog zakona, smatra se objekat koji je stavljen pod krov ili je stavljen u funkciju za koju je namijenjen.
(3) Ne smatra se promjenom razlika u površini parcela i objekata nastala u postupku prevođenja postojećeg analognog katastarskog plana u digitalni oblik, ako je u propisanim granicama.
Član 122
Prikupljanje podataka o nastalim promjenama na nepokretnostima i izvođenje radova na terenu iz člana 121. t. a) do d) ovog zakona, kao i obnavljanje granica parcele i identifikaciju parcele, obavlja Uprava ili geodetska organizacija.
Član 123
(1) U postupku održavanja katastra nepokretnosti unapređuje se, na propisani način, kvalitet podataka postojećeg premjera za određenu nepokretnost.
(2) Prilikom unapređenja kvaliteta podataka može se promijeniti oblik i površina nepokretnosti u propisanim vrijednostima.
Član 124
(1) Imalac prava na nepokretnosti dužan je da u roku od 30 dana od nastanka promjene podnese Upravi zahtjev za provođenje promjene.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana imalac prava dužan je dostaviti ispravu za upis koja je osnov za upis promjene, odnosno isprave na osnovu kojih se mogu utvrditi nastale promjene na nepokretnostima.
(3) Za promjene za koje je potrebno prethodno izvesti radove na terenu i prikupiti podatke o nastalim promjenama, imalac prava dužan je uz zahtjev iz stava 1. ovog člana dostaviti izjavu geodetske organizacije da prihvata izvršenje radova na terenu, ako te radove izvodi geodetska organizacija.
(4) Zahtjev i izjava iz stava 3. ovog člana podnose se na obrascu koji propisuje Uprava.
(5) Troškove utvrđivanja i provođenja promjena snosi podnosilac zahtjeva.
Član 125
(1) Geodetska organizacija je dužna da, u roku od 30 dana od dana preuzimanja podataka premjera, dostavi Upravi elaborat geodetskih radova i zapisnik o izvršenom uviđaju.
(2) Ako se radovi izvode na osnovu ugovora o izvođenju geodetskih radova, geodetska organizacija je dužna da elaborat geodetskih radova dostavi u roku utvrđenom ugovorom koji se dostavlja uz prijavu radova.
(3) Uprava vrši pregled elaborata koji obuhvata kontrolu i provjeru kvaliteta izvedenih geodetskih radova i primjenu propisa, standarda i tehničkih normativa.
(4) Ako elaborat nema nedostataka, Uprava ovjerava i prima elaborat.
(5) Kad se u postupku pregleda elaborata utvrde nedostaci, zapisnikom se nalaže geodetskoj organizaciji da u ostavljenom roku otkloni nedostatke.
(6) Ako u ostavljenom roku nedostaci nisu otklonjeni, Uprava rješenjem odbija provođenje promjene.
Član 126
(1) U cilju obezbjeđenja ažurnosti katastra nepokretnosti Uprava po službenoj dužnosti prati promjene na nepokretnostima.
(2) Praćenje se vrši upoređivanjem podataka katastra nepokretnosti sa podacima dobijenim periodičnim snimanjem teritorije Republike Srpske iz vazduha ili podacima dobijenim drugim metodama i postupcima.
(3) Republički i drugi organi, preduzeća, ustanove i druge organizacije dužni su dostaviti Upravi isprave koje su od uticaja na podatke o nepokretnostima i prostornim jedinicama.
Katastarskoknjižni uložak se formira i za zemljište u državnoj svojini. Ako na zemljištu, koje se nalazi u istoj katastarskoj opštini, postoje različita prava sa raznim nosiocima, uložak se formira prema sopstveniku zgrade, ili kad zgrada ne postoji, prema nosiocu prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Nepokretnosti u opštoj upotrebi upisuju se u posebne katastarskoknjižne uloške. U tom slučaju u A list se upisuje popis zemljišta, u A1 list, podaci o zgradama i drugim objektima, a u B i B1 listove upisuju se podaci o društveno-pravnom licu kome su nepokretnosti povjerene na upravljanje.
Član 127
(1) Kad se na nepokretnosti izvode građevinski ili drugi radovi koji mogu oštetiti ili uništiti geodetske biljege ili smanjiti mogućnost njihovog korišćenja, investitor, odnosno izvođač radova dužan je da, najkasnije 15 dana prije otpočinjanja radova, obavijesti o tome Upravu.
(2) Ako treba da se, usljed izvođenja radova iz stava 1. ovog člana, postojeća geodetska biljega izmjesti ili uništi ili ako se usljed tih radova smanji mogućnost njenog korišćenja, investitor snosi sve troškove postavljanja geodetske biljege i određivanja koordinate tačke.
(3) Imalac prava na nepokretnosti na čijoj se nepokretnosti nalaze geodetske biljege dužan je da o svakom oštećenju, uništenju, pomjeranju ili izmještanju biljega obavijesti Upravu u roku od 15 dana od dana saznanja o tome.
Član 127a
(1) Ukoliko se u toku sudskog ili upravnog postupka utvrdi da je neophodno vršenje određenih geodetskotehničkih radova u svrhu snimanja na terenu i sprovođenje geodetsko-tehničkih promjena u javnim evidencijama o nepokretnostima, vještak geodetske struke određen u tom postupku izrađuje skicu lica mjesta, a nadležni sud ili organ uprave nalaže Upravi ili geodetskoj organizaciji da izvrši snimanje promjena na terenu i sačini elaborat geodetskih radova.
(2) Elaborat iz stava 1. ovog člana uz nalog suda ili organa uprave predstavlja osnov za sprovođenje geodetskotehničkih promjena u javnim evidencijama o nepokretnostima, o čemu odlučuje Uprava rješenjem.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja, ali nije dozvoljeno pokretanje upravnog spora.
(4) Troškove postupka sprovođenja geodetskotehničkih promjena u javnim evidencijama o nepokretnostima snosi stranka koja je pokrenula sudski ili upravni postupak, a ukoliko ta stranka troškove ne uplati, postupak sprovođenja geodetsko-tehničkih promjena se obustavlja.
(5) Ukoliko se nadležnoj područnoj jedinici Uprave dostavi odluka suda donesena u postupku uređenja međe koji sprovodi nadležni sud u skladu sa posebnim zakonom bez izvršenog snimanja promjena na terenu i izrađenog elaborata geodetskih radova od strane Uprave ili geodetske organizacije, u skladu sa članom 91. ovog zakona, nadležna područna jedinica Uprave zatražiće od stranke koja je pokrenula postupak da u tom smislu dopuni zahtjev za sprovođenje odluke suda u javnim evidencijama o nepokretnostima u određenom roku, a ukoliko ta stranka u ostavljenom roku to ne učini, zahtjev se odbija.
Kontaktirajte nas
Telefoni: 051/220-270
065-511-122
Zajednička advokatska kancelarija Topić
Advokati Ružica Topić i Srđan Štrkić
Braće Mažar i majke Marije 48
78 000 Banjaluka, RS, BiH
E-mail:
14. Postupak upisa promjena na nepokretnostima i stvarnim pravima na njima
Član 128
(1) Upis u katastar nepokretnosti vrši se po skraćenom postupku na osnovu priloženih isprava.
(2) U slučaju da se utvrdi da se na osnovu priloženih isprava ne može odlučiti o zahtjevu, može se sprovesti ispitni postupak (saslušanje stranaka, uviđaj, vještačenje i drugo).
Član 129
Stranke u postupku upisa su:
a) lice u čiju korist se odlučuje o upisu,
b) upisani prethodnik i
v) svako lice koje ima pravni interes u postupku upisa.
Član 130
(1) Zahtjev za upis podnosi se u pisanom obliku.
(2) Zahtjev može podnijeti stranka iz člana 129. ovog zakona.
(3) Upis zajedničkih prava može zahtijevati bilo koji od zajedničara u korist svih, na osnovu ovjerenog ovlašćenja ostalih zajedničara.
(4) Ako se radi o upisu prava djeljivih srazmjerno cjelini, svaki imalac prava može zahtijevati upis odgovarajućeg dijela u svoju korist, pri čemu će se izvršiti upis i u korist drugih imalaca prava.
Član 131
(1) Zahtjev za upis prava u katastar nepokretnosti mora da sadrži:
a) prezime, ime i ime jednog roditelja, adresu i jedinstveni matični broj građanina, odnosno naziv, sjedište, adresu i matični broj podnosioca zahtjeva,
b) naziv katastarske opštine i označenje nepokretnosti za koju se traži upis, prema podacima katastra nepokretnosti i
v) stvarno pravo ili promjenu za koju se zahtijeva upis.
(2) Uz zahtjev za upis u katastar nepokretnosti prilažu se isprave za upis u originalu, ovjerenom prepisu ili ovjerenoj kopiji, dokaz o plaćenoj naknadi, kao i upitnik iz člana 118a. stav 4. tačka v) ovog zakona ovjeren od notara, ako je osnov promjene ugovor o kupoprodaji.
(3) Ako zahtjev za upis nije uredan ili ako uz zahtjev nisu priloženi svi potrebni dokazi, podnosiocu zahtjeva zaključkom se nalaže da u određenom roku zahtjev uredi, odnosno priloži potrebne dokaze, uz upozorenje da će, ako ne postupi tako, zahtjev biti odbačen.
Član 132
(1) Za odlučivanje o osnovanosti upisa mjerodavno je stanje katastra nepokretnosti u trenutku kada je zahtjev za upis primljen.
(2) Uprava upisuje godinu, mjesec, dan, čas i minut prijema zahtjeva za upis i istovremeno na nepokretnosti na koju se odnosi zahtjev upisuje kao zabilježbu vrijeme prijema i broj zahtjeva.
(3) Ako je podneseno više zahtjeva za upis na istoj nepokretnosti, prvo se uzima u postupak zahtjev koji je prvi primljen.
(4) Po konačnom rješavanju ranijeg zahtjeva, uzimaju se u postupak ostali zahtjevi, prema redoslijedu prijema.
U katastar nepokretnosti može se upisati niz prava i taj broj nije ograničen unaprijed. Naime, zakonima se i u buduće mogu odrediti prava koja će se upisivati u katastar. Što se sadašnjeg stanja tiče mogu se upisati ova prava: pravo svojine, susvojine i zajedničke svojine; pravo raspolaganja na nekretnostima u društvenoj svojini; pravo korišćenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnoj svojini radi građenja; ostvareno prvenstveno pravo korišćenja neizgrađenog građevinskog zemljišta do izuzimanja; prvenstveno pravo korišćenja neizgrađenog građevinskog zemljišta do izuzimanja; pravo korišćenja izgrađenog građevinskog zemljišta dok na njemu postoji zgrada; pravo zajedničkog korišćenja dijelova zgrade; pravo službenosti; pravo doživotnog uživanja; hipoteka i nadhipoteka; pravo preče kupovine; zakup zaključen najmanje na pet godina i kao što je rečeno ostala prava koja budu određena zakonom.
Član 133
(1) Zahtjev se usvaja i dozvoljava upis ako su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom i ako je zahtjev u skladu sa sadržajem podnesene isprave.
(2) Ako nisu ispunjeni uslovi za upis, zahtjev se odbija.
(3) Zahtjev za upis se odbacuje kao nedozvoljen, ako je po istoj stvari već donijeta konačna odluka ili ako podnosilac zahtjeva ne postupi po zaključku iz člana 131. stav 3. ovog zakona.
(4) O upisu se odlučuje rješenjem.
Član 134
(1) Rješenje o upisu u katastar nepokretnosti sadrži: vrstu upisa, vrstu stvarnog prava, označenje nepokretnosti, podatke o licu u čiju korist se vrši upis, podatke o upisanom prethodniku, podatke o visini administrativne takse, naknade za upis i druge slične podatke.
(2) Rješenje o odbijanju upisa u katastru nepokretnosti ili odbacivanju zahtjeva za upis sadrži: podatke o zahtijevanoj vrsti upisa, vrsti stvarnog prava, opisu nepokretnosti i licu čiji se zahtjev odbija, odnosno odbacuje, sa razlozima za odbijanje upisa, odnosno odbacivanje zahtjeva, podatke o visini administrativne takse, naknade za upis koja se vraća i druge slične podatke.
(3) Rješenje iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se strankama u postupku upisa.
Član 135
(1) Upis u katastar nepokretnosti vrši se danom donošenja rješenja kojim je upis dozvoljen, uz upis po službenoj dužnosti zabilježbe radi činjenja vidljivim da rješenje o upisu nije pravosnažno.
(2) Upis u katastar nepokretnosti vrši se i na osnovu drugostepenog rješenja kojim se dozvoljava upis ili na osnovu sudske odluke iz upravnog spora, danom prijema drugostepenog rješenja, odnosno sudske odluke.
(3) Pod upisom u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana podrazumijeva se i brisanje prava na nepokretnosti, kao i brisanje upisa izvršenog prvostepenim rješenjem koje je poništeno.
Član 136
(1) Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba Upravi u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
(2) Stranka se može odreći od prava na žalbu i povući izjavljenu žalbu izjavom pred prvostepenim organom, a izjava o odricanju od prava na žalbu i izjava o povlačenju izjavljene žalbe ne može se opozvati.
Što se tiče upisa, njih kao i kad je riječ o zemljišnim knjigama ima tri vrste: uknjižba, predbilježba i zabilježba. Navedeni upisi imaju istu funkciju kao istoimeni upisi u zemljišne knjige i za njih važe ista pravila kao što su ona koja se primjenjuju kad je riječ o zemljišnim knjigama. Zabilježba pojedinih činjenica može izvršiti i po službenoj dužnosti kad je to zakonom određeno, zabilježba prvenstvenog reda radi upisa hipoteke na zgradi prestaje protekom roka od šest mjeseci od dana upisa zgrade u katastar nepokretnosti, ako tužilac ne uspije u sporu ili povuče tužbu, ili se odrekne tužbenog zahtjeva zabilježba spora se može brisati i po službenoj dužnosti, a ne samo na zahtjev protivne strane, prava koja su u protivriječnosti sa utvrđenim pravom na nepokretnosti, a upisana su poslije zabilježbe spora, u slučaju podnošenja tužbe za utvrđivanje prava na nepokretnosti, brišu se po službenoj dužnosti.
Član 137
(1) Do pravosnažnosti rješenja donesenog u prvom stepenu neće se odlučivati po novom zahtjevu za upis na istoj nepokretnosti.
(2) Zabilježba radi činjenja vidljivim da rješenje o upisu nije pravosnažno briše se po službenoj dužnosti danom pravosnažnosti tog rješenja.
Član 138
(1) Imalac prava može podnijeti zahtjev za upis izmjene prvenstvenog reda upisa.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana dostavlja se saglasnost svih lica na čija prava bi uticala izmjena prvenstvenog reda.
(3) Ako nema saglasnosti svih lica na čija prava bi uticala izmjena prvenstvenog reda, zahtjev za upis izmjene prvenstvenog reda upisa se odbija.
Član 139
(1) Oročeni upisi i upisi kojima je istekla važnost brišu se rješenjem na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
(2) Brisanje zabilježbe radi činjenja vidljivim da rješenje o upisu u katastar nepokretnosti, odnosno u katastar vodova, nije pravosnažno vrši se bez donošenja rješenja o brisanju.
15. Ispravljanje grešaka u održavanju katastra nepokretnosti
Član 140
(1) U postupku održavanja katastra nepokretnosti Uprava po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke ispravlja sve utvrđene greške, nedostatke i propuste u podacima o nepokretnostima nastale u postupku osnivanja katastra nepokretnosti.
(2) Greške, nedostaci i propusti o upisanim stvarnim pravima na nepokretnostima nastale u postupku osnivanja katastra nepokretnosti mogu se ispraviti bez vremenskog ograničenja.
(3) O ispravci iz st. 1. i 2. ovog člana područna jedinica ili područna kancelarija Uprave donosi rješenje, protiv kojeg se može izjaviti žalba Upravi u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.
VII - Katastar vodova
Član 141
(1) Katastar vodova je osnovni registar o vodovima, stvarnim pravima na njima i imaocima tih prava.
(2) U cilju osnivanja katastra vodova republički i drugi organi i organizacije, privredna društva, preduzeća, druga pravna lica, kao i fizička lica dužni su omogućiti korišćenje dokumentacije o vodovima kojom raspolažu.
Član 142
Katastar vodova sastoji se od:
a) elaborata premjera vodova,
b) zbirke isprava i
v) baze podataka katastra vodova.
Član 143
(1) Elaborat premjera vodova je skup dokumenata i podataka nastalih u postupku projektovanja i realizacije premjera vodova i dokumentacije o vodovima, kojom raspolažu republički i drugi organi i organizacije, privredna društva, preduzeća i druga pravna lica, kao i fizička lica, na osnovu kojih se osniva katastar vodova.
(2) Elaborat premjera vodova čuva se trajno.
Član 144
(1) Zbirka isprava je skup isprava na osnovu kojih su izvršeni upis ili brisanje upisa na vodovima.
(2) Zbirka isprava čuva se trajno.
Postupkom upisivanje predviđeno je slijedeće: 1. pravilo o obaveznosti upisa, 2. upisi se mogu vršiti i po službenoj dužnosti, a ne samo na molbu ili zahtjev stranaka i 3. evidencija o pravima na nepokretnosti vode opštinske uprave za geodetske poslove i nepokretnosti, dakle, upravni organi, a ne sudski organi, kao što je to slučaj kod zemljišnih knjiga. Upis prava u katastar nekretnina Republike Srpske je obavezan. To predstavlja jednu od najvažnijih promjena u odnosu na upise u zemljišnim knjigama koji se vrše na molbu, zahtjev, pribavioca. Čitav sistem zemljišnih knjiga počiva na postavci da je lice koje želi da stekne neko pravo na nepokretnostima, zainteresovano da se upis u zemljišne knjige izvrši. Naime, kada je dosljedno sprovedeno načelo upisa, kao i druga načela zemljišnih knjiga, pravo svojine i druga stvarna prava na nepokretnostima mogu se steći samo uknjižbom.
Član 145
(1) Baza podataka katastra vodova je skup geoprostornih i drugih podataka o vodovima, stvarnim pravima na njima, imaocima tih prava i sadrži sljedeće tematske cjeline:
a) vodovodna mreža,
b) kanalizaciona i drenažna mreža,
v) toplovodna mreža,
g) elektroenergetska mreža,
d) telekomunikaciona mreža,
đ) naftovodna mreža,
e) gasovodna mreža i
ž) zajednički objekti vodova.
(2) Sadržaj, način izrade, održavanja, čuvanja, distribucije, razmjene i zaštite podataka katastra vodova, kao dijela GIS Uprave, propisuje Uprava.
Član 146
(1) Katastarski plan vodova je prikaz vodova u ravni projekcije Republike Srpske sa upisanim kotama i izdaje se na osnovu baze podataka katastra vodova i katastra nepokretnosti u digitalnom ili analognom obliku.
(2) Kopija katastarskog plana iz stava 1. ovog člana izdaje se u propisanom formatu, obliku i razmjeri.
Član 147
List vodova sadrži podatke o vodovima, stvarnim pravima na njima imaocima tih prava i izdaje se iz baze podataka katastra vodova i katastra nepokretnosti u propisanom obliku i sadržaju.
1. Osnivanje i održavanje katastra vodova
Član 148
(1) Osnivanje katastra vodova je postupak utvrđivanja tehničkih podataka o vodovima, stvarnih prava na vodovima i imaoca tih prava na osnovu podataka elaborata premjera i zbirke isprava.
(2) Postupak osnivanja katastra vodova u skladu sa odredbama ovog zakona sprovodi nadležna područna jedinica Uprave, o čemu donosi rješenje.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba Upravi u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
(4) Žalbom se može pobijati rješenje samo u pogledu utvrđenih tehničkih podataka premjera vodova.
(5) U pogledu utvrđenih stvarnih prava na vodovima primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na utvrđena stvarna prava na objektu u katastru nepokretnosti.
Član 148a
(1) Do obezbjeđenja tehničkih uslova za upis podataka katastra vodova osnovanog u skladu sa ovim zakonom u elektronsku bazu podataka katastra vodova vrši se polaganje isprava u Knjigu položenih isprava o vodovima, koju vodi nadležna područna jedinica Uprave.
(2) Stvarno pravo na vodu stiče se upisom u Knjigu položenih isprava o vodovima, na osnovu pravosnažnog rješenja o osnivanju katastra vodova iz člana 148. stav 2. ovog zakona, kojim se taj upis i nalaže, kao i na osnovu drugih isprava koje predstavljaju osnov za sticanje stvarnih prava na vodovima.
(3) Uspostavljanje, sadržaj, održavanje i izdavanje podataka iz Knjige položenih isprava o vodovima propisuje se Pravilnikom o polaganju isprava u Knjigu položenih isprava o vodovima, koji donosi direktor Uprave.
Član 149
(1) Održavanje katastra vodova je provođenje promjena u katastru vodova nastalih izgradnjom, rekonstrukcijom i uklanjanjem postojećeg voda ili prestankom korišćenja postojećeg voda, kao i provođenje promjena koje se odnose na sticanje, prenos, ograničenje i prestanak stvarnog prava.
(2) Prikupljanje podataka o nastalim promjenama na vodovima i izvođenje geodetskih radova na terenu obavlja područna jedinica ili područna kancelarija Uprave ili geodetska organizacija.
(3) U postupku provođenja promjena u katastru vodova može se na propisani način unaprijediti kvalitet podataka postojećeg premjera za određeni vod.
U sistemu zemljišnih knjiga uistinu postoje samo ona prava koja su upisana u zemljišnoj knjizi. Vanknjižno stanje, a to znači i pravo za koja jedno lice tvrdi da ga je vanknjižno steklo, nema značaja za pravni poredak (quod non est in tabula non est in mundo). Razumljivo je stoga, što u takvim uslovima svako lice nastoji da svoje pravo upiše u zemljišne knjige, jer samo na taj način može da postigne pravnu sigurnost. Dakle, razlog (interes) pravne sigurnosti odnosi prevagu nad razlozima koji bi mogli govoriti u prilog suprotnom postupanju.
Član 150
(1) Imalac prava na vodu i investitor dužni su da u roku od 15 dana od dana nastanka promjene na vodu podnesu zahtjev za provođenje promjene.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana, imalac prava dužan je dostaviti ispravu za upis koja je osnov za upis promjene, odnosno isprave na osnovu kojih se mogu utvrditi nastale promjene na vodovima.
(3) Za promjene za koje je potrebno prethodno izvesti radove na terenu i prikupiti podatke o nastalim promjenama imalac prava dužan je, uz zahtjev iz stava 1. ovog člana, dostaviti i izjavu geodetske organizacije da prihvata izvršenje radova na terenu, ako je geodetska organizacija izvođač tih radova.
(4) Podzemni vodovi ne smiju se zatrpati prije nego što se izvrši geodetsko mjerenje i prikupljanje podataka o vodovima.
(5) Zahtjev i izjava iz stava 3. ovog člana podnose se na propisanom obrascu.
(6) Imalac prava na vodu dužan je da u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona obezbijedi geodetsko snimanje vodova položenih i zatrpanih prije stupanja na snagu ovog zakona.
Član 151
(1) Geodetska organizacija je dužna da u roku od 30 dana od dana preuzimanja podataka premjera dostavi područnoj jedinici ili područnoj kancelariji Uprave elaborat geodetskih radova.
(2) Ako se radovi izvode na osnovu ugovora, geodetska organizacija je dužna da elaborat geodetskih radova dostavi u roku utvrđenom ugovorom koji se dostavlja uz prijavu radova.
(3) Uprava vrši pregled elaborata koji obuhvata kontrolu i provjeru kvaliteta izvođenja geodetskih radova i primjenu propisa, standarda i tehničkih normativa.
(4) Ako elaborat nema nedostataka, područna jedinica ili područna kancelarija Uprave ovjerava i prima elaborat, o čemu izdaje potvrdu geodetskoj organizaciji.
(5) U slučaju da se u postupku pregleda elaborata utvrde nedostaci, zapisnikom se nalaže geodetskoj organizaciji da u ostavljenom roku otkloni nedostatke.
(6) Ako u ostavljenom roku nedostaci nisu otklonjeni, područna jedinica ili područna kancelarija Uprave rješenjem odbija provođenje promjene.
(7) Protiv rješenja iz stava 6. ovog člana može se izjaviti žalba Upravi u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja imaocu prava na vodu.
(8) Direktor Uprave donosi Pravilnik o sadržaju i načinu pregleda elaborata geodetskih radova.
VIII - Topografsko-kartografska djelatnost
Član 152
(1) Podaci topografskog premjera i podaci iz drugih izvora vode se u topografsko- kartografskoj bazi podataka, koja sadrži sljedeće tematske cjeline:
a) objekti,
b) saobraćajna mreža,
v) hidrografija,
g) način korišćenja zemljišta,
d) geografska i druga imena,
đ) digitalni model terena i
e) digitalni ortofoto.
(2) Za potrebe ažuriranja topografsko-kartografske baze podataka iz stava 1. ovog člana vrši se periodično snimanje iz vazduha teritorije Republike Srpske i prikupljanje podataka drugim metodama i postupcima.
(3) Periodično snimanje iz vazduha teritorije Republike Srpske Uprava sprovodi najmanje jednom u pet godina.
(4) Sadržaj, način izrade, održavanja, čuvanja, distribucije, razmjene i zaštite podataka topografsko-kartografske baze podataka, kao dijela GIS Uprave, propisuje Uprava.
Član 153
(1) Na osnovu podataka topografsko-kartografske baze podataka Uprava izrađuje osnovnu kartu Republike Srpske razmjere 1 : 5000 i 1 : 10000.
(2) Pored karte iz stava 1. ovog člana, Uprava izrađuje i topografske, tematske i pregledne karte u sitnijim razmjerama i ortofoto karte kao osnovu za planiranje, tematsku obradu, grafičko prikazivanje, vođenje statistike i za druge potrebe.
(3) Karte iz st. 1. i 2. ovog člana prikazuju se u digitalnom i analognom obliku u sistemu neprekidnog niza listova karata za teritoriju Republike Srpske, odnosno za izabrano područje.
Član 154
Digitalni ortofoto i digitalni model terena izrađuju se za potrebe GIS Uprave i IGPRS, kao i za potrebe formiranja osnovnog topografskog modela i izrade osnovne karte Republike Srpske i ostalih karata.
Postavlja se pitanje kako se dogodilo da zainteresovanost pribavilaca izostane u našem pravnom sistemu i da znatan broj pribavilaca ne ispoljava želju da svoje pravo upiše u zemljišne knjige? Razloga za to ima više a najvažniji su ovi: upis u zemljišne knjige ne pruža više potpunu sigurnost, pa čak ni onoliko visok stepen pouzdanja koji bi zainteresovano lice cijenilo kao zadovoljavajući, u nizu slučajeva sudovi su u sukobu prava davali prednost pribaviocu koji nepokretnost ima u državini u odnosu na pribavioca koji je svoje pravo upisao u zemljišne knjige, uknjižba prava svojine ne pomaže pribaviocu kada je riječ o nepokretnosti u državnoj svojini, čak ni onda kada ta činjenica, da je stvar u državnoj svojini nije upisana u zemljišne knjige, upis često objelodanjuje postojanje neke činjenice, koja za onoga o kome je riječ može biti nepovoljna i zbog toga pribavilac odlaže trenutak upisa, porez na promet mora se platiti prije upisa i plaćanje je uslov za upis, što takođe odvraća mnoge od toga sa ga zatraže. Navedeni i drugi razlozi uticali su na to da mnogi pribavioci ne traže upis svojih prava u zemljišne knjige. I tako se dogodilo da se stanje u zemljišnim knjigama, staro, sve više razlikuje od faktičkog stanja.
Član 155
(1) Kartografske publikacije u smislu ovog zakona su: osnovna karta Republike Srpske; digitalni ortofoto; digitalni model terena; snimci iz vazduha; topografske, pregledne, tematske i druge karte i planovi teritorije Republike Srpske ili njenog dijela; atlasi, albumi i katalozi karata svih vrsta i izdanja; pregledni listovi karata i planova; digitalni podaci i baze podataka o prostoru.
(2) Kartografske publikacije iz stava 1. ovog člana izdaju se i mogu se staviti u promet uz prethodno pribavljenu saglasnost Uprave.
(3) U postupku izdavanja saglasnosti Uprava provjerava izvor podataka korišćenih za izradu kartografske publikacije, primjenu propisa i adekvatnost prikaza područja.
IX - GEOINFORMACIONI SISTEM REPUBLIČKE UPRAVE ZA GEODETSKE I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE REPUBLIKE SRPSKE
Član 156
(1) Uprava organizuje obavljanje poslova koji se odnose na izgradnju, razvoj, projektovanje i realizaciju GIS Uprave, kao podsistema integralnog Informacionog sistema Republike Srpske i elektronske Vlade.
(2) Informacioni sistem iz stava 1. ovog člana čini jedan od podsistema Informacionog sistema Republike Srpske izrađenih i povezanih na zajedničkim osnovama.
(3) GIS Uprave se sastoji od podsistema koji sadrže podatke i servise podataka: osnovnih geodetskih radova, katastra nepokretnosti i drugih evidencija o nepokretnostima, katastra vodova, Centralnog adresnog registra, registra cijena nepokretnosti, registra procijenjenih vrijednosti nepokretnosti, digitalnog arhiva, registra prostornih jedinica, topografsko-kartografskih podataka Republike Srpske, nadzora nad vršenjem poslova u nadležnosti Uprave, upravnih funkcija, upravljačkih i poslovnih funkcija i podrške poslovanju, IGPRS, registra geografskih imena, geoportala Uprave, kao i drugih podataka u skladu sa članom 10. ovog zakona.
(4) Uprava donosi propise kojima se bliže uređuje način funkcionisanja GIS Uprave (definicije, standarde, klasifikacije, nomenklature, kodiranje, tehnička obrada, iskazivanje podataka i slično), kao i obezbjeđivanje zaštite podataka.
Član 157
GIS Uprave obezbjeđuje prikupljanje, upravljanje, održavanje, pristup i korišćenje podsistema iz člana 160. ovog zakona na principima:
a) vođenja podataka na jednom referentnom mjestu i omogućavanja pristupa i razmjene na različitim nivoima u okviru Uprave,
b) vođenja kao metapodataka informacija o podacima i servisima koje opisuju i omogućavaju njihovo pronalaženje,
v) definisanja podataka i servisa, poštujući standarde Republike Srpske i međunarodne standarde,
g) omogućavanja korisnicima izvan Uprave pristup jasno prikazanim podacima preko veb servisa,
d) omogućavanja izdavanja dokumenata u elektronskom ili drugom obliku,
đ) obezbjeđenja usluga elektronskog poslovnog prometa za korišćenje podataka i servisa koji zahtijevaju novčanu naknadu i
e) obezbjeđivanja mjera zaštite informacionog sistema u svim fazama funkcionisanja.
X - Infrastruktura geoprostornih podataka Republike Srpske
Član 158
(1) IGPRS odnosi se na digitalne geopodatke i odgovarajuće servise geopodataka za teritoriju Republike Srpske koji su u nadležnosti:
a) organa i organizacija republičke uprave,
b) organa lokalne samouprave,
v) javnih preduzeća,
g) pravnih lica kojima je povjereno upravljanje geopodacima i
d) pravnih lica koja koriste podatke i servise obuhvaćene IGPRS i koja pružaju usluge javnih servisa na osnovu tih geopodataka.
(2) Organi, javna preduzeća i pravna lica iz stava 1. ovog člana su subjekti IGPRS.
Član 159
(1) Osnivanje IGPRS obuhvata:
a) formiranje metapodataka za skupove i servise geopodataka,
b) formiranje skupova geopodataka i baze geopodataka,
v) formiranje servisa geopodataka i
g) tehnologiju umrežavanja.
(2) Održavanje IGPRS podrazumijeva ažuriranje podataka iz stava 1. t. a) i b) ovog člana i obezbjeđivanje funkcionisanja servisa i tehnologija iz stava 1. t. v) i g) ovog člana.
(3) Osnivanje i održavanje geopodataka IGPRS u nadležnosti je subjekata IGPRS.
(4) Za korišćenje geopodataka zaključuju se sporazumi o razmjeni, pristupu i korišćenju geopodataka između subjekata IGPRS, a za njegovo funkcionisanje utvrđuju se mehanizmi koordinacije i nadzora nad procesima i procedurama osnivanja i korišćenja geopodataka.
(5) IGPRS se osniva i održava u skladu sa Direktivom Evropske unije - Infrastructure for Spatial Information in the European Commu nity - INSPIRE i drugim standardima.
Član 160
(1) IGPRS sadrži metapodatke, servise i skupove geopodataka:
a) GIS Uprave,
b) o zaštiti životne sredine,
v) o prostorno-planskim dokumentima,
g) o saobraćajnim i telekomunikacionim mrežama,
d) o mineralnim sirovinama i energetskim izvorima,
đ) o režimu voda,
e) o zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima,
ž) o prostorima od značaja za razvoj turizma i turističkim mjestima,
z) o geologiji, geofizici, meteorologiji, poljoprivredi i pedologiji,
i) o demografiji i zdravlju i
j) o industrijskim i proizvodnim kapacitetima.
(2) Na osnovu skupova geopodataka iz stava 1. ovog člana formiraju se teme IGPRS.
Član 161
(1) Metapodaci su informacije o:
a) skupovima i servisima geopodataka,
b) usklađenosti geopodataka sa propisanim normama,
v) uslovima pristupa i korišćenja skupova i servisa geopodataka,
g) kvalitetu i ažurnosti skupova geopodataka,
d) organima, organizacijama, javnim preduzećima ili pravnim licima odgovornim za osnivanje, održavanje, pristup, razmjenu i korišćenje skupova i servisa geopodataka i
đ) skupovima geopodataka kojima je pristup ograničen i razloge ograničenja.
(2) Subjekti IGPRS dužni su da obezbijede opise skupova geopodataka i servisa u obliku metapodataka.
Član 162
(1) Skupovi i servisi geopodataka obuhvaćeni IGPRS formiraju se tako da su usklađeni sa normama i protokolima za razmjenu geopodataka.
(2) Servisi geopodataka treba da omoguće pronalaženje, pristup i preuzimanje podataka, kao i povezivanje sa drugim servisima geopodataka.
(3) Korišćenje skupova i servisa geopodataka od strane subjekata i korisnika vrši se u skladu sa pravima pristupa i propisanim naknadama.
Član 163
(1) Uprava osniva, održava i upravlja geoportalom IGPRS.
(2) Preko geoportala IGPRS Uprava održava javni servis metapodataka i obezbjeđuje subjektima i korisnicima povezivanje sa drugim servisima uključenim u IGPRS, kao i pronalaženje, pristup i korišćenje geopodataka IGPRS.
Upisi u katastar nepokretnosti vrše se po službenoj dužnosti u ovim slučajevima: a) kad je to zakonom određeno, b) na osnovu pravosnažne odluke nadležnog organa i c) na osnovu ugovora kojima se prenose prava na nepokretnostima. U ovom, poslednjem slučaju državni organ nadležan za ovjeru potpisa ugovornih strana dužan je da bez odlaganja dostavi ovjereni primjerak ugovora opštinskom organu uprave, opštinska uprava za geodetske poslove i katastar nepokretnosti, koji je nadležan za poslove održavanja premejra i katastra zemljišta. Upis će se dozvoliti po službenoj dužnosti, ako iz katastra nekretnina proizilazi da nema smetnji za upis i ako isprave imaju sadržinu koja se zahtijeva za odgovarajuću vrstu upisa, uknjižba, predbilježba, zabilježba. Kada upis treba da se izvrši na osnovu privatne isprave, uknjižba se neće dozvoliti ako isprava ne sadrži clausulu intabulandi, kao ni kada je određen rok ili uslov, sve dok rok ne protekne odnosno uslov se ne ispuni.
Član 164
Javni pristup skupovima i servisima geopodataka može biti ograničen ako bi takav pristup nepovoljno uticao na:
a) povjerljivost postupaka javnih institucija ako je povjerljivost propisana zakonom,
b) međunarodne odnose, javnu sigurnost i odbranu,
v) vođenje sudskih postupaka, sposobnost pojedinca da ima pravičan postupak ili sposobnost nadležnog organa da sprovode istragu krivične ili prekršajne prirode,
g) povjerljivost komercijalnih, industrijskih, statističkih i poreskih informacija, ako je takva povjerljivost propisana zakonom,
d) prava intelektualne svojine,
đ) povjerljivost ličnih podataka ili dosijea koji se odnose na fizičko lice, ako to lice nije dalo pristanak za otkrivanje informacija, a takav pristanak je propisan zakonom i
e) zaštitu životne sredine na koju se informacije odnose.
Član 165
(1) Organi IGPRS su Savjet IGPRS i radne grupe IGPRS.
(2) Savjet IGPRS čini deset članova od kojih je jedan predsjednik Savjeta, a imenuje ih i razrješava Vlada.
(3) U Savjet IGPRS Vlada imenuje po jednog predstavnika:
a) Uprave (predsjednik),
b) ministarstva nadležnog za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju,
v) ministarstva nadležnog za poslove uprave i lokalne samouprave,
g) ministarstva nadležnog za nauku i tehnologiju,
d) ministarstva nadležnog za saobraćaj i veze,
đ) ministarstva nadležnog za poslove unutrašnjih poslova,
e) ministarstva nadležnog za industriju i energetiku,
ž) ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,
z) ministarstva nadležnog za finansije i
i) organa uprave nadležnog za poslove statistike.
(4) Članovi Savjeta IGPRS imenuju se na rok od pet godina.
Član 166
Savjet IGPRS:
a) predlaže Vladi Program uspostavljanja infrastrukture geoprostornih podataka Republike Srpske (IGPRS), kojim se uređuje pitanje subjekata, kriterijumi i norme za osnivanje i održavanje IGPRS, izvori i način finansiranja,
b) određuje odgovornog subjekta za određenu temu IGPRS,
v) usklađuje aktivnosti subjekata IGPRS,
g) vrši kontrolu osnivanja i funkcionisanja IGPRS,
d) donosi poslovnik kojim uređuje svoj rad,
đ) formira radne grupe IGPRS za obavljanje određenih stručnih poslova i
e) izvještava Vladu, subjekte IGPRS i javnost o aktivnostima vezanim za osnivanje i funkcionisanje IGPRS.
XI - Geodetski radovi u inženjerskotehničkim oblastima
Član 167
Inžinjersko-tehničke oblasti u smislu ovog zakona su: prostorno planiranje, urbanizam, građevinarstvo, arhitektura, saobraćaj, rudarstvo, energetika, poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo, mašinstvo, geologija i druge oblasti.
Jedna od najvažnijih promjena u odnosu na pređašnje stanje ogleda se u izboru organa koji vodi evidenciju o pravima na nepokretnostima. U sistemu zemljišnih knjiga nadležnost je razdvojena: katastarsku evidenciju kao evidenciju o činjenicama vodi upravni organ, zemljišne knjige kao evidenciju o pravima vodi sudski organ. Nasuprot tome u sistemu jedinstvene evidencije i jedna i druga djelatnost nalaze se u nadležnosti opštinske uprave za geodetske poslove i katastar nekretnina, dakle u rukama upravnog organa. Opštinska uprava rješava o tome da li se upis može izvršiti ili ne. Ona može odlučiti da se upis dozvoli u cjelini, ili da se dozvoli djelimično ili da se u cjelini ne dozvoli. U slučaju kada se upis ne dozvoljava bilo u cjelini ili djelimično, u rješenju se moraju navesti razlozi zbog kojih nije dozvoljen upis. I najzad, o upisu prava na nepokretnostima, opštinska uprava, po pravilu, odlučuje bez saslusašanja svjedoka. Protiv rješenja opštinske uprave za geodetske poslove i katastar nekretnina o dozvoli upisa može se u roku od 15 dana od dana dostavljanja podnijeti žalba Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove. U tom slučaju u katastru se upisuje zabilježba žalbe.
Član 168
(1) Geodetski radovi u inžinjerskotehničkim oblastima u smislu ovog zakona su izrada tehničke dokumentacije, izvođenje i tehnička kontrola nad izvođenjem geodetskih radova u inžinjerskotehničkim oblastima za koje je predviđena izrada tehničke dokumentacije.
(2) Tehnička dokumentacija za izvođenje geodetskih radova izrađuje se saglasno vrsti tehničke dokumentacije u inžinjerskotehničkoj oblasti.
(3) Izvođenje geodetskih radova u inžinjerskotehničkim oblastima su:
a) izrada geodetskih podloga za potrebe raznih vrsta projekata u inžinjerskotehničkim oblastima,
b) geodetsko mjerenje u toku realizacije projekta,
v) geodetsko mjerenje izvedenog stanja i
g) geodetsko mjerenje u cilju praćenja tla, iskolčenja i praćenja objekata u toku gradnje i upotrebe.
(4) U toku postupka tehničkog prijema objekta, a u cilju pribavljanja upotrebne dozvole za taj objekat, jedan od članova komisije imenuje se iz reda diplomiranih inženjera geodezije sa licencom prvog reda.
Član 169
(1) Geodetske podloge iz člana 168. stav 3. tačka a) ovog zakona su:
a) digitalni topografski planovi,
b) digitalni ortofoto,
v) digitalni model terena i
g) digitalne podloge zahtijevanog sadržaja.
(2) Pored geodetskih podloga iz stava 1. ovog člana, za potrebe raznih vrsta projekata u inžinjerskotehničkim oblastima koriste se i izvodi iz baze podataka GIS Uprave (katastarski plan, katastarski plan vodova, osnovna karta Republike Srpske, ostale karte i drugi izvodi).
Član 170
(1) Izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova iz člana 168. stav 3. tačka a) ovog zakona obavlja Uprava ili geodetska organizacija.
(2) Izradu tehničke dokumentacije, izvođenje radova na osnovu tehničke dokumentacije i tehnički nadzor nad izvođenjem geodetskih radova iz člana 168. stav 3. t. b) do g) ovog zakona obavljaju pravna lica koja su registrovana kod nadležnog organa u skladu sa članom 17. ovog zakona.
(3) Stručni nadzor nad izvođenjem radova iz člana 169. stav 1. t. od a) do v) ovog zakona i njihovu ovjeru vrši Uprava.
(4) Izvode iz baze podataka katastarsko-informacionog sistema izdaje i ovjerava Uprava.
XII - Čuvanje, uvid, izdavanje i naknada za korišćenje podataka i pružanje usluga
Član 171
Originalne i periodične kopije baza podataka osnovnih geodetskih radova, katastra nepokretnosti, katastra vodova, topografsko-kartografske baze, kao i dokumentaciju u analognom obliku čuva Uprava.
Katastar nepokretnosti kao jedinstvena evidencija činjeničnog stanja i prava na nepokretnostima ima svrhu da zamijeni zemljišni knjigu i katastar zemljišta. Ali ovu zamjenu nije moguće izvršiti odjednom. Zakonom je predviđeno da se novi katastar uvodi postepeno, onako kako se budu odvijali pripremni radovi. U tome treba razlikovati ove slučajeve: a) na području na kome je premjer u toku, uspostavljanje novog katastra nepokretnosti vrši se u sklopu izrade premjera i katastra; b) na području na kome od ranije postoji katastar zemljišta novi katastar uspostaviće se u roku od deset godina; c) na području na kome postoji popisni katastar i na ostalim područkima novi katastar izradiće se kroz srednjoročni plan i godišnje planove premjera zemljišta u skladu sa Zakonom.
Član 172
(1) Uvid u podatke GIS Uprave i dokumentaciju u analognom obliku može se izvršiti neposredno u prostorijama Uprave ili putem interneta.
(2) Iz GIS Uprave i dokumentacije u analognom obliku izdaju se podaci, uvjerenja, potvrde, izvještaji i isprave u propisanoj formi.
(3) List nepokretnosti iz člana 70. stav 3. ovog zakona izdaje se imaocu prava, licu koje dokaže pravni interes i republičkom i drugom organu za vođenje postupka pokrenutog po službenoj dužnosti iz njegove nadležnosti.
(4) Prepisi i kopije originalnih podataka premjera mogu se izdavati republičkim i drugim organima i organizacijama, jedinicama lokalne samouprave, geodetskim organizacijama i sudskim vještacima.
(5) O davanju podataka iz stava 4. ovog člana odlučuje Uprava.
Član 173
(1) Za korišćenje podataka i za usluge koje pruža Uprava plaća se naknada u skladu sa posebnim zakonom.
(2) Visinu naknade za korišćenje podataka i pružanja usluga iz stava 1. ovog člana utvrđuje Vlada na prijedlog Uprave.
(3) Pod uslugama Uprave smatraju se terenski i kancelarijski poslovi iz nadležnosti Uprave.
(4) Sredstva od naknada iz stava 1. ovog člana su namjenska sredstva Uprave i koriste se u skladu sa posebnim zakonom.
Član 174
(1) Obveznik naknade za korišćenje podataka je podnosilac zahtjeva.
(2) Obveznik naknade za pružanje usluga (po zahtjevu ili po službenoj dužnosti) je podnosilac zahtjeva, odnosno lice u čiju se korist provodi promjena.
XIII - Stručni nadzor
Član 175
Stručni nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Uprava.
Čl. 176 i 177
(brisano)
Član 178
(1) Poslove stručnog nadzora može obavljati lice geodetske struke sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, diplomskim akademskim studijama - master ili specijalističkim akademskim studijama, položenim stručnim ispitom za rad u organima državne uprave i radnim iskustvom u geodetskoj struci najmanje pet godina, računajući od završetka studija.
(2) Stručni nadzor nad upravnim poslovima može obavljati lice pravne struke sa osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine, diplomskim akademskim studijama - master ili specijalističkim akademskim studijama, položenim stručnim ispitom za rad u organima državne uprave i radnim iskustvom u pravnoj struci najmanje pet godina, računajući od završetka studija.
XIV - OVLAŠĆENjE ZA DONOŠENjE PODZAKONSKIH AKATA
Član 179
Direktor Uprave propisuje:
a) sadržaj i način rada kod izrade i kontrole tehničke dokumentacije za izvođenje geodetskih radova i vršenje stručnog nadzora,
b) sadržaj i način vođenja dnevnika radova,
v) izdavanje i oduzimanje ovlašćenja za snimanje iz vazdušnog prostora teritorije Republike Srpske,
g) dobijanje i prestanak važenja licence za rad geodetske organizacije, geodetske licence, vođenje evidencije o licencama, sadržaj i oblik pečata, geodetske licence i legitimacije za identifikaciju,
d) tehničke normative, metode i način rada kod izvođenja osnovnih geodetskih radova,
đ) tehničke normative, metode i način rada koji se primjenjuju u katastarskom premjeru,
e) način i postupak katastarskog klasiranja i bonitiranja zemljišta,
ž) tehničke normative, metode i način rada kod osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokretnosti i drugih katastarskih evidencija o nepokretnostima,
z) tehničke normative, metode i način rada kod osnivanja i održavanja Centralnog adresnog registra i registra prostornih jedinica,
i) tehničke normative, metode i način rada kod premjera, osnivanja i održavanja katastra vodova,
j) sadržaj, formiranje i održavanje GIS Uprave,
k) način čuvanja, uvida i izdavanja podataka, kao i način, uslove i kriterijume korišćenja sredstava za rad i opremanje Uprave,
l) tehničke normative, metode i način rada kod topografskog premjera, sadržaj, oblik i razmjeru topografsko-kartografskih proizvoda i postupak izdavanja kartografskih publikacija,
lj) način izrade i sadržaj geodetskih podloga u inžinjerskotehničkim oblastima,
m) druge tehničke normative, metode i način rada u oblasti premjera Republike Srpske i katastra nepokretnosti, odnosno katastra vodova i
n) način finansiranja rada komisija za izlaganje.
Član 179a
(1) Direktor Uprave donijeće u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona:
a) Pravilnik o polaganju stručnog ispita za lica geodetske struke i lica poljoprivredne i šumarske struke za poslove katastarskog klasiranja, bonitiranja i komasacionu procjenu zemljišta, sa programom o polaganju stručnog ispita iz člana 10. stav 2. ovog zakona i
b) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra cijena nepokretnosti iz člana 118a. ovog zakona.
(2) Do usklađivanja podzakonskih akata sa ovim zakonom primjenjivaće se propisi doneseni na osnovu važećeg Zakona, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Član 179b
(1) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada Republike Srpske donijeće Program uspostavljanja infrastrukture geoprostornih podataka Republike Srpske (IGPRS).
(2) U roku od šest mjeseci direktor Uprave donijeće Pravilnik o načinu uspostavljanja i održavanja digitalnog arhiva.
Kada se za određeno područje uspostavi katastar nepokretnosti, prestaju da važe zemljišne knjige i katastar zemljišta. Zemljišnoknjižni ured opštinskog suda prestaje sa radom trideset dana prije početka izlaganja podataka premjera i katastra nepokretnosti, a glavnu knjigu i zbirku isprava preuzima opštinska uprava za geodetske poslove. Po isteku tri godine od dana uspostavljanja novog katastra zemljišnu knjigu kao dokumentaciju trajne vrijednosti preuzima Arhiv Republike Srpske. Na području na kome se poslije stupanja na snagu Zakona o premjeru i katastru nekretnina sprovodi komasacija ne obnavljaju se zemljišne knjige nego se odmah uspostavlja katastar nepokretnosti.
Član 179v
(1) Vlada Republike Srpske, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeće:
a) Uredbu o visini naknade za članove Komisije za polaganje stručnog ispita iz člana 10. stav 10. ovog zakona,
b) Odluku o visini naknade za rad komisija za izlaganje iz člana 71. stav 7. ovog zakona.
(2) Direktor Uprave, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeće:
a) Pravilnik o načinu vršenja kontrole rada geodetskih organizacija iz člana 29a. stav 3. ovog zakona,
b) Pravilnik o uspostavljanju i održavanju mreže permanentnih stanica Republike Srpske - SRPOS iz člana 33. stav 5. ovog zakona,
v) Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i pregledu tlocrta objekata iz člana 45. stav 5. ovog zakona,
g) Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i održavanja katastarskih planova kao dijela BPKN iz člana 68a. stav 4. ovog zakona,
d) Pravilnik o načinu osnivanja i održavanja sistema masovne procjene vrijednosti nepokretnosti i sadržaju i načinu vođenja Registra procijenjenih vrijednosti nepokretnosti iz člana 118d. ovog zakona,
đ) Pravilnik o polaganju isprava u Knjigu položenih isprava o vodovima iz člana 148a. stav 3. ovog zakona,
e) Pravilnik o sadržaju i načinu pregleda elaborata geodetskih radova iz člana 151. stav 8. ovog zakona.
(3) Do usklađivanja podzakonskih akata iz čl. 179, 179a. i 179b. sa odredbama ovog zakona primjenjivaće se važeći podzakonski akti.
XV - KAZNENE ODREDBE
Član 180
(1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 20.000 KM kazniće se za prekršaj geodetska organizacija koja ima svojstvo pravnog lica ako:
a) ne obavlja geodetske radove na osnovu podataka preuzetih iz GIS Uprave (član 18. stav 1. tačka a) i
b) ne izvodi geodetske radove u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, standardima i tehničkim normativima (član 18. stav 1. tačka b).
(2) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana geodetska organizacija - radnja koja nema svojstvo pravnog lica.
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u geodetskoj organizaciji novčanom kaznom od 600 KM do 3.000 KM.
Član 181
(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj geodetska organizacija koja ima svojstvo pravnog lica ako:
a) izvodi geodetske radove bez izdate licence za rad (član 13),
b) ne prijavi početak izvođenja radova (član 18. stav 1. tačka v),
v) ne otkloni u određenom roku utvrđene nepravilnosti u postupku pregleda i prijema radova i u postupku vršenja nadzora (član 18. stav 1. tačka g),
g) ne prijavi Upravi promjenu sjedišta, naziva i svaku drugu promenu koja je od značaja za njen rad, u roku od 15 dana od dana nastale promjene (član 18. stav 1. tačka d),
d) ne dostavi elaborat o izvršenim radovima, odnosno zapisnik o izvršenom uviđaju u postupku održavanja katastarskog premjera, održavanja premjera vodova i osnivanja katastra nepokretnosti u utvrđenom roku (član 18. stav 1. tačka đ),
đ) ne istakne raspored radnog vremena i vremena predviđenog za rad sa strankama i ne pridržava ga se (član 18. stav 1. tačka e),
e) koristi geodetski instrument za izvođenje geodetskih radova bez dokumenta o njegovoj ispravnosti (član 18. stav 1. tačka ž),
ž) ne vodi evidenciju primljenih zahtjeva stranaka (član 18. stav 2. tačka a),
z) odbije zahtjev stranke bez opravdanog razloga (član 18. stav 2. tačka b) i
i) ne obavijesti Upravu o spriječenosti obavljanja poslova koja traje duže od jednog mjeseca, u roku od tri dana od dana nastanka razloga spriječenosti (član 18. stav 2. tačka v).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u geodetskoj organizaciji koja ima svojstvo pravnog lica novčanom kaznom od 500 KM do 1.000 KM.
(3) Novčanom kaznom od 600 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana geodetska organizacija - radnja koja nema svojstvo pravnog lica.
Član 182
(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice ako:
a) ne dozvoli pristup nepokretnostima licima koja rade na poslovima premjera i katastra nepokretnosti (član 41. stav 1),
b) ne obilježi na propisani način vidnim i trajnim međnim biljegama granične tačke parcele (član 44. stav 1),
v) ne prijavi u propisanom roku nastalu promjenu na nepokretnosti (član 124. stav 1),
g) ne obavijesti u propisanom roku Upravu o izvođenju građevinskih ili drugih radova koji mogu oštetiti ili uništiti geodetsku biljegu ili smanjiti mogućnost njenog korišćenja (član 127. stav 1),
d) ne obavijesti u propisanom roku Upravu o svakom oštećenju, uništenju, pomjeranju ili izmještanju geodetskih biljega (član 127. stav 3),
đ) ne omogući korišćenje dokumentacije o vodovima kojom raspolaže (član 141. stav 2),
e) ne prijavi u propisanom roku nastalu promjenu na vodu (član 150. stav 1) i
ž) podzemne vodove zatrpa prije nego što se izvrši njihovo geodetsko mjerenje (član 150. stav 4).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 KM do 1.000 KM.
(3) Geodetska organizacija - radnja kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.
Član 183
Fizičko lice - imalac prava na nepokretnosti kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 500 KM do 1.000 KM ako:
a) ne dozvoli pristup nepokretnostima licima koja rade na poslovima premjera i katastra nepokretnosti (član 41. stav 1),
b) ne obilježi na propisan način vidnim i trajnim međnim biljegama granične tačke parcele (član 44. stav 1),
v) ne prijavi u propisanom roku nastalu promjenu na nepokretnosti (član 124. stav 1),
g) ne obavijesti u propisanom roku Upravu o izvođenju građevinskih ili drugih radova koji mogu oštetiti ili uništiti biljegu ili smanjiti mogućnost njenog korišćenja (član 127. stav 1),
d) ne obavijesti u propisanom roku Upravu o svakom oštećenju, uništenju, pomjeranju ili izmještanju biljega (član 127. stav 3) i
đ) ne omogući korišćenje dokumentacije o vodovima kojom raspolaže (član 141. stav 2).
XVI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 185
(1) Postupak izrade ili obrazovanja katastra nepokretnosti koji je započet za dio ili za cijelu katastarsku opštinu, a nije završen do dana stupanja na snagu ovog zakona, završiće se prema odredbama Zakona o premjeru i katastru nepokretnosti ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 34/06, 110/08 i 15/10).
(2) Premjer izvršen u Gaus-Krigerovoj projekciji koji nije stupio na snagu i neprovedene komasacije za koje nije otpočeo postupak izrade katastra nepokretnosti na dijelu ili cijeloj katastarskoj opštini prema odredbama Zakona o premjeru i katastru nepokretnosti ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 34/06, 110/08 i 15/10) mogu se smatrati katastarskim, odnosno komasacionim premjerom i koristiti za osnivanje katastra nepokretnosti prema odredbama ovog zakona
Član 185a*
(prestalo da važi)
Član 186
(1) Upisi podataka o stvarnim pravima na nepokretnostima i načinu korišćenja zemljišta, utvrđeni u postupku osnivanja ili obnove katastra nepokretnosti, vršiće se nezavisno od toga da li postoji dokaz da su izmirene obaveze u pogledu naknade zbog promjene namjene poljoprivrednog zemljišta.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana komisija za izlaganje obavještava ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede.
Član 187
U katastarskoj opštini ili njenom dijelu za koju je osnovan katastar nepokretnosti, u skladu sa odredbama ovog zakona, danom početka primjene katastra nepokretnosti prestaje da važi: popisni katastar, katastar zemljišta uspostavljen na osnovu premjera u poliedarskoj projekciji, katastar zemljišta i katastar nepokretnosti sa utvrđenim korisnikom uspostavljeni na osnovu premjera u Gaus-Krigerovoj projekciji, zemljišna knjiga, knjiga uloženih ugovora o otkupu stambenih zgrada i stanova i knjiga uloženih ugovora o prodaji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaža, ako ove knjige postoje u vrijeme osnivanja katastra nepokretnosti u toj katastarskoj opštini.
Član 188
Usklađivanje ovlašćenja za projektovanje, rukovođenje i stručni nadzor, koja je izdala Uprava po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog zakona, izvršiće Uprava i izdati odgovarajuću licencu i pečat prema odredbama ovog zakona.
Član 189
Do dana osnivanja katastra nepokretnosti koristiće se i održavati: popisni katastar, katastar zemljišta uspostavljen na osnovu premjera u poliedarskoj projekciji, katastar zemljišta uspostavljen na osnovu premjera u Gaus-Krigerovoj projekciji u skladu sa odredbama Zakona o održavanju premjera i katastra zemljišta ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 19/96 i 15/10), katastar nepokretnosti sa utvrđenim korisnikom uspostavljeni na osnovu premjera u Gaus-Krigerovoj projekciji u skladu sa odredbama Zakona o premjeru i katastru nepokretnosti ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 34/06, 110/08 i 15/10), zemljišna knjiga u skladu sa odredbama Zakona o zemljišnim knjigama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), knjiga uloženih ugovora o otkupu stambenih zgrada i stanova u skladu sa odredbama Pravilnika o vođenju knjige uloženih ugovora o otkupu stambenih zgrada i stanova ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 45/01 i 6/02) i knjiga uloženih ugovora o prodaji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaža u skladu sa odredbama Pravilnika o uspostavljanju i vođenju knjige uloženih ugovora o prodaji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaža ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 60/05).
Član 190
(1) Najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona područne organizacione jedinice Uprave preuzeće sve zemljišne knjige i ostalu prateću dokumentaciju od nadležnih sudova u Republici Srpskoj.
(2) Službena lica u nadležnim sudovima nastavljaju korišćenje i održavanje evidencije u zemljišnim knjigama do isteka roka iz stava 1. ovog člana.
(3) Preuzimanje zemljišnih knjiga i ostale prateće dokumentacije vrši se prema mjesnoj nadležnosti područnih organizacionih jedinica Uprave u odnosu na odgovarajuću katastarsku opštinu za koju se vodi zemljišna knjiga.
(4) Primopredaju zemljišnih knjiga i ostale prateće dokumentacije obavljaju šefovi područnih organizacionih jedinica Uprave i predsjednici osnovnih sudova, o čemu sačinjavaju poseban zapisnik, koji potpisuju i ovjeravaju službenim pečatima.
(5) U zapisnik iz stava 4. ovog člana unose se podaci neophodni da se što preciznije odrede sve knjige i prateća dokumentacija čija primopredaja je izvršena.
Član 191
(1) Po preuzimanju zemljišnih knjiga, područne organizacione jedinice Uprave nastavljaju korišćenje i održavanje evidencije u zemljišnim knjigama do uspostavljanja katastra nepokretnosti za odgovarajuću katastarsku opštinu, odnosno dio katastarske opštine ili jednu parcelu u skladu sa članom 71. stav 3. ovog zakona.
(2) Korišćenje i održavanje evidencije u preuzetim zemljišnim knjigama vrše službena lica područnih organizacionih jedinica Uprave primjenom odredaba Zakona o zemljišnim knjigama koje se odnose na korišćenje i održavanje evidencije u zemljišnim knjigama.
Član 192
Po uspostavljanju katastra nepokretnosti za odgovarajuću katastarsku opštinu, odnosno dio katastarske opštine ili jednu parcelu u skladu sa članom 76. stav 3. ovog zakona, ne mogu se vršiti promjene niti održavanje evidencije u zemljišnim knjigama za područje za koje je uspostavljen katastar nepokretnosti. Zemljišne knjige, tehnička dokumentacija, sudska rješenja i ugovore i na osnovu kojih se uspostavlja katastar nepokretnosti treba trajno da se čuva i adekvatno da se arhivira zbog eventualnih sporova predviđenih zakonom.
Član 193
U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Uprava će preuzeti svu opremu i službena lica koja su bila u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u zemljišnoknjižnim kancelarijama osnovnih sudova.
Član 194
(1) Do dana osnivanja GIS Uprave način prikupljanja, obrada i korišćenje podataka o nepokretnostima i pravima na njima, podataka o vodovima, uređenju zemljišta, dokumentacionim fondovima (geodetske mreže, planovi, karte i slično) i drugih podataka iz oblasti geodetske djelatnosti od interesa za Republiku Srpsku, obezbijediće se u postojećem geodetskom informacionom sistemu, a čuvanje, korišćenje i izdavanje geodetsko-katastarskih podataka u analognom obliku vršiće se u skladu sa Uredbom o uslovima, načinu čuvanja, zaštiti i korišćenju podataka geodetskog informacionog sistema Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 14/09).
(2) Katastarski planovi, katastarski planovi vodova i karte u analognom obliku koristiće se do dana formiranja baza podataka za to područje.
Član 195
(1) Geodetska organizacija koja je registrovana do dana stupanja na snagu ovog zakona dužna je da uskladi svoje poslovanje sa uslovima propisanim ovim zakonom u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona, a u protivnom Uprava poništava rješenje o ispunjenosti uslova za rad i briše je iz evidencije geodetskih organizacija.
(2) Geodetska organizacija dužna je da uskladi svoje poslovanje sa uslovima propisanim ovim zakonom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a u protivnom, Uprava poništava rješenje o ispunjenosti uslova za rad i briše je iz evidencije geodetskih organizacija.
Član 196
(1) Članove Savjeta IGPRS Vlada imenuje najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Osnivanje IGPRS počeće najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja članova Savjeta IGPRS.
Član 197
(1) Podzakonske akte iz člana 179. t. v), g), ž), z), j) i k) ovog zakona direktor Uprave donijeće u roku od godinu dana, a ostale podzakonske akte iz t. a), b), d), đ), e), i), l), lj), m) i n) direktor Uprave donijeće u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Uprava će uskladiti Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove sa odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Do donošenja podzakonskih akata iz stava 1. ovog člana primjenjivaće se podzakonski akti koji su važili na dan stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Član 198
Stupanjem na snagu ovog zakona odredbe Zakona o održavanju premjera i katastra zemljišta ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 19/96 i 15/10), Zakona o premjeru i katastru nepokretnosti ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 34/06, 110/08 i 15/10) i Zakona o zemljišnim knjigama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08) prestaju da važe, osim odredaba tih zakona koje se odnose na korišćenje i održavanje evidencija iz člana 189. ovog zakona.
Član 199
(1) Radnici preuzeti iz zemljišno-knjižnih kancelarija pri osnovnim sudovima u Upravu u skladu sa Zakonom o katastru Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 60/11), ostaju u radnom odnosu u Upravi.
(2) Oprema i zemljišne knjige preuzete u skladu sa Zakonom iz stava 1. ovog člana ostaju u nadležnosti Uprave.
Član 200
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o katastru Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 60/11).
Član 201
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske
("Sl. glasnik RS", br. 90/2023)
Član 47
Zadužuje se Zakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona utvrdi prečišćeni tekst Zakona.
Član 48
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".